Ispit Flashcards
Kako minerali glina mogu neutralizirati višak negativnog naboja u međusloju?
Kationima, hidratiziranim kationima i hidroksidnim oktaedarskim grupama.
Kako nastaje hidroliza tinjca?
U uvjetima umjereno vlažne klime prvo dolazi do izluživanja međuslojnih iona, zatim migracije iona iz oktaedarske mreže u međuslojni prostor te migracija iona iz tetraedarske u oktaedarsku mrežu.
Koja je razlika kongruentnog i inkongruentnog otapanja?
Kod kongruentnog otapanja (npr. halit) svi su produkti otopljeni i odstranjeni s mjesta trošenja
Kod inkongruentnog otapanja (npr. feldspat) sekundarni minerali ostaju na mjestu trošenja.
Koji su uvjeti potrebni za formiranje kaolinita.?
Stalno prisutna voda za izluživanje, dobra propusnost, uvođenje H+ iona koji će istiskivati katione, obaranje minerala i odstranjivanje nastalih produkata putem stvaranja kompleksnih spojeva, adsorpcije koloidima i posredstvom živih organizama.
Koja tri specifična slučaja koja ovise o količini dostupne vode i propusnosti stijene možemo razlikovati?
Vrlo slabi protok vode ili slabi permeabilitet
Dobar protok vode i velika permeabilnost
Jaki protok vode i velika permeabilnost, odlična drenaža, uvođenje H+ iona
Razlika između primarnih i sekundarnih ležišta kaolina?
Kod primarnih ležišta dolazi do kaolinizacije i prisutni su granit, gnajs i arkoze te prekurzori: feldspati, plagioklasi i muskovit.
Sekundarna ležišta nastaju površinskim trošenjem, dijagenezom i hidrotermalnim trošenjem primarnih ležišta.
Što utječe na površinsko trošenje?
Topografija, klima i konfiguracija nesaturirane zone.
Kako nam fluidne inkluzije ukazuju na uvjete nastanka kaolinita?
Mikroskopskom studijom fluidnih inkluzija daje se procjena temperature na kojoj je došlo do kristalizacije istraživane mineralne faze i sastava fluida.
Za primarna kaolinitna ležišta podaci o fluidnim inkluzijama mogu se dobiti iz kvarca nastalog istovremeno s kaolinitom.
Kako možemo koristiti izotope kisika i vodika da bi saznali uvjete nastanka kaolinita?
Izotopi vodika i kisika dobar su indikator izvora vode koja sudjeluje u procesu i omogućava nam razlikovanje hidrotermalne od meteorske vode.
Ležišta na području Cornwalla - objasniti
U prvoj fazi hidrotermalni procesi su doveli do grajzenzacije i sericitizacije i omekšali stijenu.
Kaolinit je nastao u drugoj fazi procesima površinskog trošenja u tropskom klimi koja je prevladavala u donjem dijelu Tercijara, na što upućuje izotopni sastav kisika.
Grajzenzacija i sericitizacija uzrokovana je djelovanjem meterosko-hidrotermalnih fluida.
Područje St. Remi, Quebec, Kanada
Kaolinit se javlja u pukotinskim i rasjednim sistemima u obliku žila.
Hidrotermalni fluidi su cirkulirali kroz rasjede - prisutnost turmalina.
Kvarc je formirao istovremeno s kaolinitom - hidrotermalno podrijetlo
Feldspati u granitnim i gnajsnim stijenama otopljeni
Primarno ležište kaolina Oedingen
Donjodevonski glinovito-siltozni slejtovi
Tamni od bituminozne organske tvari
Mineralni sastav slejtova - Kvarc, ilit, muskovit i Fe-Mg kloriti
Uslijed procesa hidrolize i oksidacije/redukcije (variranje vodnog lica) došlo je do izluživanja Si, Mg, K i Fe.
Istraživanja su pokazala da su slejtovi tijekom formiranja saprolita izgubili 30% početne mase i tako tvoreći slobodni porni prostor.
Kaolinit nastao autigenezom iz primarnih minerala Fe-Mg klorita i ilita/muskovita.
Sekundarno ležište kaolina Ringen
Naslage nastale erozijom saprolita donjedevonskih slejtova i pre-gornjeoligocenskih tala uslied tektonskog izdizanja rasjednih blokova u gornjem oligocenu.
Što su tonštajni?
Kaolinitne gline nastale alteracijom vulkanskog pepela u nemarinskim okolišima s velikom organskom produkcijom (ugljenonosni bazeni).
Što su fire-gline?
Refraktorna glina koja kao dominantni mineralni sastojak sadrži neuređeni kaolinit. Ležište Morro do Felipe pliocenske starosti pogodno je za industriju papira.
Planina Motajica i Prosara - objasniti
Eocenske stijene
Ležišta kaolina nastala hidrotermalnom alteracijom (Brusnik, Ciganluk, Babin grob, Kameni potok)
Glavna mineralna faza je kaolinit, a sporedne su ilit, kvarc, ortoklas, albit, sericit, magnetit i cirkon
Koje su glavne nečistoće koje utječu na vrijednost kaolinitnog ležišta?
Fe-oksidi i hidroksidi koji utječu na boju produkata žarenja
Smektiti
Kvarc i feldspat koji štete jer izazivaju abrazije na mašinama
Kakvi su to bentoniti nastali hidrotermalnom alteracijom?
Na područjima starih vulkanskih lukova.
Manja ležišta od ležišta bentonita nastalih halmirolizom.
U nekim zemljama važna su ležišta nastala hidrotermalno.
Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni za nastanak bentonita?
Visoka temperatura i visoki kation/H+ odnos u hidrotermalnom fluidu
Udjel Si u hidrotermalnom fluidu mora biti viši od onoga za saturaciju kvarcem
Stijena domaćin mora imati minerale koji sadrže Na i/ili Ca - plagioklase
Primjeri primarnih ležišta bentonita i njihove stijene domaćini
Milos (andezit), Sardinija (trahit), Z. Honshu (riolit), Donja Šlezija (bazalt)
Objasni ležišta bentonita u Donjoj Šleziji
Četiri epizode vulkanizma
Najstariji gornjokredne starosti, najmlađi gornjopleistocenske starosti
Ultrabazične do bazične alkalne stijene
Najzastupljeniji su bazaniti
Najčešći produkti alteracije su zeoliti, karbonati i minerali glina
Dio sekundarnih minerala nastao procesima hidrotermalne alteracije, a dio površinskim trošenjem u uvjetima suptropske klime tijekom oligocena i donjeg miocena
Saponit nastao u prvoj fazi hidrotermalne alteracije
Javljaju se gline kojima je glavna mineralna faza montmorilonit koji je nastao dekompozicijom vulkanskog stakla uslijed djelovanja meteorskih voda koje su penetrirale kroz breče
Objasni ležište na Milosu
Bentoniti nastali hidrotermalnom alteracijom stijena dominantno andezitnog sastava tijekom donjeg pleistocena
Bentoniti primarno Ca i Ca-Na montmoriloniti, sadrže i kalcit, kvarc, kristobalit, ilit, barit…
Glavni faktor je andenzitni do latitni sastav protolita
Hidrotermalni fluid nastao miješanjem morske i meteorske vode
Gdje i kako nastaju bentoniti procesom halmirolize?
Plitkomorski okoliši (Wyoming, Texas, Maovice-Štikovo, Poljanska luka), slatkovodni okoliši (Kanada, Češka, Gornja Jelenska), Estauariji i lagune (Egipat, Pakistan), alkalna pustinjska jezera (Australija), ugljenonosni bazeni (Australija i Kanada)
Tip i sastav bentonita determiniran je prirodom ishodišnog materijala i fizikalno-kemijskim karaktestikama okoliša u kojem je bentonitizacija odvija
Što je to alteracija-bentonitizacija (procesom halmirolize)?
Obuhvaća devitrifikaciju piroklastičnog materijala, hidrataciju devitrificiranih produkata i kristalizaciju smektita
Bentoniti kao glavnu mineralnu faze sadrže montmorilonit, bajdelit i ilit su sporedni
Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se formiralo ležište bentonita?
Izvor vulkanskog pepela, sedimentacijski vodeni bazen, reakcija između vulkanskog pepela i vode, ležište mora biti sačuvano od erozije, tijekom zalijeganja ne smije biti promjena u mineralnom sastavu
Objasni ležište bentonita u Wyomingu
Dominantna komponenta Na-montmorilonit, sporedno tinjci, feldspati, kvarc
Na dnu bentonitskog sloja nalazi se silificirana zona koja je nastala akumulacijom SiO2 koji je produkt izmjene primarnih minerala
Bentoniti nastali kao produkt alteracije riolitskog vulkanskog pepela koji je eruptirao i sedimentirao.
Bentonit iz Wyoming zbog natrija kao dominantnog zamjenskog kationa bubreći može adsorbirati 10 puta veću količinu vode od vlastite težine.
Ležišta bentonita u Hrvatskoj
Maovice-Štikovo - gornja jura
Gornja Jelenska - helvet
Bednja - donji do srednji miocen
Alteracijom piroklastičnih stijena dacito-andezitskog sastava u slatkovodnom (Gornja Jelenska) ili plitkomorskom okolišu (Poljanska luka, Maovice-Štikovo)
Maovice-Štikovo -objasni
Gornja jura
Montmorilonit, kalcit, kristobalit
Primarna stijena vitroklastični tuf dominantno izgrađen od vulkanskog stakla koje je potpuno alterirano u agregat montmorilonita, kristobalita, zeolita i opala
Sepiolit i paligorskit?
Magnezijem bogate vlaknaste gline koje nastaju na rubnim dijelovima kontinenata u alkalnim evaporitnim jezersko-marinskim okolišima bogatim magnezijem
Precipitacijom
Paligorskit - dioktaedrijski, sepiolit - trioktaedrijski
paligorskit + Mg -> sepiolit
Gdje se kaolin koristi?
Industrija papira, keramička industrija, boja, plastike, gume
Gdje se bentonit koristi?
Nafta industrija (isplaka), ljevačka industrija, nepropusne barijere, filteri, adsorbent izmeta kućnih životinja
Gdje se koriste sepiolit i paligorskit?
Isplaka, boje, deterdženti, tepisi na odlagalištima…
Koji minerali/stijene imaju veliki utjecaj na kvalitetu finalnog produkta kod građevinarskih glina?
Kalcit/vapnenac, gips, pirit/markazit
Koji su glavni konstituenti opeke?
Kvarc, kristobalit, K-feldspat, plagioklas, anhidrit, hematit, staklo…
Kako dijelimo ležišta građevinarske gline u Hrvatskoj?
Ležišta u lesnim i lesoidnim sedimentima
Ležišta u fluvijatilno-jezersko-močvarnim sedimentima
Kakva ležišta nalazimo u okviru ležišta u lesnim i lesoidnim sedimentima?
Ležišta u beskarbonatnom kontinentalnom i močvarno-barskom lesu koja su vezana s naslagama poplavnih ravnica velikih vodotoka
Ležišta u lesnim i lesoidnim sedimentima koja su vezana s deluvijalno-proluvijalnim naslagama
Kakva ležišta nalazimo u okviru ležištima u fluvijatilno-jezersko-močvarnim sedimentima?
Fluvijatilno-jezerska ležišta
Fluvijatilno-močvarno-barska ležišta
Što podrazumijevamo pod kvarcnim mineralnim sirovinama?
Kvarcne kristale, kvarcne pijeske, kvarcne pješčenjake, kvarcite, biogene i/ili kemogene silicijske sedimente
Što je opal, kako nastaje i kakvi opali postoje?
Obaranjem iz vodenih, silicijem bogatih otopina kod niskih temperatura i iz termalnih voda asociranih sa vulkanskom aktivnošću. Izlužuju ga organizmi poput spužvi…
Postoje opal-A, opal-CT i opal-C
Dijagenezom iz opala-A nastaje opal-CT, a iz njega kvarc.
Zašto je koncentracija SiO2 u morskoj vodi niska?
Zbog aktivnosti organizama poput dijatomeja i radiolarija koji koriste SiO2 u izgradnji svojih skeleta
Zbog precipitacije silikata (klorit, ilit…)
Što su flint i diatomit?
Flint (fire-stone) je masivni, crno-sivi varijetet kalcedona koji se sastoji od kalcedona i opala.
Diatomit je silicijska stijena izgrađena od ostataka dijatomeja. Nalazimo ga u gornjokrednim, tercijarnim i kvartarnim jezerskim, brakičnim i marinskim sedimentima. Sastavljen je uglavnom od opala, a sadrži i kristobalit. Najveće ležište je Lompoc.
Kvarcni dijagenetski sedimenti Istre?
U gornjoalbskim peritajdalnim karbonatnim sekvencijama Istre došlo je do silicifikacije u ranoj i kasnoj fazi dijageneze.
Kod silicifikacije peritajdalnih karbonata Istre ostaci skeleta organizama koji bi ukazivali na biogeno podrijetlo silicija nisu uočeni.
Koji tipovi kvarca i kalcedona postoje?
Kriptokristalasti, mikrokristalasti i makrokristalasti.
Kristali polagano rastu iz zasićenih otopina bogatih silicijem.
Primjena kvarcnih kristala u industriji?
U elektrotehnici i optici.
Za ocjenu ležišta poseban je značajan odnos kvarca koji nema oštećenja i ukupne mase kvarca.
Primjena kvarcnih pijesaka u industriji?
Industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, kemijska industrija, abrazivni materijal.
Osnovni zahtjevi koje mora zadovoljavati kvarcni pijesak za industriju stakla su?
Više od 90% zrna mora se nalaziti u intervalu između 125 i 500 mikrom
Kemijski sastav mora zadovoljavati točno propisane kriterije
Primjena dijatomita i primjena kvarcnih dijagenetskih sedimenata u industriji?
Građevinarska, kemijska, farmaceutska industrija, proizvodnja hrane - dijatomit
Kvarcni dijagenetski sedimenti Istre (ležište Pinezići) korišteni su kao osnovna mineralna sirovina za proizvodnju poro betona. Uz kvarc se još koriste i vapno, cement, gips, glinica i voda.
Što je laterit?
Produkt intenzivnog površinskog trošenja stijene koji se u osnovi sastoji od getita, hematita, Al-hidroksida, kaolinita i kvarca.
Boksit je član grupe lateritskih stijena/tala i sadrži visok udjel Al-hidroksida (gibsit, bemit i dijaspor)
Nazivamo ga rudom aluminija.
Što je boksitizacija?
Ekstremni slučaj lateritizacije s potpunijim izluživanjem Si i jačim obogaćenjem na Al nego u normalnim uvjetima. Potrebna je srednja godišnja temperatura viša od 22 stupnjeva i godišnja količina padalina viša od 1200 mm.
Koji su ključni faktori koji determiniraju nastanak boksita?
Dobra drenaža i dobro ispiranje i oni ovise o:
Propusnosti izvorišne stijene, geomorfologiji, hidrogeološkim uvjetima, biološkoj aktivnosti.
Koje su geokemijske osnove boksitizacije?
Fizičko trošenje, kemijsko trošenje, direktna boksitizacija, indirektna boksitizacija.
Koje su tipične teksture krških boksita?
Pelitomorfna tekstura, oolitna tekstura, pizoidna tekstura, klastična tekstura
Litofacijes boksit?
Litofacijes krovine reflektira paleoreljef na kraju kopnene faze i pomaže da se razumije dijagenetski režim koji je utjecao na boksit.
Litofacijes boksit reflektira paleoreljef koji je egzistirao za vrijeme kopnene faze i geološku građu.
Okršenost podine reflektira procese erozije i utjecaj podzemne vode, za vrijeme i nakon akumulacije boksita.
Kakav je odnos podine i krovine boksita?
Eustatički kontroliran (PODINA?) - erozijska diskordancija - nema značajnijih promjena litofacijesa krovine u odnosu na podinu - krški reljef je uglavnom nizak Tektonski kontoliran (KROVINA?) - tektonsko-erozijska diskordancija - značajne promjene u litofacijesu krovine - krški reljef je visok
Koja su tri osnovna tipa tektonskih okoliša u kojima nastaju krški boksiti?
1 - kolizijski smještaj - na izloženim/erodiranim vrhovima navlaka ili savijenih “fore-bulges”
2 - smještaj u unutrašnjem dijelu pasivne ploče nastao uslijed promjene u međuplošnom stresu
3 - “strike-slip” okoliš na mjestima gdje je došlo do uzdizanja uslijed transpresije ili na vrhovima rasjednim kontaktom ograničenih blokova
Kakvo je podrijetlo materijala za nastanak krških boksita?
Vapnenac i dolomit u podlozi ležišta boksita
Vjetrom naneseni materijal na karbonatnu platformu
Poligenetsko podrijetlo
Boksiti u Hrvatskoj?
TRIJASKI BOKSITI
Broćanac kod Slunja, Veliki Skočaj u Plješevici, Rudopolje kod Bruvna te Grgin brijeg i Vrace na Velebitu
Nisu pogodni za proizvodnju aluminija
JURSKI BOKSITI
Funtana, Bralići, Kloštar, Rovinj
Proizvodnja cementa
KREDNI BOKSITI
Duga Resa, Karlovac, Slunj nalazišta
PALEOGENSKI BOKSITI
kvalitetni boksiti za pridobivanje aluminija
sjeverna i središnja Istra, otoci, Ervenik, Sinj-Trilj
Ležišta boksita na području zapadne Istre
5 milijuna tona zalihe
slojeviti oblik ležišta, zalijeganje im se podudara s nagibom krovinskih naslaga
Donjopaleogenski boksiti Istre
Glavne mineralne faze su bemit, gibsit, hematit i kaolinit
Pridobivanje Al iz boksita
Najštetnija primjesa je kaolinit zato što SiO2 iz minerala gline tijekom Bayerovog procesa prelazi u netopive alumosilikate (crveni mulj) i na taj način smanjuje Al.
88% svjetski rezervi lateritni boksiti, 12% krški
Boksit se koristi za refraktorne materijale, abrazive, cemente, kemijske proizvode, punila i pigmenata.
Kakva su to ležišta evaporita?
Grupa mineralnih sirovina koje su nastale procesom evaporacije pod sličnim fizičko-kemijskim i geološkim uvjetima. To su sulfati Ca, Na, Mg. Kloridi Na, K, Mg. Nitrati Na i K.
U kakvim okolišima nastaju ležišta evaporita?
Marinskim okolišima (prekambrij)
Jezerskim okolišima (nisu dobro sačuvani u starijim geološkim naslagama)
Mineralogija marinskih evaporita u osnovi je određena sastavom morske vode.
Kojoj sukcesijom je jedna od najčešćih koja se nalazi u prirodnim evaporitima?
Ako se precipitirane soli izoliraju od reakcije s preostalom slanom otopinom, tada je otopina osiromašena kalcijem i sukcesija se mijenja u gips-halit-polihalit-kainit-karnalit
Kakva ležišta evaporita nalazimo u svijetu?
1 - samo debele naslage gipsa i anhidrita
2 - samo debele naslage halita, bez ili sa malo sulfata
3 - naslage s vrlo visokim udjelom najtopivijih soli
Zašto su jezerski evaporiti varijabilnog sastava?
1 - jer sadrže evaporacijom koncentriranu vodu vulkanskog podrijetla
2 -jer sadrže evaporacijom koncentriranu kišnicu
Na sastav također utječu aerosoli.
Sastav jezerskih evaporita ima regionalni karakter.
Kakva ležišta nastaju u marinskim okolišima, a koja u jezerskim?
U marinskim okolišima dominantno nastaju ležišta halita, silvina, gipsa i anhidrita
U jezerskim okolišima dominantno nastaju ležišta borata, nitrata i Na-karbonata
Koji su najpoznatiji sedimentacijski bazeni u kojima je došlo do nastanka marinskih evaporitnih naslaga?
Permski Zechstein bazen
Permski Michigan bazen
Miocenski Mediteranski bazen
Zechstein bazen
Gornjopermske starosti
Halit i silvin te gips/anhidrit
Strassfurt, Wieliczka, Boulby mine
Zehstein evaporiti su krovina Roetliegen pješčenjaka
Slojevita građa marinskih evaporitnih naslaga koja je poremećena halokinezom
Ležišta i pojave gipsa/anhidrita u Hrvatskoj?
DALMACIJA I LIKA Vezana su uz permske naslage Nastala su u uvjetima opće regresivne tendencije sa stalnim smanjivanjem marinskog prostora u tijeku gornjeg perma. Gips se eksploatira kod Knina i Sinja. SAMOBORSKO GORJE, MEDVEDNICA gornjepermski i permotrijaski sedimenti RAVNI KOTARI I DUGI OTOK
Eksploatacijsko polje Kosovo polje
Mali Kukor, Veliki Kukor, Pusto Groblje
evaporit (gips i anhidrit) permske starosti koji je prekriven klastičnim naslagama permske i kvartnarne starosti
Velik stupanj tektonske poremećenosti - značajni regionalni rasjed
Naslage evaporita vezane su uz navlačnu i dijapirsku tektoniku, a dijapirizam je postorogenetski
Evaporiti se uvijek nalaze u tektonskom kontaktu s mlađim stijenama.
Sve vode ovog područja spadaju u sulfatni tip voda.
U geološkom stupu vidimo nanos fragmenata pješčenjaka i gipsa, sivi i svijetlosivi gips, sivi i tamnosivi anhidrit.
Koja su dva tipa pojavljivanja gipsa na Kosovu polju?
Gips koji se pojavljuje u nižim, zaravnjenim područjima i prekriven je raznim varijetetima kvartarnih sedimenata. Rasprostranjeniji tip. Visoka razina podzemne vode.
Gips koji se pojavljuje u višim dijelovima terena. Jednostavnija eksploatacija. Kontakt gipsa s krovinom i podinom.
Od gipsa se proizvode gips-kartonske ploče u tvornici KNAUF.
Što je to sintetski gips i anhidrit?
FGD-gips dobiva se kad industrijski plinovi koji sadrže sumpor prolaze kroz smrvljeni vapnenac (filter na vrhu dimnjaka) formirajući nove mineralne faze.
Fosfo-gips dobiva se kao finalni produkt u procesu pridobivanja fosforne kiseline odnosno u pridobivanju gnjojiva iz fosfata.
Koja je industrijska primjena anhidrita?
Može se koristiti za dobivanje sumporne kiselina, kao dodatak u cementnoj industriji i za poboljšavanje karakteristika poljoprivrednih tala.
Koja je industrijska primjena gipsa?
Gipsanje zidova, gipsane ploče, proizvodnja cementa, umjetna gnojiva, boja, paste za zube.
Iz kakvih ležišta se pridobiva litij?
Evaporitnih i pegmatitnih ležišta.
Potencijalni izvori su hektoriti i termalne vode bogate litijem.
Glavni izvor litija u svijetu su iz jezerskih evaporita (Čile i Argentina).
Najveća pegmatitska ležišta su u Australiji.
Gdje se litij koristi u industriji?
Za izradu Li-baterija i sastavni je dio gotovo svih elektroničkih uređaja.
Za izradu termootpornog stakla.
Što je soda?
Glavna alkalija na svjetskom tržištu. Dobiva se iz Solvay procesa. Industrija koja koristi Solvay proces mora biti smještena blizu ležišta halita i vapnenaca. U mineralnom sastavu dominira trona. Najveće svjetsko ležište je Wyoming Green River formation koje je formirano evaporacijom alkalnog jezera gdje se soda precipitirala prije halita.
Nabroji i opiši neka ležišta sode?
SAD, Turska, Bocvana, Etiopija, Kenija.
Ležišta u Africi povezana su s alkalnim izvorima koji su povezani s karbonatnim vulkanizmom.
Primjena sode u industriji?
Staklarska industrija, industrija kemikalija, deterđenata, sapuna, papira i tekstila.
Što je bor i kakva ležišta bora razlikujemo?
U procesu diferencijacije magme veže se u nekim silikatima u kasnijoj fazi kristalizacije.
Razlikujemo skarnovska ležišta, pneumatolitska-hidrotermalna ležišta, evaporitna ležišta i termalne vode bogate borom.
Razlikujemo i jezerske evaporitne naslage nastale u blizini termalnih izvora bogatih borom i evaporitne marinske naslage.
Koja su najveća ležišta bora u jezerskim evaporitnim naslagama nastalih u blizini termalnih izvora bogatih borom?
SAD (Death Valley, Kramer) i Turska.
Ležište Kramer nalazi se u seriji jezerskih miocensko-pleistocenskih sedimenata izgrađenih od glinovitih šejlova i tufova. Mineralna sirovina sadrži 75% borata i 25% gline. Postanak ležišta dovodi se u vezu s tercijarnim vulkanizmom. Smatra se da je prvo nastao uleksit, koji je kasnije otopljen, a zatim su nastali boraks, kemit i drugi borati.
Bor u evaporitnim marinskim naslagama?
Borati nastaju u zadnjoj fazi evaporitnog marinskog ciklusa. Primjer Strassfurt. U tom ležištu borati formiraju nodule ili su disiminirani u slojevima silvina.
Primjena bora u industriji?
Keramička industrija, kemijska industrija, industrija specijalnih stakala.
Sapun, deterđenti, dezinfekcija.
Turbine, avioni, rakete.
Indikator neutrona, oplate reaktora.
Kakva mogu biti ležišta fosfata?
Ležišta vezana za karbonatitno-alkalijske magmatske stijene
Ležišta nastala magmatskom segregacijom
Marinska sedimentna ležišta
Guano
Kakva su ležišta vezana za karbonatitno-alkalijske magmatske stijene?
Gornjopaleozojski kompleks alkalijskih magmatskih stijena s karbonatitima na poluotoku Kola nosilac je brojnih velikih ležišta, od kojih su najvažnija Khibina, Kovdor i Sokli.
Khibine - uslojene intruzije različitih alkalijskih magmatskih stijena
Kakva su ležišta nastala magmatskom segregacijom?
Kiruna distrikt
intruzivno rudno tijelo u obliku sila smješteno između prekambrijskog sijenit porfira u podini i kvarc porfira u krovini
Sitnozrnati magnetit, hematit i varijabilna količina fluor-apatita.
Ruda je nastala procesom magmatske segregacije po jednoj interpretaciji, a po drugoj interpretaciji ruda je vulkanskog podrijetla.
Kakva su marinska sedimentna ležišta?
uslijed intenzivne produkcije biomase u plićacima, apatit je pomješan s ostacima faune i flore tvoreći sitnozrnaste, oolitne, peletne, nodularne ili mikritne fosfatne sedimente.
Kao primjese kvarc, kalcit, dolomit…
Što je to tipičan fosforit?
Fosfatna zrna originalno su bila karbonatna te su fosfarizirana tijekom rane dijageneze. Ooidi se javljaju u mnogim ležištima. Sitnozrnasti fosforiti nastaju u mirnim okolišima dok peletalni fosforiti nastaju u uzburkanim okolišima. Češto indikatori prerađivanja.
Morske struje igraju velik utjecaj u kreiranju novih prirasta apatita.
Gornja kreda, eocen, miocen
Danas uz obale kontinenata gdje je hladna oceanska voda.
Što možemo razlikovati pri nastaju fosforita uz obalu Floride?
Fosfatni mulj (mikrokristalasti materijal direktno deponiran na podlozi), peleti (nastali djelovanjem organizama koji probavljaju mulj), valutice (agregati sastavljeni od kompleksnih mineraloških, bioloških i sedimentoloških komponenata) Fosforit je nastao reprecipitacijom.
Ležišta fosfata u Maroku?
Kredno-tercijarne starosti
Tri naročite bogate zone fosforita
Što je Guano?
Sediment nastao akumulacijom ekskremenata morskih ptica na oceanskim otocima ili u pustinjskim predjelima.
Sastoji se od fosfatnih minerala brushita i monetita.
Komercijalna vrijednost vrlo mala.
Pojava i načini pojavljivanja fosforita u Hrvatskoj?
Dalmacija (Ervenik), Istra (Buje)
Mogu biti ispunjene kaverne i pukotine u gornjokrednim vapnencima ili nakupine razasute po podlozi izgrađenoj od različitih mezozojskih vapnenaca ili akumulirane u udubljenjima nastalim okršavanjem vapnenaca.
Sekundarna ležišta nastala pretaloživanjem fosforita (organogeno podrijetlo - pećinski guano ili ostatak trošenja jurskih i krednih vapnenaca u kojima se kao akcesorni pojavljuju minerali fosfora)
Ležište fosforita Žeželj, Ervenik?
Pleistocenska starost
Guano se u Hrvatskoj pojavljuje na Limskom kanalu i u Škarinu.
Primjena fosforita u industriji?
Proizvodnja gnojiva, deterđenti, hrana, piće, dentalni proizvodi.
Za povećavanje pH kiselih tala.
Za dobijanje fosforne kiseline.
