Ispit Flashcards

Znat sve jebote

1
Q

Što je licnost?

A

relativno stabilan oblik dozivljavanja i ponasanja kojeg je osoba razvila tijekom zivota genetskim nasljedem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Podjela Hipokrata?

A

grupe po temperamentu,

  1. kolerik - osjetljivi, agresivni, optimisti
  2. sangvinik - drustveni, zivahni, komunikativni
  3. melankolik - tihi, nedrustveni, zatvoreni, pesimisti
  4. felgmatici - mirni, usporeni, pasivni, blagi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Sto oblikuje licnost?

A

genetika, utjecaj okoline (odgoj)

teorija nativizma - biolosko nasljedje je bitnije
teorija empirizma - presudan utjecaj okoline (odgoj, bihevio)
teorija konvergencije - vazna su oba faktora
temperament
karakter

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Sto je temperament?

A
  • Dio licnosti vezan uz emocionalno dozivljavanje i reagiranje
  • opci ton raspolozenja, jakost emocija, trajanje emocija
    odreden genetikom
  • uocoen kod novorodencadi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Sto je karakter?

A
  • Dio licnosti vezan uz covjekov moral (dobro i zlo)
  • oblikovan odgojem
  • ocituje se samokriticnosti i postovanjem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji je glavni pristup i objasjnjenje licnosti?

A
  • Licnost je slozena strukture zato se javljaju razliciti pravci i teorije
  • 4 pravca (psihoanaliticki, bihevoristicki, humanisticki, teorije o crtama licnosti)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Sto je psihoanaliticki pravac?

A

Freud (becki neurolog i psihijatar)

  • radio sa psihicki bolesnim osobama, snovi, greske u govoru, katarza (suocavanje s problemom i gubitak bolesti)
  • dijeli licnost na 3 dijela (Id(iid), ego(ja), superego)
  • stalno su u sukobu
  • nedostaci: nije znanstveno utemeljena, daje preveliku vaznost spolnosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Objasni ID

A
  • najprimitivniji dio licnosti
  • vezan uz psihoanaliticki pravac
  • iz njega se razvijaju ego i superego
  • nagoni:
    • zivota (eros - sve pozitivno)
    • smrti (thanatos - mrznja)
    • spolni (libido)
  • iracionalan, zeli da nagon odmah bude zadovoljen
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Objasni Ego

A
  • nasa savjest
  • sadrzi kognitivne procese
  • realan je i posreduje izmedju Id i okolne stvarnosti
  • usmjeriti konja (ID) u nekom smjeru (EGO - jahac)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Objasni Superego

A
  • nasa savjest
    ideali koje smo stekli odgojem, operantno uvjetovanje (nagrada i kazna)
    ponasamo se u skladu s tim hormonima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sto je bihevioralisticki pravac?

A
  • metoda operantnog uvjetovanja (nagrade i kazne)
  • 20.god 20.st
  • ponasanje - rezultat okoline
  • Albert bandura - nije covjek tako pasivno bice, uci aktivno od drugih ljudi - socijalno ucenje (neobiheviorizam)
    1. novi biheviorizam - teorija socijalnog ucenja
    2. prisutni kognitivni procesi - zanemaruju se emocije
    3. zasluge - objektivan je, znanstveno utemeljen, brzo mozemo utjecati na ponasanje pojedinca (bihevioralna terapija)
    4. slabosti - psihologija crne kutije (ne zanima ga psihicki zivot), zanemaruje genetiku
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Sto je humanisticki pravac?

A
  • 50.god 20.st kao reakcija na psihoanalizu i biheviorizam
  • istice da su ljudi pozitivna bica s potencijalom za kreativnost i samoispunjenje (vaznost okoline)
  • istice ljudsku prirodu
  • okolina ogranicava razvoj pojedinca
  • abraham maslow - kritika skole
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

teorije o crtama ličnosti

A

istražuje različite osobine ili crte ličnosti prema kojima se ljudi ponašaju
crte ličnosti su relativno trajne karakteristike o kojima se zaključuje na temelju ponašanja - možemo predvidjeti ponašanje neke osobe u sličnim situacijama
da bi se lakše razumjelo ljudsko ponašanje, Hipokrat je ljude podijelio u tzv. tipove ličnosti
vrlo mali broj ljudi pripadao je čistom tipu - suvremeni teoretičari uvode tzv. dimenzije ličnosti  u kojoj je mjeri kod pojedinca određena osobina zastupljena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

pet faktorski model ličnosti - 5 temeljnih dimenzija

A

ekstraverzija (introverzija) - opisuje u kojoj su mjeri ljudi društveni, aktivni, pričljivi
emocionalna stabilnost (neurotični) - opisuje u kojoj su mjeri ljudi uznemireni, zabrinuti, tjeskobni
savjesnost (nesavjesni) - opisuje u kojoj mjeri ljudi imaju želju za postignućem, samodisciplinom, predanosti
ugodnost (neugodni) - opisuje u kojoj su mjeri ljudi dobronamjerni, obzirni prema drugima
otvorenost prema iskustvu - opisuje u kojoj mjeri ljudi teže raznolikosti, neovisnosti, kreativnosti, znatiželji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

psihodinamski pristup

A

Freud - 5 faza psihoseksualnog razvoja
- u svakoj fazi je libido usmjeren na drugi dio tijela
oralna faza - prva godina života, majka ga doji (usta)
analna faza - 1. - 3. godine - analni otvor (kontrolira stolicu i mokraću)
falusna faza - 3. - 6. godine
- muški spolni organ - postaju svjesni svog spola i razlika u
građi tijela, ponos kod muškaraca, rivalstvo s ocem -
Edipov kompleks (kod cura obrnto)
faza lantencije - 6. - 12. godine, libido se smiruje, zatišje pred buru puberteta
genitalna faza - razvijanje dječaka i djevojčica
ako dođe do traumatičnog iskustva, dolazi do regresije (vraća se u prijašnju fazu) ili fiksacije
homoseksualnost - regresija analne faze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

metode ispitivanja ličnosti

A

upitnici ličnosti
pitanja ili tvrdnje na koje osoba odgovara, nema točnih i netočnih odgovora - odnose se na ponašanje i doživljaje
savjetodavna i klinička psihologija ali ikod intervjua za posao/vojsku
na neka pitanja neodgovaramo iskreno ili odgovaramo s onime što se uklapa s našom slikom sebe
u kratkom vremenu dobivamo puno podataka od više ljudi
projektivne tehnike
sadrže nejasan ili nedovršen materijal koji ispitanik objašnjava ili dovršava i pritome nenamjerno projecira svoje nesvjesne motive,želje i strahove
Rorschachov test mrlja, test tematske apercepcije, testnedovršenih rečenica
nedostatak može biti to što ispitanik može projecirati samo svoje trenutno raspoloženje ili čiste mašte
dobivamo širok uvid u neke djelove ličnosti koje osoba ne kontrolira
klinička praksa i ispitivanje djece
situacijski testovi
procjena ličnosti ovisno o ponašanju u nekoj test situaciji
prvi napravljeni tijekom ww2 za selekciju vojnih špijuna
nekad se koriste na intervjuima za posao

17
Q

poremećaji ličnosti i psihički poremećaji

A

danas se psihički poremećaji određuju prema medicinskom modelu - dijagnosticirajuse na osnovi simptoma a liječe se terapijama
nekada su se dijelili na lakše (neuroze) i jače(psihoze) - danas su razvrstanipo skupinama, najpoznatiji je priručnik DSM-IV koji ih klasificira u petosnovnih dimenzija
os I - svi poremećaji osim poremećaja ličnosti i mentalne retardacije
os II - razvojni poremećaji i poremećaji ličnosti
poremećaj ličnosti - odnose se na postojanje trajnog sklopa mišljenja, doživljavanja i ponašanja
razvojni poremećaji - simptomi vidljivi u djetinjstvu
os III - bilo koje medicinsko stanje za koje se pretpostavlja da je važno za psihički poremećaj npr. ozljeda
os IV - psihosocijalni i okolinski faktori koje osoba doživljava stresnima i mogu pridonositi poremećaju - djeluju kao okidač za nastanak poremećaja
os V- trenutačna razina općeg funkcioniranja osobe

18
Q

liječenje psihičkih poremećaja

A

medicinska terapija
terapija lijekovima
antipsihotici,antidepresivi, anksiolitici(trankvilizatori
elektrokonkluzivna terapija
“elektrošok” -kratkotrajno propuštanje struje kroz mozak
danas se primjenjuje samo kod velikog depresivnog poremećaja - ne djeluju antidepresivi
psihoterapija
interakcija između terapeuta iklijenta koja primjenom psiholoških principa utječe na klijentovo doživljavanje, mišljenje i ponašanje
psihoanalitčke terapije
fokus naosvješćivanje nesvjesnih konflikata koristeći se metodom slobodnih asocijacija ili analizom snova - važnost iskustva ranog djetinjastva na ličnost
humanističke psihoterapije
usmjeravaju se na trenutačno iskustvo klijenta, potiču klijentovo uzimanje odgovornosti za vlastito doživljavanje - cilj je pomoći klijentu da osvjesti svoje autentične potrebe,prepozna snage i preuzme odgovornost za vlastito ostvarenje
kognitivno - bihevioralističke terapije -
primjenjuju principe učenja kako bi negativne oblike razmišljanja i ponašanja zamijenili konstruktivnijim

19
Q

psihički razvoj

A

istraživanje razvoja
transverzalna istraživanja
ispituju se razvojne osobine ljdu različitih dobi u istom trenutku u vremenu
problem je to što se ne može razlučiti utjecaj kohorte(grupa ljudi rođena tijekom istog razoblja i dorasla u sličnim uvjetima
longitudinalna istraživanja
rješavaju problem kohorte time što testiraju istu skupinu ljudi nekoliko puta tijekom njihova razvoja
glavni problem je dugotrajnosti i neslučajan gubitak ispitanika
biografska istraživanja - ispitanici se prisjećaju prošlosti

prenatalni utjecaj na psihički razvoj
majka treba jesti zdravo, imatidobru liječničku skrb te izbjegavati štetne tvari te neke lijekove
mikroorganizmi mogu prijeneti bolest s majke na dijete kroz placentu
fetalni alkoholni sindrom - uzrokovan velikom konzumacijom alkohola u trudnoći - uzrokuje deformacije lica,usporen rast, probleme sa srcem i uintelektualnom razvoju
pušenje onemogućuje dovoljnu dostavu kisikandjetetu - usporava disanje, ubrzava rad srca - povećava šansu za spontani pobačaj
stres, te način na koji se majka nosi s njim također utječu na zdravje - povećan rizik od ranijeg porođaja i manje porođajne težine

novorođenče
rađa se s brojnim refleksima koji mu omogućavaju prilagodbu na okolinu
hranjenje - refleksno okreće glavu ako ga dotaknemo po obrazu
refleks sisanja - primjenjuje na sve blizu ustiju
gutanje - mlijeko
hvatanje - čvrsto hvata prst ili što drugo u ruci
hodanje - korača ako gase drži uspravno i dodiruje ravnu podlogu
imitira izraze lica odraslih
osjeti
mutan vid - dobro vide do 20 cm - u dobi od 6/8 mjeseci vide kao mladi odrasli - potpuno se razvija još 3/4 godine - sa dva mjeseca vide bijelu,crvenu , narančastu i plavu
vole gledati lica,prate smjer u kojem osoba gleda - s 3 meseca okreću pogled u tom smjeru
sluh je razvijen i prije rođenja - fetus reagira na glasne i iznenadne zvukove u majčinoj okolini - prepoznaju zvukove koje su čuli u maternici, okreću glavu prema zvuku od rođenja
osjetljivi su na ljudske glasove, smiruje ih majčin glas, tihi govor ili duboko pjevanje
jasno izražene preferenciju za okus - vole slatko, odbijaju kiselo i gorko- smiruju ih slatke tekućine
kako novorođenče raste,njihova percepcija postaje jasnija i smislenija, na to utječu
maturacija - biološki određen smjer razvoja organizma uz odgovarajuće okolinske uvjete
iskustvo - koje stječu o ljudima i objektima iz svoje okoline
novorođenčad se razlikuje po temperamentu
laka- prilagodljiva, dobro raspoložena, pravilan ritam hranjenja
teška - ćudljiva, napeta, snažno i negativno reagira na nove ljude i situacije
oprezna - pasivna, usporena u reagiranju na nove stvari
temperament ostaje stabilan tijekom života - teška novorođenčav postaju teška djeca - djelomično i zbog roditelja koji su frustrirani i umorni te svojim reakcijama omogućavaju djetetovo ponašanje

20
Q

dojenaštvo i djetinjstvo

A

najviše rastemo u prvoj godini života, rastemo 20 cm a kilaža se utrostruči - tijekom druge godine ritam usporava
glava nerazmjerno velika zbog ubrzanog razvoja mozga u tom razdoblju - do 2. godine 75% a do 5. 90% težine odraslog mozga
intenzivan razvoj motorike - razvoj vještina koje uključuju kretanje -3mj hvata predmete cijelom šakom, oko 1g prstima, 7mj sjedi, 9mj stoji uz pridržavanje i puzi, 1g hoda, do šeste godine nauče se oblačiti, voziti bicikl,crtati

21
Q

kognitivni razvoj

A

švicarski psiholog Jean Piaget proučavao je djecu i zaključio da postoje 4 faze kognitivnog razvoja
senzo-motorička faza
od rođenja do druge godine života
djeca se koriste vještinama s kojima su rođena - uglavnom sisanje i hvatanje
usvaja se stalnost objekata - oni postoje kada ih ne vidimo, 8-12mj će znati da je negjde i pokušati ga naći,18-24mj može zamisliti pokret objekta, predviđa da će lopta izaći s druge strane kauča - stvara mentalne slike objekta
pred kraj razvijaju sposobnost prepoznavanja samih sebe - jednogodišnjakbriše trag koji misli da je na zrcalu, dvogodišnjak briše sebe
predoperacijska faza
od druge do sedme godine
djeca su spremna za razvojgovora i igre zamišljanja
obilježje mišljenja u ovoj fazi je konkretnost - razmišljaju o konkretnim pojavama - ne razumiju metafore
egocentrična -teško im je zamisliti stajalište druge osobe, nisu sposobni za empatiju
ne razumiju princip konzervacije- u visokoj uskoj čaši je više vode nego u niskoj širokoj
animizam - neživi objekti su živi i misle, stol je zločest jer se dijete lupilo na njega
faza konkretnih operacija
7 do 11 godijna
fleksibilnija u razmišljanju, manje impulzivna i lakovjerna
nestaje egocentrizam, razumiju princip konzervacije
usmjerena su na sadašnjost, ne rješavajuprobleme koji nisu konkretni i lako predočivi
faza formalnih operacija
od adolescencije pa do cijele odrasle dobi
razvijanje sposobnosti apstraktnog mišljenja

22
Q

socijalni i emocionalni razvoj

A

postupno se razvija privrženost roditeljima - kod dojenčadi od 2-4 mjeseca, kao znak emocionalnog nemira, tjelesna temperatura se smanjuje kada majka izađe iz sobe
sa 6 mjeseci iskazuju sreću kada se majka pojavi a negoduju kada ode, kasnije je privrženost sve izraženija

23
Q

dvije dimenzije roditeljstva

A

toplina - ljubav,podrška, ohrabrivanje koje roditelji pružaju djeci
nadzor -discipliniranje, upravljenje i kontrola nad djetetom

24
Q

stilovi odgoja

A

autoritarni roditelj
nisko na toplini, visoko na nadzoru
stroga kontrola ponašanja i zahtjevanje bezuvjetne poslušnosti
popuštajući roditelj
visoko na toplini, nisko na nadzoru
konrola nad djetetovim ponašanjem je minimalna
ravnodušni roditelj
nisko na obje dimenzije
malo ograničenja ali i malo pažnje i podrške
autoritativni roditelj
visoko na obje dimenzije
osjetljivi na osjećaje i potrebe svoje djece uz istovremeno postavljanje strukture
slušaju mišljenja djece, opravdavaju im ssvoje postupke ali je jasno da roditelji postavljaju pravila
optimalni roditeljski stil
stil odgoja također ovisi o djetetu, odgovorno će dijete potaknuti autoritativan stil nego nemirno dijete
djeca socijalne vještine potrebne za igru s drugom djecom razvijaju postupno
djete se igra samo do 1,5 do 2 godine kada se pojavljuje paralelna igra gdje se djeca igraju jedno pored drugog (rade iste ili slične stvari ali slabo komuniciraju
od 2 godine djeca počinju imitirati jedno drugo, ako jedno skoči skočiti će i drugo pa će se oboje smijuljiti
sa oko 2,5 godina djeca se počinju koristiti govorom kako bi komunicirali s vršnjacima a igra postaje sve maštovitija
sa 3 godine su spremni na suradničku igru
piget je zaključio da se djeca igraju radi užitka koji im igra pruža te govori o tri stupnja igre koji su usklađeni s njegovim fazama kognitivnog razvoja
igre vježbanja ili ovladavanja
do 2 godine života, obično su repetitivne a svrha im je istraživanje okoline
simboličke igre
između 2 i 7 godina, maštovite igre pretvaranja i igranja uloga
igre prema pravillima
nakon 7 godina, visoko strukturirane igre s natjecateljskim elementima, postoji jasni kriterij tko je pobjednik
djeca sa 3 godine postaju svjesna svog spola no nisu sigurna što to znači, sa 4 ili 5 razumiju da spol ovisi o spolnim organima a ne samo o npr dužini kose ili boji odjeće
djeca vrlo rano postaju svjesna spolnih uloga tj ponašanja koja se očekuju od dječaka tj djevojčica
tako razvijaju spolne stereotipe, pojednostavljena vjerovanja o tipičnom muškarcu/ženi
razlike u ponašanju dječaka i djevojčica se očituju što su stariji, mogu biti genetski uvjetovane ili uvjetovane različiton socijalizacijom (roditelji,vršnjaci,mediji)
dječaci su aktivniji i fizički agresivniji te se radije igraju u velikim grupama
djevojčice više govore,manje su aktivne i sklone komunikaciji u parovima, agresiju izražavaju verbalno(ružnim riječima ili prijetnjama o izbacivanju iz grupe)

25
Q

adolescencija

A

razdoblje života tijekom kojeg mlada osoba prolazi kroz proces tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog sazrijevanja
dijeli se na ranu (pubertet), srednju (do 18) i kasnu adolescenciju (ovisi o duljini školovanja)

26
Q

tjelesne promjene

A

porast visine i težine počine sa 10 i pol ž a dvije goine kasnije za m, vrhunac dostiže u 12g ž i 14 g m, adolescentitipično svoju punu visinu doživljavaju 6 godina nakon početka rasta a ukupan porast iznosi 20/30 cm
prvo rastu ruke,noge,dlanovi i stopala zbog čega adolescenti djeluju krakato i nespretno, nakon toga raste trup
u dječaka se u završnoj fazi rasta šire ramena, prsni koš i mišići, dok se u djevojčica proširuju bokovi i povećavaju masne naslage na aprsima, bedrima, stražnjici i bokovima
nastaju promjene na licu,brada i nos postaju izraženiji, usne punije
zbog povećavanja masnih žlijezda u koži mogu se pojaviti akne, žlijezde znojnice stvaraju više znoja
prvi vidljivi znakovi puberteta u dječaka su povećanje testisa(11,5 g), nakon čega slijedi povećanje penisa, rast dlaka na licu i tijelu te produbljivanje glasa (posljednja), sa 13,5 g u snu doživljavaju prvu ejakulaciju
u djevojčica je ubrzani rast prvi znak puberteta nakon čega se razvijaju grudi, te se pojavljuju dlake na tijelu, prva se menstruacija(menarha) pojavljuje između 12 i 13 g ovisno o zdravlju i prehrani, nakon godinu dana poslijeprve menstruacije postoji mogućnost trudnoće
postoje velike individualnerazlikeu dobi kada djeca ulaze u pubertet, zreliji dječaci su bolji u sportu i socijalnim aktivnostima, dok zrelije djevojčice mogu bitigledane kao ideal drugim djevojčicama ali dječaci prema njima mogu biti neugodni
zbog mnogih promjena u tjelu adolescenti mogu biti nesigurni u sebe zbog ideala koji su im predstavljeni, ovakve brige mogu uzrokovati poremećaje hranjenja

27
Q

kognitivne promjene

A

piagetova faza formalnih operacija -postavljanje i pobijanje hipoteza u glavi, uzročno-posljedične veze,vjerojatnosti, opća pravila, principi i teorije, razmišljanje o apstraktnim i složenim pojmovima (istina,pravda,smisao života, spolno ponašanje, terorizam)
formalno operativno mišljenje ima i nedostatke - prevelika uvjerenost u vlastite mentalne sposobnosti, preveliku važnost pridodaju vlastitim mislima
adolescentni egocentrizam- adolescenti ne razumiju da svi ne razmišljaju na isti način kao i oni
fenomen izmišljenje publike - vjerovanje kako ih drugi ljudi uvijek promatraju i prosuđuju na temelju njihova izgleda i ponašanja
idealistična ideja kako suposebni i neranjivi, toliko su posebni da im se ne mogu dogoditi loše stvari koje se događaju drugima, iz toga proizlazi sklonost rizičnom ponašanju

28
Q

emocionalni i socijani razvoj

A

20st - adolescencija se doživaljavala kao vrijeme velikih nestabilnostii snanih emocija
novija istraživanja dokazuju da adolescenti svoj život ne smatraju takvim
adolescenti se razlikuju u sposobnosti nošenja sa stresom
stvaraju vlastit identitet - jasnu sliku o sebi
većini grupa vršnjaka pruža socijalnu i emocionalnu potporu
sa vršnjacima provode 4x više vremena negos odraslima
čest strah od odbacivanja, žele biti prihvaćeni od strane vršnjaka - vrhunac s 15
u ranoj se adolescenciji druže u manjim grupama istog spola (3-9), sredinom adolescencije grupe se miješaju
traže vođenje i strukturu od roditelja,no ne vjeruju da roditelji sve znaju, dugo im treba da roditelje prihvate kao ljude s vlastitim potrebama
najlošiji odnos s roditeljima obično imaju u ranoj adolescenciji, hladan odnos sa sukobima oko sitnica, u manjem broju slučajeva je odnos ozbiljno narušen

29
Q

anskiozni poremecaji

A

velik osjećaj tjeskobe bez objektivnog uzroka - onemogućavaju normalan život
napadaji panike - nenadan strah praćen teškoćama disanja
fobije - iracionalni strahovi od različitih objekata ili situacija
ptsp - javlja se kao posljedica traume - nesanica,noćne more, napadaji straha, crne misli, ponovnoproživljavanje događaja itd
okp - prisilne misli i ritualne radnje

30
Q

somatoformni poremećaji

A

ećaji kod kojih se pojavljuju tjelesni simptomi
hipohondrija - osoba svakodnevne bolove i slabosti shvaća kao simptome ozbiljnih i smrtonosnih bolesti bez obzira na nalaze

31
Q

psihotični poremećaji

A

karakterizira ih gubitak kontakta s realnošću
shizofrenija - najtežipsihički poremećaj
deluzije(patološko vjerovanje u neštošto ne odgovara realnosti), halucinacije, kaotičnost govora, bizarno i suženo emocionalno izražavanje

32
Q

poremećaji raspoloženja

A

depresija - nisko samopoštovanje, pesimizam, beznadnost, nedostatak motivacije, manjak energije
bipolaran poremećaj - manično depresivna psihoza - promjene iz faza manije(euforičnost, energija,svemoć, kratka paćnja) u faze depresije

33
Q

poremećaji hranjenja

A

anoreksija i bulimija