ispit

Question 1

PRVA KARTICA

1. NADZEMNE STABLJIKE
2. BRASSICACEAE
3. CVJETNA FORMULA OD BRASSICACEAE
4. MALVALES
5. CUPRESSACEAE
6. RAŽ
7. SAMOOPRAŠIVANJE
8. SEKUNDARNE PROMJENE STANIČNE STIJENKE

Answer 1

1. NADZEMNE STABLJIKE
   a) stablo - visoko razgranjen drvenasti izdanak (lipa, hrast, jela)
   b) batvo - zeljasta bezlisna stabljika koja završava tvorbom cvjetova ili cvatova (jaglaci, trputac, luk)
   c) vlat - zeljasta ili djelomično drvenasta stabljika koja je potpuno ili djelomično (u međučlancima) šuplja (trave - raž, pšenica, trstika, bambus)
   d) šašljika - zeljasta stabljika slična vlati, ali ispunjena (šaševi i rogozi)
2. BRASSICACEAE
   - Cruciferae (Krstašice ili Križatice), red Capparales, razred Magnoliatae (Magnoliopsida, Dicotyledoneae - dvosupnice)
   - stožerni korijenski sustav, kod mnogih biljaka odeblja i prelazi u libivi (mesnati) korijen u kojem se nakupljaju hranjive tvari (rotkva, repa)
   - stabljika i listovi često prekriveni oštrim dlakama
   - cvjetna formula: *K4C4A2+4G(2)
   - cvat je grozd
   - plod je komuška ili komuščica (dvoplodnički, nadrasli, suhi pucavac - unutra je pregrada koja dijeli plod na 2 pretinca)
   Sinapis alba - bijela gorušica
   Brassica nigra - crna gorušica
   Capsella bursa-pastoris - pastirska torbica ili rusomača
   Armoracia lapathifolia (A. rusticana) - hren
3. CVJETNA FORMULA OD BRASSICACEAE
   *K4C4A2+4G(2) - cvijet je pravilan ili aktinomorfan, čaška se sastoji od 4 slobodna lapa, vjenčić od 4 slobodne latice koje stoje ukriž, andrecej čini 6 prašnika poredanih u 2 kruga, vanjski krug 2 kraća, unutarnji 4 dulja (četveromoćni prašnici), tučak je nastao sraštavanjem 2 plodničkih listova, plodnica je nadrasla
4. MALVALES
   - 4 porodice: Malvaceae (Sljezovke), Tiliaceae (Lipovke), Sterculiaceae, Bombacaeae
5. CUPRESSACEAE
   - razred Pinatae, pododjeljak Pinicae (Coniferophytina), odjeljak Spermatophyta (Sjemenjače)
   - ljuskavi, rjeđe igličasti listovi
   - većina rodova ima drvenaste češere, a rod Juniperus ima sočne češere nalik na bobu
   Cupressus sempervirens - čempres
   Juniperus oxycedrus - obični smrič, smrika ili šmrika
   Juniperus communis - borovica
   Juniperus sabina - smrdljiva borovica
   Thuja occidentalis - američka tuja

 
6. RAŽ
- Secale cereale, Poaceae (Gramineae), red Poales
- jednogodišnja biljka sa člankovitom stabljikom
- cvat je sastavljeni klas
- plod je pšeno (dvoplodnički, nadrasli, suhi nepucavac)
 P1+2A3G(2) - cvijet je nepravilan ili zigomorfan, perigon ili ocvijeće čine 3 lista poredanih u 2 kruga, vanjski krug čini košuljica, a unutarnji dvije ljuščice ili lodikule, andrecej čini 3 prašnika na dugim visećim nitima, tučak je nastao sraštavanjem 2 plodničkih listova, plodnica je nadrasla
7. SAMOOPRAŠIVANJE
- autogamija, zbiva se unutar dvospolnog cvijeta (peludna zrnca padaju na njušku tučka unutar istog cvijeta)
- spriječavanje samooprašivanja:
a) dihogamija - dozrijevanje prašnika za oprašivanje i tučka za oplodnju u različito vrijeme
- proterandrija: prašnice dozriju i isprazne se prije razvoja njuške tučka u istom cvijetu (rod Digitalis i porodica Apiaceae)
- proteroginija: tučak se razvije prije razvoja prašnica (rod Aristolochia - vučja stopa)
b) raznovratnost (heterostilija) - zastupljena u jaglaca, kod cvjetova jednih jedinki prašnici su položeni vrlo nisko, a vrat tučka s njuškom visoko, dok je kod drugih jedinki obrnuto
- oprašivanje je uspješno ako je dugovratni tučak oprašen peludom od jedinke s kratkovratnim tučkom i obrnuto
8. SEKUNDARNE PROMJENE STANIČNE STIJENKE
1) Odrvenjivanje (lignizacija)
- ulaganje drvenastih tvari, prvenstveno lignina (polimera felinpropana) u celulozni skelet staničnih stijenki pri čemu slojevi stijenke često dosta nabubre
- nastaju mješavine od celuloze čvrste na poteg i lignina čvrstog na pritisak (slično armiranom betonu, ali propusno)
- stijenke su otpornije prema bakterijama i gljivama, stanice su mrtve
- anilin-sulfat i jod-cink-klorid - žuto, floroglucinol i konc. HCl - crveno
2) Oplutavljivanje (suberinizacija)
- brojne, tanke, za vodu i plinove nepropusne lamele od pluta (suberina) slažu se na neoplutjele slojeve stijenke, promjena je karakteristična za vanjsko pokrovno staničje
- suberini su visokopolimerni esteri zasićenih i nezasićenih C-15 masnih i oksimasnih kiselina
- pluto se sastoji od mrtvih stanica ispunjenih zrakom koje slabo provode toplinu (zaštita biljaka pri temperaturnim promjenama)
- od kore hrasta plutnjaka izrađuju se pluteni čepovi
- sudan-III - narančasto-crveno, KOH i grijanjem se otope
3) Kutinizacija
- u ili na stanične stijenke izlučuje se mastima slična tvar kutin (visokopolimerni ester zasićenih C-15 masnih i oksimasnih kiselina)
- kutin se odlaže na površini epiderme, pa na površini zeljastih stabljika i listova stvara čvrstu opnu kutikulu koja štiti od isparavanja, prodora mikroorganizama i vanjskih utjecaja
- debelu kutikulu imaju biljke koje nastoje sačuvati vlagu u listovima (medvjetka - Arctostaphylos uva-ursi, Ericaceae)
- sudan III - narančasto-crveno
 
4) Osluznjavanje (mucilaginatio)
- stanične stijenke upiju puno vode te nabubre
- sluzi su normalni produkti izmjene tvari, služe kao pričuvni ugljikohidrati, zaštitni koloidi i zadržavaju vodu
- kod sjemenaka lana i algi laminarija
- sluz se može skupljati unutar stanice (list i korijen bijelog sljeza)
- metilenplavilo - plavo, crni tuš - sluz bubri (svjetlija mjesta na tamnom polju)
5) Mineralizacija
- ugrađivanje anorganskih tvari u celulozne stijenke
- amorfni SiO2 (periferne stijenke trava, poljske preslice, dlake žeravke koprive)
- amorfni CaCO3: cistoliti - velike grozdaste izrasline stanične stijenke koje vise na stapci, a prekrivene su izlučinama CaCO3 (dlake konoplje - Cannabis sativa, Cannabaceae, list gumijevca - Ficus elastica, Moraceae, list velike koprive)
- stanice su tvrde i krhke

Question 2

DRUGA KARTICA

1. SKLERENHIM
2. EPIKOTIL
3. TIMIJAN I MAJČINA DUŠICA
4. FABALES
5. KONCENTRIČNA GRAĐA LISTA
6. PRODUKTI MODROZELENIH, CRVENIH I SMEĐIH ALGI
7. ŽILNI I MMEĐUŽILNI KAMBIJ
8. ZINGIBERACEAE
9. CARYOPHYLLALES

Answer 2

1. SKLERENHIM
   - neživo potporno staničje koje se nalazi u potpuno izraslim biljnim organima te daje najveću čvrstoću
   a) kamenčice (sklereide) - mrtve, izodijametrično-poliedrične stanice, jednoliko zadebljalih i odrvenjelih stijenki (lignin i CaCO3)
   - nakupine: kora drvenastih biljaka (hrast, krkavina), usplođe plodova (kruška, lješnjak), sjemena lupina (šljiva, orah)
   - astrosklereide: zvjezdaste sklereide (list čajevca - Camellia sinensis, Theaceae)
   b) sklerenhimska vlakna - prozenhimske, vretenaste stanice koje nastaju diobom primarnog ili sekundarnog meristema
   - likovnice: duge stanice sa zašiljenim vrhovima, zadebljalom celuloznom stijenkom i uskim lumenom, smještene u kori, floemskom dijelu žile i ispod epiderme mnogih trava
   - drvenčice: kraće i šire od likovnica, jezičasti završetci na vrhovima, odrvenjela stijenka i veći lumen, smještene u drvu i ksilemskom dijelu žile
2. EPIKOTIL
   - dio stabljike od supke do sljedećeg lista
3. TIMIJAN I MAJČINA DUŠICA
   - porodica Lamiaceae (Labiatae)
   Thymus vulgaris (timijan) - raste samo u SZ dijelu Sredozemlja, 20-30 cm visoki polugrm, listovi eliptični ili skoro igličasti, kožasti, cvjetovi ružičasti
   Thymus serpyllum (majčina dušica) - umjereni dio Europe, Azije, S Afrike i Sjeverne Amerike, pridignuta stabljika, listovi jajasti, cvjetovi vrlo sitni ružičasto-bjelkasti
4. FABALES
   - 2 porodice: Fabaceae (Leguminosae, Papilionaceae - Bobovke, Mahunarke ili Leptirnjače) i Caesalpiniaceae (Rogačevke)
5. KONCENTRIČNA GRAĐA LISTA
   - igličasti listovi golosjemenjača: iglice rastu po dvije (crni i bijeli bor, bor krivulj i alepski bor) ili pet (molika - Pinus peuce, Pinaceae) zajedno
   - pojedina iglica ima poluokrugli ili trokutasti prerez, a skupljene zajedno tvore valjak
6. PRODUKTI MODROZELENIH, CRVENIH I SMEĐIH ALGI
   - modrozelene: cijanoficejski škrob sličan glikogenu
   - smeđe: manitol (šećerima sličan alkohol), masno ulje i laminarin (dekstrinu sličan polisaharid)
   - crvene: floridejski škrob (po svojstvima između pravog škroba i glikogena)
7. ŽILNI I MEĐUŽILNI KAMBIJ
   Žilni (fascikularni) kambij - zaostali primarni meristem kod otvorenih žila dvosupnica
   Međužilni (interfascikularni) kambij - sekundarni meristem, omogućuje sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih biljaka
8. ZINGIBERACEAE
   - Đumbirovke, red Zingiberales (Đumbirolike), razred Liliatae (Liliopsida, Monocotyledoneae - jednosupnice)
   - tropske biljke
   - ogrljak ili jezičac na prijelazu lisne plojke u rukavac
   - cvijet pravilan na bazi broja 3
   - 1 prašnik, podrasla plodnica, plod je boba ili suhi pucavac
   Zingiber officinale - đumbir
   Elettaria cardamomum - kardamom
   Alpina officinarum - galanga
   Curcuma longa (C. domestica) - kurkuma
9. CARYOPHYLLALES
   - 1 porodica: Caryophyllaceae (Klinčićevke ili Kukoljevke)

Question 3

TREĆA KARTICA

1. RADIJALNA ŽILA
2. HEMIKRIPTOFIT
3. PODJELA LIŠAJEVA
4. VERBENACEAE
5. FABACEAE
6. KOKAOVAC I KAKAOVAC
7. ČEMERIKE

Answer 3

1. RADIJALNA ŽILA
   - ksilem u zrakastom rasporedu između kojeg je floem
   - svaka ksilemska zraka sastoji se od većih središnjih traheja na koje se prema površini nastavljaju manje traheje
   - tipična provodna žila korijena: otvorena s manjim brojem ksilemskih zraka (dvosupnice), zatvorena poliarhna (jednosupnice)
2. HEMIKRIPTOFIT
   - površinske biljke, pupovi u razini tla
   - busenaste (Poaceae), dvogodišnje i trajne rozetaste (trputac, maslačak) te vrježaste biljke
3. PODJELA LIŠAJEVA
   - podjela prema podlozi na koju su pričvršćeni:
   a) terestrički - na tlu
   b) epilitski - na stijenama
   c) epifitski - na drugim biljkama
   - podjela prema morfološkim svojstvima:
   a) korasti - izgleda kore, 80% lišajeva, čvrsto pričvršćeni za podlogu
   b) listasti - oblika razgranjenih listića, slabo pričvršćeni za podlogu
   c) grmasti - oblika grma, osnovicom pričvršćeni za podlogu
   - podjela prema anatomskoj građi:
   a) homeomerni - alge ravnomjerno raspodijeljene u steljci, hife na gornjoj i donjoj strani gušće i tvore sloj kore
   b) heteromerni - alge u određenom sloju paralelnom s površinom steljke
4. VERBENACEAE
   - red Lamiales, razred Magnoliatae (Magnoliopsida, Dicotyledoneae - dvosupnice)
   - tropske biljke, plod je kuglasta koštunica
   Vitex agnus-castus - konopljika ili fratarski papar
5. FABACEAE
   - Leguminosae, Papilionaceae (Bobovke, Mahunarke, Leptirnjače), red Fabales, razred Magnoliatae (Magnoliopsida, Dicotyledonaeae - dvosupnice)
   - na korijenju su gomoljčići (čvorići) u kojima su bakterije koje apsorbiraju dušik iz zraka (simbioza)
   - cvat je grozd, glavica ili jednostavni štitac, cvjetovi imaju leptirast oblik
   - plod je mahuna (jednoplodnički, nadrasli, suhi pucavac)
   K(5)C1+2+(2)A(9)+1G1 - cvijet je nepravilan ili zigomorfan, čaška se sastoji od 5 sraslih lapova, prostolatičan vjenčić od 5 različitih latica (zastavica - vexillum, krilca - alae, dvije srasle donjim rubom tvore lađicu - carina), andrecej čini 10 prašnika (slobodni - mnogobratni, srasli nitima u cijev - jednobratni ili monadelfni, 9 sraslih i 1 slobodan - dvobratni ili dijadelfni), tučak od jednog plodničkog lista, plodnica je nadrasla
   Melilotus officinalis - žuti kokotac
   Glycyrrhiza glabra - sladić
   Ononis spinosa - zečji trn
   Trigonella foenum-graecum - piskavica
   Spartium junceum - brnistra, žuka ili žukva
   Robinia pseudacacia - bagrem
   Nisu ljekovite - Pisum sativum (grašak), Phaseolus vulgaris (grah), Vicia faba (bob), Cicer arietinum (slanutak), Lens culinaris (leća), Trifolium incarnatum (djetelina), Glycine max (soja), Arachis hypogaea (kikiriki ili orašac)
6. KOKAOVAC I KAKAOVAC
   Erythroxylum coca, Erythroxylaceae (kokaovac) - red Geraniales, niži dijelovi Anda u Peruu i Boliviji, visoki grm s jajastim, prema vrhu suženim listovima (glavna provodna žila i dvije bočne u luku od dna do vrha donje strane lista), cvjetovi sitni blijedo zelenkasti, plod je crvena i jednosjemena koštunica
   Theobroma cacao, Sterculiaceae (kakaovac) - red Malvales, tropske vlažne šume Južne i Srednje Amerike, listovi jednostavni i veliki, kauliflorni cvjetovi (izbijaju iz stabla), plod je smeđa ili žuta boba
7. ČEMERIKE
   - obje porodica Melanthiaceae (Liliaceae), razred Liliales
   Veratrum album (bijela čemerika) - planinska Europa, sjeverna i srednja Azija, u Hrvatskoj na višim planinama, listovi veliki i ovalni s istaknutim usporednim žilama, cvjetovi zelenkasti ili bijeli, plod tobolac
   Veratrum nigrum (crna čemerika) - rasprostranjena kod nas, cvjetovi tamno-crveni

Question 4

ČETVRTA KARTICA

1. PODPORODICE ROSACEAE I VRSTE PRUNOIDEAE
2. TOBOLAC KOD SOLANACEAE
3. ŠKROB
4. RODOPLASTI
5. HIATODE
6. ZINGIBERACEAE
7. CVJETULJA
8. PREOBEAZBE LISTOVA
9. VRSTE RODA VACCINIUM

Answer 4

1. PODPORODICE ROSACEAE I VRSTE PRUNOIDEAE
   - 4 podporodice: Rosoideae, Maloideae, Prunoideae, Spiraeoideae
   Prunoideae
   Prunus amygdalus (P. dulcis) - badem
   Prunus laurocerasus - lovorvišnja
   Prunus cerasus - višnja
   Prunus domestica - šljiva
   Prunus avium - trešnja
   Prunus armeniaca - marelica
   Prunus persica - breskva
   Prunus mahaleb - rašeljka
2. TOBOLAC KOD SOLANACEAE
   Datura stramonium - kužnjak
   Hyoscyamus niger - crna bunika
   Scopolia carniolica - bijeni bun
   rod Nicotiana (N. tabacum, N. rustica) - duhan
3. ŠKROB
   - sastoji se od amiloze i amilopektina
   - primarni (prvotni) ili asimilacijski škrob nastaje u zelenim listovima fotosintezom te se odlaže u stromu kloroplasta, pomoću enzima se pretvara u glukozu koja se prenosi u druge biljne organe
   - sekundarni (drugotni) ili tranzitorni škrob nastaje u biljnim organima iz glukoze
   - pričuvni škrob: sekundarni škrob u gomoljima, podancima i sjemenkama
   - uloga: konstituens (indiferentna tvar koja glavnom lijeku daje oblik)
   - škrobno zrnce ima tvorni centar (središte slojanja):
   a) centrično - Poaceae, Fabaceae
   b) ekscentrično
   krumpirov škrob - jajasta zrnca s ekscentričnim slojanjem
   pšenica, raž, ječam - kuglasta ili lećasta zrnca s koncentričnim slojanjem
   - Asteraceae umjesto škroba stvaraju inulin
4. RODOPLASTI
   - fotosintetski aktivni plastidi, sadrže crveni pigment fikoeritrin
   - prisutni kod crvenih algi (Rhodophyceae): rodovi Gelidium, Gracilaria i Euchema
   - za dobivanje agar-agra
5. HIDATODE
   - vodenice, otvori koji izlučuju vodu u obliku kapljica (gutacija) na rubu ili vrhu lista, uvijek su otvorene (dragoljub)
6. ZINGIBERACEAE
   - Đumbirovke, red Zingiberales (Đumbirolike), razred Liliatae (Liliopsida, Monocotyledoneae - jednosupnice)
   - tropske biljke
   - ogrljak ili jezičac na prijelazu lisne plojke u rukavac
   - cvijet pravilan na bazi broja 3
   - 1 prašnik, podrasla plodnica, plod je boba ili suhi pucavac
   Zingiber officinale - đumbir
   Elettaria cardamomum - kardamom
   Alpina officinarum - galanga
   Curcuma longa (C. domestica) - kurkuma
7. CVJETULJA
   - jednostavni paštitasti ili račvasti (cimozni) cvat
   - cvjetovi su sjedeći smješteni unutar vrčasto udubljenog cvatišta
   - Ficus carica, Moraceae (smokva)
8. PREOBRAZBE LISTOVA
   a) bodljike - očuvanje vlage unutar stabljike (kaktus)
   b) trnovi - od lista (žutika), od palistića (bagrem - Robinia pseudacacia, Fabaceae)
   c) vitice - prihvaćanje penjačica za druge biljke (graholika, grašak, bundeva)
   d) lukovica s ljuskama od rukavaca lista - luk
   e) lukovica s ljuskama od pridankovih listova - tulipan
   f) korijenje od lista - nepačka (rod Salvinia - papratnjača)
   g) klopke za kukce - Drosera rotundifolia, Droseraceae (okruglolisna rosika), Dionaea muscipula, Droseraceae (venerina muholovka), rod Nepenthes, Nepenthaceae (vrčonoša)
9. VRSTE RODA VACCINIUM
   - porodica Ericaceae, red Ericales, plod je boba
   Vaccinium myrtillus (borovnica) - okruglo jajasti listovi, sitno pilastog ruba
   Vaccinium vitis-idaea (brusnica) - obrnuto jajasti, kožasti listovi, cjelovitog ruba
   Vaccinium uliginosum (močvarna borovnica) - obrnuto jajasti, mekani listovi, cjelovitog ruba

Question 5

PETA KARTICA

1. KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA
2. PAPAVERACEAE
3. GENTIANALES
4. LUKOVI
5. DVOPLODNIČKI KALAVAC
6. GOD
7. NADZEMNE PREOBRAZBE STABLJIKE
8. BAZGA
9. FILODIJI

Answer 5

1. KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA
   a) prizmatični (kristalonosni rukavac - stanice s kristalima u redovima oko žila) - list crne bunike, vanilijevke i sene (Cassia senna, Caesalpiniaceae)
   b) ružice (druze - zvjezdasti kristali nastali straštavanjem piramidastih kristala) - list kužnjaka, korijen rabarbare (Rheum palmatum, Polygonaceae)
   c) rafidi (štapići - na vrhovima šiljasti, obrana od životinja) - list đurđice, kora cimetovca (Cinnamomum zeylanicum, Lauraceae)
   d) kristalni pijesak - list i korijen velebilja
2. PAPAVERACEAE
   - Makovke, red Papaverales
   - biljke sadrže mliječni sok
   - dvospolni cvjetovi skupljeni u grozd, štitac ili paštitasti cvat
   - plod je tobolac
   *K2C2+2AG(2-20) - cvijet je pravilan ili aktinomorfan, čaška se sastoji od 2 slobodna lapa, vjenčić od 4 slobodne latice pordane u 2 kruga, andrecej čini puno slobodnih prašnika, tučak je nastao sraštavanjem 2 ili više plodničkih listova, plodnica je nadrasla
   Papaver somniferum - vrtni mak
   Papaver rhoeas - poljski mak
   Chelidonium majus - rosopas
3. GENTIANALES
   - 4 porodice: Gentianaceae (Sirištarovke), Loganiaceae, Apocynaceae (Zimzelenovke), Rubiaceae (Broćevke)
4. LUKOVI
   Allium sativum - češnjak ili bijeli luk
   Allium cepa - crveni luk ili kapula
   Urginea maritima (Scilla maritima) - sredozemni morski luk
5. DVOPLODNIČKI KALAVAC
   - višeplodnički, nadrasli, suhi cijepavac
   - Lamiaceae (Labiatae)
   - dvopretinčana nadrasla plodnica, zbog razvitka dviju nepravih pregrada, javljaju se 4 pretinca, plod se raspada na 4 oraščića
6. GOD
   - jednogodišnji prirast ksilema
   - granica goda uočava se zbog morfološke razlike kasnog drveta prethodnog vegetacijskog razdoblja i ranog drveta sljedećeg razdoblja
7. NADZEMNE PREOBRAZBE STABLJIKE
   a) trnovi (od bočnih ogranaka) - glog, crni trn ili trnina (Prunus spinosa, Rosaceae)
   b) vriježe (tanke puzave stabljike) - jagoda
   c) vitice (od bočnih ogranaka) - loza
   d) zadebljanje donjeg dijela stabljike (iznad supki) - koraba (Brassica oleracea var. gongylodes)
8. BAZGA
   Sambucus nigra, Caprifoliaceae - red Dipsacales, grm ili nisko drvo, Kavkaz i Mala Azija, listovi neparno perasti, pilastog ruba, cvjetovi bijeli ili žućkasti, sastavljeni paštitasti cvat, plodovi su crne i sočne bobičaste koštunice
9. FILODIJI
   - peteljkavi listovi: peteljke nekih listova koje su se zajedno sa središnjom žilom proširile i spljoštile te poprimile izgled plojke koja nedostaje
   - rod Acacia (suha staništa)

Question 6

6. KARTICA
7. PROVODNI ELEMENTI ZA VODU I MINERALNE TVARI
8. PREDSTAVNICI CRVENIH ALGI
9. HOMOLOGNI ORGANI
10. ROGAČ
11. URTICALES
12. CVAT SMOKVE
13. PORODICE JEDNOSUPNICA
14. CVAT I PLOD ASTERACEAE

Answer 6

1. PROVODNI ELEMENTI ZA VODU I MINERALNE TVARI
   - elementi uzlaznog tijeka (iz korijena prema stabljici i listovima) zbog razlike tlaka između jake transpiracija u nadzemnim dijelovima i apsorpcije vode u korijenu
   a) traheide - prozenhimske, mrtve stanice ligniziranih stijenki
   - protok se odvija kroz ograđene jažice koje nastaju na mjestu odvajanja sekundarne od primarne stijenke
   - ograđena jažica: porus (otvor na sekundarnoj stijenci), torus (kutinizirani dio primarne stijenke, određuje protok), margo (nezadebljali dio primarne stijenke koji zbog elastičnosti omogućuje pomicanje torusa)
   - kod papratnjača i golosjemenjača
   b) traheje - duge cijevi nastale spajanjem niza stanica čije su se poprečne stijenke djelomično ili potpuno razgradile, odrvenjele stijenke
   - prema obliku zadebljanja: mrežaste, prstenaste i spiralne
   - sastavni dio ksilemskog dijela žile, u višegodišnjih drvenastih biljaka u drvetu
2. PREDSTAVNICI CRVENIH ALGI
   - rodovi Gelidium, Gracilaria, Euchema
   - vrste Chondrus crispus i Gigartina mamillosa
3. HOMOLOGNI ORGANI
   - organi istog podrijetla, ali znatna razlike u vanjskom izgledu i građi (gomolj, lukovica, podanak - potječu od stabljike)
4. ROGAČ
   Ceratonia siliqua, Caesalpiniaceae - red Fabales, raste izvan tropskog područja, Sredozemlje, Dalmacija (samonikla biljka), malo stablo ili veći grm, listovi su parno perasto sastavljeni, vazdazeleni i kožasti, cvjetovi su jednospolni bez latica, plodovi su mahune koje se ne otvaraju, ali imaju slatkastu libovinu
5. URTICALES
   - 3 porodice: Moraceae (Dudovke, Murvovke), Urticaceae (Koprivovke), Cannacaceae ili Cannabinaceae (Konopljovke, Konopljanke)
6. CVAT SMOKVE
   - cvjetulja: jednostavni paštitasti ili račvasti (cimozni) cvat, cvjetovi su sjedeći, smješteni unutar vrčasto udubljenog cvatišta
7. PORODICE JEDNOSUPNICA
   - 7 porodica: Zingiberaceae (Đumbirovke), Liliaceae (Ljiljanovke), Alliaceae (Lukovke), Asparagaceae (Šparogovke), Orchidaceae (Kaćunovke), Poaceae (Trave), Araceae (Kozlačevke)
8. CVAT I PLOD ASTERACEAE
   - cvat je glavica, odnosno uborak (jednostavni grozdasti ili racemozni cvatovi)
   - plod je roška (dvoplodnički, podrasli, suhi nepucavac)

Question 7

7. KARTICA
8. TRAHEJE RANOG I KASNOG DRVA
9. ŠKROB I INULIN
10. GORUŠICE
11. BRUSNICA
12. MALVALES
13. OBRASLA PLODNICA
14. CENTRIFUGALNI CVAT
15. ZINGIBERACEAE

Answer 7

7. KARTICA
8. TRAHEJE RANOG I KASNOG DRVA
   - traheje ranog drva su mrežaste i dvostruko spiralne, imaju široki lumen i stvaraju se u proljeće
   - traheje kasnog drva imaju uži lumen i stvaraju se tijekom ljeta
9. ŠKROB I INULIN
   - škrob se sastoji od amiloze i amilopektina
   - primarni (prvotni) ili asimilacijski škrob nastaje u zelenim listovima fotosintezom te se odlaže u stromu kloroplasta, pomoću enzima se pretvara u glukozu koja se prenosi u druge biljne organe
   - sekundarni (drugotni) ili tranzitorni škrob nastaje u biljnim organima iz glukoze
   - pričuvni škrob: sekundarni škrob u gomoljima, podancima i sjemenkama
   - Asteraceae umjesto škroba stvaraju inulin
   - inulin je polifruktozid, pričuvna tvar, hrana za dijabetičare koji lakše podnose fruktozu od glukoze
   - u velikim količina u podzemnim dijelovima glavočika: gomolj čičoke, korijen omana, maslačka i vodopije
   (C6H12O5)n - škrob (poliglukozid ), inulin (polifruktozid)
10. GORUŠICE
    - porodica Brassicaceae (Cruciferae), red Capparales
    - cvat je grozd, plod je komuška
    *K4C4A2+4G(2) - cvijet je pravilan ili aktinomorfan, čaška se sastoji od 4 slobodna lapa, vjenčić od 4 slobodne latice koje stoje ukriž, andrecej čini 6 prašnika poredanih u 2 kruga, 2 vanjska kraća i 4 unutarnja dulja (četveromoćni prašnici), tučak je nastao sraštavanjem 2 plodničkih listova, plodnica je nadrasla
    Sinapis alba (bijela gorušica) - Sredozemlje, dugi i dlakavi kljun na komuški, zeleni listovi, veća sjemenka
    Brassica nigra (crna gorušica) - uzgaja se, samonikla na dolinskim livadama, medonosna biljka žutih cvjetova
11. BRUSNICA
    Vaccinium vitis-idaea, Ericaceae - red Ericales, niski grm u planinama Europe, Azije i Sjeverne Amerike, listovi obrnuto jajasti, kožasti, cjelovitog ruba, grozdasti cvatovi od zvonastih cvjetova, plod je crvena boba
12. MALVALES
    - 4 porodice: Malvaceae (Sljezovke), Tiliaceae (Lipovke), Sterculiaceae, Bombacaceae
13. OBRASLA PLODNICA
    - pojedini dijelovi cvijeta su u istoj ravnini s plodnicom koja nije srasla s udubljenim cvjetištem (periginski cvijet)
    - krkavina
14. CENTRIFUGALNI CVAT
    - najstariji cvjetovi se nalaze u sredini cvata (u sredini vrčastog cvatišta), a najmlađi na rubovima cvata (pri otvoru vrčastog cvatišta)
    - kod ograničenih (zatvorenih) cvatova
15. ZINGIBERACEAE
    - Đumbirovke, red Zingiberales (Đumbirolike), razred Liliatae (Liliopsida, Monocotyledoneae - jednosupnice)
    - tropske biljke
    - ogrljak ili jezičac na prijelazu lisne plojke u rukavac
    - cvijet pravilan na bazi broja 3
    - 1 prašnik, podrasla plodnica, plod je boba ili suhi pucavac
    Zingiber officinale - đumbir
    Elettaria cardamomum - kardamom
    Alpina officinarum - galanga
    Curcuma longa (C. domestica) - kurkuma

Question 8

8. KARTICA
9. PRIMARNA GRAĐA KORIJENA
10. OBRASLA PLODNICA
11. SCROPHULARIALES
12. RAŽ
13. CVJETNI DIJAGRAM
14. ČEŠERI BORA
15. SEKUNDARNO POKROVNO STANIČJE
16. JEDNOPLODNIČKI NEPUCAVCI

Answer 8

1. PRIMARNA GRAĐA KORIJENA
2. OBRASLA PLODNICA
   - pojedini dijelovi cvijeta su u istoj ravnini s plodnicom koja nije srasla s udubljenim cvjetištem (periginski cvijet)
   - krkavina
3. SCROPHULARIALES
   - 3 porodice: Solanaceae (Pomoćnice), Scrophulariaceae (Strupnikovke), Plantaginaceae (Trpučevke, Bokvice)
4. RAŽ
   - Secale cereale, Poaceae (Gramineae), red Poales
   - jednogodišnja biljka sa člankovitom stabljikom
   - cvat je sastavljeni klas
   - plod je pšeno (dvoplodnički, nadrasli, suhi nepucavac)
    P1+2A3G(2) - cvijet je nepravilan ili zigomorfan, perigon ili ocvijeće čine 3 lista poredanih u 2 kruga, vanjski krug čini košuljica, a unutarnji dvije ljuščice ili lodikule, andrecej čini 3 prašnika na dugim visećim nitima, tučak je nastao sraštavanjem 2 plodničkih listova, plodnica je nadrasla
5. CVJETNI DIJAGRAM
   - modificirani tlocrt građe cvijeta koji pokazuje prostorne i brojčane odnose dijelova cvijeta
   - najniži dijelovi prikazuju se kao periferni
   - sastavlja se na temelju poprečnog prereza cvijeta
6. ČEŠERI BORA
   Pinus pinea (pinija)  Pinus nigra (crni bor)  Pinus silverstris (bijeli bor)  Pinus mugo (bor krivulj)
7. SEKUNDARNO POKROVNO STANIČJE
   Periderma - preuzima ulogu epiderme u drugom vegetacijskom razdoblju
   - zaštitna uloga: onemogućuje transpiraciju, pregrijavanje i prodiranje nametnika
   - građena od pluta (felema), plutnog kambija (felogena) i feloderme
   - felogen: sekundarni meristem koji nastaje ispod epiderme ili u dubljim slojevima kore, prema vani stvara nizove stanica pluta (nežive izodijametrične stanice, stijenki od celuloze i suberina, smeđe boje zbog trjeslovina, kod breze bijele zbog betulina), a prema unutra stvara felodermu različite građe (stanice bogate kloroplastima, kod bazge od pločastog kolenhima)
8. JEDNOPLODNIČKI NEPUCAVCI
   - nadrasli: orah i oraščić
   - podrasli: žir i perutka

Question 9

9. KARTICA
10. PERIDERMA
11. FILODIJI
12. MAHUNA
13. KOVRČICA
14. SCROPHULARIACEAE
15. CAESALPINIACEAE
16. LILIALES
17. RASPROSTRANJIVANJE SJEMENAKA I PLODOVA

Answer 9

1. PERIDERMA
   - sekundarno pokrovno staničje
   - preuzima ulogu epiderme u drugom vegetacijskom razdoblju
   - zaštitna uloga: onemogućuje transpiraciju, pregrijavanje i prodiranje nametnika
   - građena od pluta (felema), plutnog kambija (felogena) i feloderme
   - felogen: sekundarni meristem koji nastaje ispod epiderme ili u dubljim slojevima kore, prema vani stvara nizove stanica pluta (nežive izodijametrične stanice, stijenki od celuloze i suberina, smeđe boje zbog trjeslovina, kod breze bijele zbog betulina), a prema unutra stvara felodermu različite građe (stanice bogate kloroplastima, kod bazge od pločastog kolenhima)
2. FILODIJI
   - peteljkavi listovi: peteljke nekih listova koje su se zajedno sa središnjom žilom proširile i spljoštile te poprimile izgled plojke koja nedostaje
   - rod Acacia (suha staništa)
3. MAHUNA
   - jednoplodnički, nadrasli, suhi pucavac
   - otvara se pomoću 2 zaklopca na čije je rubove pričvršćena sjemenka
   - porodica Leguminosae (soja, brnistra, zanovijet) i rogač
4. KOVRČICA
   - oblik jednokrake račvice (jednostavnog paštitastog ili račvastog cvata)
   - bočni ogranci se uvijek odvajaju podno osi glavnog cvata na istoj strani
   - plućnjak
5. SCROPHULARIACEAE
   - red Scrophulariales
   - listovi cjeloviti ili perasto razdijeljeni, poredani izmjenično, nasuprotno ili ukriž
   - cvat je grozd ili klas
   - plodovi su mnogosjemeni tobolci
   Digitalis purpurea - crveni ili grimizni naprstak
   Digitalis lanata - vunasti naprstak
   Verbascum phlomoides - pustenasta divizma
   Veronica officinalis - čestoslavica
6. CAESALPINIACEAE
   - red Fabales
   - subtropske i tropske biljke
   - listovi su parno perasti, jednostruko ili dvostruko rasperani
   - plod je mahuna
   Ceratonia siliqua - rogač
   Cassia angustifolia
   Cassia senna (C. acutifolia)
   Tamarindus indica - tamarinda
7. LILIALES
   - 3 porodice: Liliaceae (Ljiljanovke), Alliaceae (Lukovke), Asparagaceae (Šparogovke)
8. RASPROSTRANJIVANJE SJEMENAKA I PLODOVA
   a) autohorija (samorasprostranjivanje)
   b) alohorija (stranorasprostranjivanje) - anemohorija (vjetar), hidrohorija (voda), zoohorija (ornitohorija - ptice i mirmekohorija - mravi), antropohorija

Question 10

10. KARTICA
11. POLITERPENI MLIJEČNOG SOKA
12. PLOD GLOGA
13. RHAMNACEAE
14. DIPSACALES
15. LAMIALES
16. SEZONSKI DIMORFIZAM
17. APIACEAE

Answer 10

1. POLITERPENI MLIJEČNOG SOKA
   - politerpeni ili poliizopreni su derivati izoprena (C5H8)n
   - kod gutaperke (Palaquium gutta, Sapotaceae) 100 ostataka izoprena u trans-konfiguraciji
   - kod kaučuka (Hevea brasiliensis, Euphorbiaceae) 500-5000 ostataka izoprena u cis-konfiguraciji
2. TEROFITI
   - jednogodišnje biljke koje prežive nepovoljno vegetacijsko razdoblje u obliku otporne sjemenke
   - mak, kukuruz, pšenica, ječam, riža
3. PLOD GLOGA
   gloginja - nepravi, zbirni, sočni plod (crveni - 2/3 sjemenke, bijeli - 1 sjemenka)
4. RHAMNACEAE
   - red Rhamnales
   - plod je koštunica
   Rhamnus frangula (Frangula alnus) - krkavina
   Rhamnus fallax - žestika
   Rhamnus catharticus - pasjakovina
   Rhamnus purshiana (Cascara sagrada) - američka krkavina
   Paliurus spina-christi - drača
   Zizyphus jujuba - čičimak
5. DIPSACALES
   - 2 porodice: Caprifoliaceae (Kozokrvnicovke), Valerianaceae (Odoljenovke)
6. LAMIALES
   - 2 porodice: Lamiaceae ili Labiatae (Usnače), Verbenaceae
7. SEZONSKI DIMORFIZAM
   Equisetum arvense, Equisetaceae - poljska preslica
   - proljetni nadzemni izdanak sporonosni ili fertilni (člankovit i nerazgranjen sa strobilusom)
   - ljetni nadmezni izdanak sterilni ili neplodni (člankovit i razgranjen)
8. APIACEAE
   - Umbelliferae (Štitarke), red Araliales (Apiales, Umbelliflorae)
   - stožerni korijenski sustav, šuplja stabljika
   - cvat je sastavljeni štitac: pri osnovici cvata ovoj (involucrum) od brojnih zalistaka, a pri osnovi pojedinih štitaca ovojčić (involucellum) od sitnih pricvjetnih listića
   - plod je dvoplodnička roška ili dvoplodnički kalavac (podrasli, suhi cijepavac)
   *K5C5A5G(2) - cvijet je pravilan ili aktinomorfan, čaška se sastoji od 5 slobodnih lapova, vjenčić od 5 slobodnih latica, andrecej čini 5 slobodnih prašnika, tučak je nastao sraštavanjem 2 plodničkih listova, plodnica je podrasla
   Carum carvi - kim
   Pimpinella anisum - aniš
   Foeniculum vulgare - komorač ili koromač
   Coriandrum sativum - korijandar
   Petroselinum sativum var. crispum - peršin
   Conium maculatum - kukuta
   Ammi visnaga - visnaga ili španjolski morač
   Ammi majus - morač
   Levisticum officinale - ljupčac
   Angelica archangelica - anđelika

Question 11

11. KARTICA
12. RAŽ
13. INULIN
14. KALCIJEV OKSALAT (SOLANACEAE)
15. TIPOVI PLODNICE I PRIPADNI CVJETOVI
16. GENTIANALES
17. PAPAVERACEAE
18. JEDNOKRAKA RAČVICA

Answer 11

1. RAŽ
   - Secale cereale, Poaceae (Gramineae), red Poales
   - jednogodišnja biljka sa člankovitom stabljikom
   - cvat je sastavljeni klas
   - plod je pšeno (dvoplodnički, nadrasli, suhi nepucavac)
    P1+2A3G(2) - cvijet je nepravilan ili zigomorfan, perigon ili ocvijeće čine 3 lista poredanih u 2 kruga, vanjski krug čini košuljica, a unutarnji dvije ljuščice ili lodikule, andrecej čini 3 prašnika na dugim visećim nitima, tučak je nastao sraštavanjem 2 plodničkih listova, plodnica je nadrasla
2. INULIN
   - Asteraceae umjesto škroba stvaraju inulin
   - inulin je polifruktozid, pričuvna tvar, hrana za dijabetičare koji lakše podnose fruktozu od glukoze
   - u velikim količina u podzemnim dijelovima glavočika: gomolj čičoke, korijen omana, maslačka i vodopije
   (C6H12O5)n
3. KALCIJEV OKSALAT (SOLANACEAE)
   a) prizmatični (kristalonosni rukavac - stanice s kristalima u redovima oko žila) - list crne bunike, vanilijevke i sene (Cassia senna, Caesalpiniaceae)
   b) ružice (druze - zvjezdasti kristali nastali straštavanjem piramidastih kristala) - list kužnjaka, korijen rabarbare (Rheum palmatum, Polygonaceae)
   c) rafidi (štapići - na vrhovima šiljasti, obrana od životinja) - list đurđice, kora cimetovca (Cinnamomum zeylanicum, Lauraceae)
   d) kristalni pijesak - list i korijen velebilja
   Atropa belladonna (velebilje) - kristalni pijesak
   Datura stramonium (kužnjak) - ružice (druze)
   Hyoscyamus niger (crna bunika) - prizmatični kristali
4. TIPOVI PLODNICE I PRIPADNI CVJETOVI
   a) nadrasla plodnica (hipoginski cvijet) - tučak smješten na izbočenom cvjetištu, a ostali dijelovi cvijeta niže (paprena metvica, kužnjak)
   b) podrasla plodnica (epiginski cvijet) - udubljeno cvjetište u koje je uronjen tučak srastao s plodničkim listovima, a lapovi, latice i prašnici pričvršćeni na rubu cvjetišta iznad plodnice (Apiaceae)
   c) obrasla plodnica (periginski cvijet) - pojedini dijelovi cvijeta u istoj ravnini s plodnicom koja nije srasla s udubljenim cvjetištem (krkavina)
5. GENTIANALES
   - 4 porodice: Gentianaceae (Sirištarovke), Loganiaceae, Apocynaceae (Zimzelenovke), Rubiaceae (Broćevke)
6. PAPAVERACEAE
   - Makovke, red Papaverales
   - biljke sadrže mliječni sok
   - dvospolni cvjetovi skupljeni u grozd, štitac ili paštitasti cvat
   - plod je tobolac
   *K2C2+2AG(2-20) - cvijet je pravilan ili aktinomorfan, čaška se sastoji od 2 slobodna lapa, vjenčić od 4 slobodne latice pordane u 2 kruga, andrecej čini puno slobodnih prašnika, tučak je nastao sraštavanjem 2 ili više plodničkih listova, plodnica je nadrasla
   Papaver somniferum - vrtni mak
   Papaver rhoeas - poljski mak
   Chelidonium majus - rosopas
7. JEDNOKRAKA RAČVICA
   - ispod cvijeta kojim završava glavna cvatna os odvaja se samo jedan bočni ogranak koji opet završava cvijetom
   a) svitak ili uvojak - bočni ogranak se naizmjenično grana desno i lijevo u ogranke višeg reda (gospina trava)
   b) pahalica - svi bočni ogranci položeni su u istoj ravnini (perunika)
   c) kovrčica - bočni ogranci se uvijek odvajaju podno osi glavnog cvata na istoj strani (plućnjak)
   d) srpak - bočni ogranci su skraćeni i položeni u istoj ravnini

Question 12

12. KARTICA
13. MLIJEČNE CIJEVI
14. KRIPTOFITI
15. RAZMNOŽAVANJE LIŠAJA
16. COCA - COLA
17. KAPAR
18. MAGNOLIALES
19. VEPRINE
20. LIPA

Answer 12

1. MLIJEČNE CIJEVI
   - žljezdana staničja koja kao sekrecijski produkt sadrže mliječne sokove (zaštita od nagrizanja životinja, pričuvna uloga i liječenje ozljeda)
   - okrugle s glatkom elastičnom celuloznom stijenkom uz koju se nalazi plazmatski sloj s brojnim jezgrama (Euphorbiaceae, Papaveraceae, Moraceae, Urticaceae)
   - člankovite ili nečlankovite te se mogu granati (anastomoza - međusobnim povezivanjem nalikuju na mrežu)
   - sadrže mliječni sok (lateks): mliječna, vodena emulzija koja sadrži ugljikohidrate, trjeslovine, heterozide, alkaloide, enzime, eterična ulja, voskove, smole, politerpene (poliizoprene)
   - sok je najčešće bijele boje, kod rosopasa žutonarančast
2. KRIPTOFITI
   - biljke čiji su pupovi zaštićeni u supstratu: geofiti u tlu (luk, perunika, krumpir), hidrofiti na dnu vode (lopoč - rod Nymphaea, Nymphaeaceae)
3. RAZMNOŽAVANJE LIŠAJA
   - vegetativno:
   a) fragmentacija steljke - pri ugibanju starih dijelova, mlađi se odvajaju i postaju samostalni organizmi
   b) pomoću soredija - sitne nakupine od nekoliko stanica algi isprepletenih hifama gljiva, nalaze se unutar steljke na soralama, izbacuju se iz steljke i rasprostranjuju vjetrom
   c) pomoću izidija - izrasline slične štapiću i koraljima koji nastaju na gornjoj strani lišaja, sastoje se gljiva i algi te se mogu otkidati i rasprostranjivati vjetrom ili vodom
4. COCA - COLA
   Erythroxylum coca, Erythroxylaceae - kokaovac
   - red Geraniales
   - niži dijelovi Anda u Peruu i Boliviji
   - visoki grm
   - na listovima se ističe glavna provodna žila i dvije bočne koje u lukovima idu od dna do vrha donje strane lista
   - cvjetovi su sitni i blijedo zelenkasti, plodovi su crvene i jednosjemene koštunice
   rod Cola, Cola nitida i Cola acuminata, Sterculiaceae
   - red Malvales
   - zapadna Afrika
   - grm ili maleno stablo
   - jednospolni cvjetovi izbijaju izravno iz stabla (kauliflorni cvjetovi)
   - plodovi su zvjezdasto građeni peterogradni kalavci sa crvenkastim ili bijelim sjemenkama
5. KAPAR
   Caparis spinosa, Cappariaceae - red Capparales
   - mali sredozemni grm
   - raste iz zidova ili pukotina stijena
   - listovi su mesnati, okrugli, goli i na licu sjajni
   - cvjetovi su mirisni smješteni na dugoj stapci
   - plod je crvenkasta, jajasta boba
6. MAGNOLIALES
   - 4 porodice: Illiciaceae (Badijanovke), Myristicaceae (Muškatovke), Monimiaceae (Boldovke), Lauraceae (Lovorovke)
7. VEPRINE
   - porodica Ruscaceae (Liliaceae), red Liliales
   Ruscus aculeatus - bodljikava, oštrolisna ili uskolisna veprina
   - vazdazeleni grm
   . srednja i južna Europa, Azija i sjeverna Afrika
   - kožasti, čvrsti, jajasti filokladiji koji su prema vrhu zašiljeni i bodljikavi
   - sitni i neugledni zelenkasto-bijeli cvjetovi, plodovi crvene bobe
   Ruscus hypoglossum - širokolisna ili mekolisna veprina, zalist
   - znatno veći i mekaniji filokladiji
8. LIPA
   - rod Tilia, Tiliaceae, red Malvales
   - na cvatnoj osi nalazi se krilati pricvjetni list (brakteja) koji omogućuje lakše rasprostranjivanje plodova
   - plod je višeplodnički orah
   Tilia platyphyllos (T. grandifolia) - velelisna lipa
   Tilia cordata (T. parvifolia) - sitnolisna lipa
   Tilia tomentosa (T. argentea) - srebrolisna lipa

Question 13

13. KARTICA
14. SITASTE CIJEVI
15. ALLIACEAE
16. PISKAVICA I PASKVICA
17. SMOLENICE U LISTU
18. GENTIANALES

Answer 13

13. KARTICA
14. SITASTE CIJEVI
    - kribroide, provodni elementi za asimilate
    - elementi silaznog tijeka (od listova po stabljici prema podzemnim organima)
    - sastoje se od niza prozenhimskih stanica (članaka) čije su dodirne stijenke - sitaste (kribralne) ploče rupičaste poput sita i ukošene radi povećanja površine
    - stanice sadrže staničnu stijenku, mitohondrije i plastide, ali nemaju jezgru i vakuole
    - ulogu jezgre preuzimaju stanice pratilice koje su nastale nejednakom uzdužnom diobom iz iste matične stanice (pojavljuju se samo kod kritosjemenjača)
    - stanice pratilice i sitaste cijevi povezuju tanki citoplazmatski kanali - plazmodezmije
    - u jesen sitaste ploče prekriva kaloza ili kalus (žuta, staklasta tvar, u vodi netopljiva)
    - aktivne najdulje kroz dva vegetacijska razdoblja
    - nalaze se u floemu (sitastom dijelu žile), u višegodišnjih drvenastih biljaka u sekundarnoj kori
15. ALLIACEAE
    - Lukovke, red Liliales
    - podzemni organi u obliku lukovice i palučica, katkad i podanaka
    - cvat je jednostavni štitac, plod je tobolac
    Allium sativum - češnjak ili bijeli luk
    Allium cepa - crveni luk ili kapula
    Urginea maritima (Scilla maritima) - sredozemni morski luk
16. PISKAVICA I PASKVICA
    Trigonella foenum-graecum, Fabaceae - piskavica
    - red Fabales
    - prastara indijska biljka
    - trodjelni listovi, žuti ili ružičastobijeli cvjetovi, plod je mahuna
     K(5)C1+2+(2)A(9)+1G1
    Solanum dulcamara, Solanaceae - paskvica
    - red Scrophulariales
    - vrlo rasprostranjena
    - polugrm, jajasti listovi, ljubičasti cvjetovi, plodovi crvene jajaste bobe
17. SMOLENICE U LISTU
    - shizogena sekretna spremišta u naboranom asimilacijskom parenhimu igličastih listova golosjemenjača
    - žljezdani epitel smolenice luči smolu u kanal
    - broj i raspored je karakterističan za svaku vrstu: jela, smreka, ariš 2, borovi 5-9, tisa 0
18. GENTIANALES
    - 4 porodice: Gentianaceae (Sirištarovke), Loganiaceae, Apocynaceae (Zimzelenovke), Rubiaceae (Broćevke)

Question 14

14. KARTICA
15. TRAHEIDE
16. RAZMNOŽAVANJE GLJIVA
17. ANALOGNI ORGANI
18. PODPORODICE ASTERACEAE
19. FABACEAE
20. ROGAČEVKE
21. PLOD SMOKVE

Answer 14

1. TRAHEIDE
   - provodni elementri za vodu i mineralne tvari, elementi uzlaznog tijeka
   - prozenhimske, mrtve stanice ligniziranih stijenki
   - protok se odvija kroz ograđene jažice koje nastaju na mjestu odvajanja sekundarne od primarne stijenke
   - ograđena jažica: porus (otvor na sekundarnoj stijenci), torus (kutinizirani dio primarne stijenke, određuje protok), margo (nezadebljali dio primarne stijenke koji zbog elastičnosti omogućuje pomicanje torusa)
   - kod papratnjača i golosjemenjača
2. RAZMNOŽAVANJE GLJIVA
   a) vegetativno - pupanjem (kvasci), sklerocijima (ražova glavica)
   b) nespolno - zoosporama, sporangiosporama (Mucor), konidiosporama (Penicillium)
   c) spolno - niže gljive izogamijom, heterogamijom, oogamijom i zigogamijom, kod viših biljaka spore nastaju u askusima ili bazidijima
3. ANALOGNI ORGANI
   - ista funkcija, sličan izgled, različito podrijetlo
   - trnovi žutike (list) i gloga (stabljika)
   - vitice graška i bundeve (list) i vinove loze (stabljika)
4. PODPORODICE ASTERACEAE
   - 2 podporodice: Asteraceae (Compositae, Tubuliflorae - glavočike cjevnjače), Cichoriaceae (Compositae, Liguliflorae - glavočike jezičnjače)
5. FABACEAE
   - Leguminosae, Papilionaceae (Bobovke, Mahunarke, Leptirnjače), red Fabales
   - na korijenju su gomoljčići (čvorići) u kojima su bakterije koje apsorbiraju dušik iz zraka (simbioza)
   - cvat je grozd, glavica ili jednostavni štitac, cvjetovi imaju leptirast oblik
   - plod je mahuna (jednoplodnički, nadrasli, suhi pucavac)
   K(5)C1+2+(2)A(9)+1G1 - cvijet je nepravilan ili zigomorfan, čaška se sastoji od 5 sraslih lapova, prostolatičan vjenčić od 5 različitih latica (zastavica - vexillum, krilca - alae, dvije srasle donjim rubom tvore lađicu - carina), andrecej čini 10 prašnika (slobodni - mnogobratni, srasli nitima u cijev - jednobratni ili monadelfni, 9 sraslih i 1 slobodan - dvobratni ili dijadelfni), tučak od jednog plodničkog lista, plodnica je nadrasla
   Melilotus officinalis - žuti kokotac
   Glycyrrhiza glabra - sladić
   Ononis spinosa - zečji trn
   Trigonella foenum-graecum - piskavica
   Spartium junceum - brnistra, žuka ili žukva
   Robinia pseudacacia - bagrem
6. ROGAČEVKE
   - Caesalpiniaceae, red Fabales
   - subtropske i tropske biljke
   - listovi su parno perasti, jednostruko ili dvostruko rasperani
   - plod je mahuna
   Ceratonia siliqua - rogač
   Cassia angustifolia
   Cassia senna (C. acutifolia)
   Tamarindus indica - tamarinda
7. PLOD SMOKVE
   sikonij (nepravi sočni skupni plod) - cvjetište pretvoreno u vrećastu tvorbu što se u sredini prošupljuje i uzdiže rubove ostavljajući mali otvor na vrhu (sitne plodove tvore oraščići)

Question 15

15. KARTICA
16. KROMOPLASTI
17. OBLICI JEDNOKRAKE RAČVICE
18. MJEHUR I TOBOLAC
19. VEPRINE
20. FABACEAE
21. PODJELA STABLJIKE PREMA NARAVI
22. FANEROFITI
23. MEDVJETKA I PLANIKA

Answer 15

1. KROMOPLASTI
   - fotosintetski neaktivni plastidi
   - sadrže 2 pigmenta karotenoida: narančasto-crveni karoten i žuti ksantofil
   - javljaju se u cvjetovima, korijenju, plodovima (privlače ptice za rasprostranjivanje - ornitohorija i kukce za oprašivanje - entomogamija/entomofilija)
   - jesenja žuta boja listova nastaje razgradnjom klorofila pri niskim temperaturama tako da ostanu samo karotenoidi, slično i s bojom limuna i naranči
   - karoten se u ljudskom organizmu razlaže i stvara vitamin A pa se zato zove provitamin vitamina A
2. OBLICI JEDNOKRAKE RAČVICE
   - svitak ili uvojak, pahalica, kovrčica i srpak
3. MJEHUR I TOBOLAC
   mjehur - jednoplodnički, nadrasli, suhi pucavac (kukurijek, crnjika, pakujac, kokotić)
   tobolac - višeplodnički, nadrasli ili podrasli, suhi pucavac (nadrasli - mak, vrbe, kužnjak, rutvica, skočac; podrasli - perunike, zvončići)
4. VEPRINE
   - porodica Ruscaceae (Liliaceae), red Liliales
   Ruscus aculeatus - bodljikava, oštrolisna ili uskolisna veprina
   - vazdazeleni grm
   . srednja i južna Europa, Azija i sjeverna Afrika
   - kožasti, čvrsti, jajasti filokladiji koji su prema vrhu zašiljeni i bodljikavi
   - sitni i neugledni zelenkasto-bijeli cvjetovi, plodovi crvene bobe
   Ruscus hypoglossum - širokolisna ili mekolisna veprina, zalist
   - znatno veći i mekaniji filokladiji
5. FABACEAE
   - Leguminosae, Papilionaceae (Bobovke, Mahunarke, Leptirnjače), red Fabales
   - na korijenju su gomoljčići (čvorići) u kojima su bakterije koje apsorbiraju dušik iz zraka (simbioza)
   - cvat je grozd, glavica ili jednostavni štitac, cvjetovi imaju leptirast oblik
   - plod je mahuna (jednoplodnički, nadrasli, suhi pucavac)
   K(5)C1+2+(2)A(9)+1G1 - cvijet je nepravilan ili zigomorfan, čaška se sastoji od 5 sraslih lapova, prostolatičan vjenčić od 5 različitih latica (zastavica - vexillum, krilca - alae, dvije srasle donjim rubom tvore lađicu - carina), andrecej čini 10 prašnika (slobodni - mnogobratni, srasli nitima u cijev - jednobratni ili monadelfni, 9 sraslih i 1 slobodan - dvobratni ili dijadelfni), tučak od jednog plodničkog lista, plodnica je nadrasla
   Melilotus officinalis - žuti kokotac
   Glycyrrhiza glabra - sladić
   Ononis spinosa - zečji trn
   Trigonella foenum-graecum - piskavica
   Spartium junceum - brnistra, žuka ili žukva
   Robinia pseudacacia - bagrem
6. PODJELA STABLJIKE PREMA NARAVI
   a) zeljaste biljke - plućnjak, đurđica
   b) polugrmovi (donji dio drvenast, gornji zeljast) - kadulja, timijan
   c) grmovi - divlja ruža, oleandar
   d) drveće - hrast, breza
7. FANEROFITI
   - biljke čiji se pupovi nalaze više od 50 cm iznad tla
   - lijeska, hrast, lipa, bukva, jela, bijela imela
8. MEDVJETKA I PLANIKA
   - porodica Ericaceae, red Ericales
   - prašnika ima 5, 8 ili 10
   Arctostaphylos uva-ursi - medvjetka
   - sjeverna polukugla, kod nas u gorskim krajevima (Velebit, Dinara, Biokovo, Gorski kotar)
   - niski vazdazeleni grm
   - listovi su obrnuto jajasti ravnog ruba
   - plod je bobičasta koštunica
   Arbutus unedo - planika
   - primorska Hrvatska
   - visoki vazdazeleni grm ili drvo
   - listovi su produženi jajasti pilastog ruba
   - plod je boba - maginja

Question 16

16. KARTICA
17. LEUKOPLASTI
18. SVITAK I KOVRČICA
19. SMOLENICE
20. LARIX DECIDUA
21. SOLANACEAE
22. PŠENO I CVJETNA FORMULA
23. ŠPAROGOVKE
24. GRMOVI I POLUGRMOVI
25. JAGLACI

Answer 16

1. LEUKOPLASTI
   - fotosintetski neaktivni plastidi
   - bezbojni, njihovu osnovicu tvore bjelančevinaste tvari
   - kod zelenih biljaka nalaze se u korijenu ili podanku te u bezbojnim primarnim kožnim staničjima listova i stabljika
   - u pričuvnim organima iz glukoze stvaraju sekundarni (drugotni) ili tranzitorni škrob, odnosno pričuvni škrob (leukoplasti postaju amiloplasti - pričuvni plastidi)
2. SVITAK I KOVRČICA
   - oblici jednokrake račvice
   svitak ili uvojak - bočni ogranak se naizmjenično grana desno i lijevo u ogranke višeg reda (gospina trava)
   kovrčica - bočni ogranci se uvijek odvajaju podno osi glavnog cvata na istoj strani (plućnjak)
3. SMOLENICE
   - shizogena sekretna spremišta koja luče smolu u kanal
   - nastaju razmicanjem žljezdanih stanica bez otapanja stijenki
   - nalaze se u stabljici (kortikalne u kori i ksilemske u drvu) i u listovima golosjemenjača
   - broj i raspored karakterističan za pojedinu vrstu: jela, smreka, ariš 2, borovi 5-9, tisa 0
4. LARIX DECIDUA
   - europski ariš, porodica Pinaceae, razred Pinatae, pododjeljak Pinicae (Coniferophytina - igličaste ili rašljaste golosjemenjače)
   - kontinentalne centralne Alpe
   - listopadna četinjača, iglice su mekane
   - kod nas ne raste samoniklo, sadi se u šumama i parkovima
5. SOLANACEAE
   - Pomoćnice, red Scrophulariales
   - cvat je kovrčica, plod je boba ili tobolac
   *K(5)C(5)A5G(2) - cvijet je pravilan ili aktinomorfan, čaška se sastoji od 5 sraslih lapova, vjenčić od 5 sraslih latica, andrecej čini 5 slobodnih prašnika sraslih uz cijev vjenčića, tučak je nastao sraštavanjem 2 plodničkih listova, plodnica je nadrasla
   Solanaceae s tobolcem
   Datura stramonium - kužnjak
   Hyoscyamus niger - crna bunika
   Scopolia carniolica - bijeli bun
   rod Nicotiana (N. tabacum i N. rustica) - duhan
   Solanaceae s bobom
   Atropa belladonna - velebilje
   Capsicum annuum - paprika (C. frutescens - čili)
   Mandragora officinarum - bunovina, mandragora
   Solanum dulcamara - paskvica
   Physalis alkekengi - mjehurica
6. PŠENO I CVJETNA FORMULA
   pšeno - dvoplodnički, nadrasli, suhi nepucavac
   - porodica Poaceae (Gramineae)
    P1+2A3G(2)
7. ŠPAROGOVKE
   - Asparagaceae, red Liliales
   - najčešće 6 prašnika, plod je boba
   Asparagus officinalis - pitoma šparoga (rijetko samonikla u Hrvatskoj)
   Asparagus acutifolius - divlja šparoga (primorska Hrvatska)
8. GRMOVI I POLUGRMOVI
   - tipovi stabljike prema naravi
   - grmovi (drvenaste stabljike koje nikad ne dosegnu dimenzije stabla): divlja ruža, oleandar
   - polugrmovi (donji dio drvenasti, gornji zeljast): kadulja, timijan
9. JAGLACI
   - rod Primula, Primulaceae, red Primulales
   - 5 sraslih latica žute boje, listovi skupljeni u rozetu
   - izražena heterostilija (raznovratnost)
   Primula veris (P. officinalis) - visoka jagorčika
   Primula elatior - blijeda jagorčika
   Primula vulgaris (P. acaulis) - rani jaglac