Interview CRO

Question 1

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta

Answer 1

razvijanje interesa i motiviranje

učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju

Question 2

Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:

Answer 2

• samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima
školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje
• razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
• samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
• prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
• cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.

Question 3

Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju učenici razvijaju

Answer 3

sposobnost
razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu.

Question 4

Komunicirajući učenici uče

Answer 4

prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.

Question 5

domene predmetnoga kurikuluma

Answer 5

Komunikacijska jezična
kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju
jezikom.

Question 6

polazište odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta su

Answer 6

Sve tri domene koje čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikuluma nastavnoga predmeta

Question 7

KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA

Answer 7

podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije

Question 8

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija
temelje se na:

Answer 8

stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika,
izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika;
obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
• ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome
činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja;
djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).

Question 9

Jezično posredovanje (jezična medijacija je

Answer 9

složena jezična djelatnost koja uključuje
istovremenu ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. U usmenome jezičnome
posredovanju jedna osoba omogućuje komunikaciju među drugim osobama koje ne
govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili
prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje
ciljnog jezika za potrebe druge osobe.

Question 10

Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se

Answer 10

socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Question 11

MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

Answer 11

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje
razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim
razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti
o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti
i učenje o njima.

Question 12

Što se potiče kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura.

Answer 12

Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova
i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama

Question 13

Što podrazumijevam Međukulturnost

Answer 13

razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

Question 14

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar MK domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

Answer 14

• sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
• empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje,
prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
• spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku
i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
• sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim
govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika
različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.

Question 15

Što u konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku

Answer 15

učeniku odbaciti predrasude
i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi
razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju, te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.

Question 16

Što je ključ uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.

Answer 16

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

Question 17

Odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se naglašava:

Answer 17

• učenikov afektivni i kognitivni razvoj
• razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
• razvoj medijske pismenosti.

Question 18

Što je to samostalan učenik?

Answer 18

Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju
i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva
i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi
informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske
i prezentacijske vještine

Question 19

što se razvija preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja

Answer 19

samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

Question 20

Koje su domene integrativni dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju.

Answer 20

Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom

Question 21

Što se sve navodi u svakoj od domena

Answer 21

U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda.

Question 22

Što znaš o ishodima općenito?

Answer 22

Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.

Question 23

Što je dano uz svaki navedeni odgojno-obrazovni ishod

Answer 23

određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda „dobar“ koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti „dobar“ određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine ostvarenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkim priručnicima predmetnog kurikuluma

Question 24

Što se razvija u okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija

Answer 24

recepcija, produkcija
i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga
posredovanja na engleskome jeziku

Question 25

Tekst podrazumijeva

Answer 25

sve proizvode jezične upotrebe
– govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik
s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala
te zvučna ili govorna riječ.

Question 26

Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po

Answer 26

dužini i složenosti. Broj
riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između
100 i 300 riječi (u 5. razredu 100 – 200 riječi, a u 6. razredu 200 – 300 riječi), srednje dug
tekst ima između 300 i 600 riječi (u 7. razredu 300 – 500, a u 8. razredu 500 – 600 riječi),
dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst
ima do 40 riječi, kratak između 40 i 80 riječi (u 5. razredu 40 – 60 riječi, u 6. razredu 60 – 70
riječi, a u 7. razredu 70 – 80 riječi), srednje dug tekst ima između 80 i 200 riječi (u 8. razredu
80 – 100 riječi), a dug tekst više od 200 riječi

Question 27

Složenost teksta ovisi o

Answer 27

kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu
poznavanju teme teksta.

Question 28

Na što se odnose kvantitativni o kvalitativni pokazatelji složenosti

Answer 28

Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi
i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta,
složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran.

Question 29

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda
izraženi na razini razreda Što uključuju ti sadržaji?

Answer 29

. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije,
metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika.

Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Question 30

U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se

Answer 30

međukulturna
znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu
znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima
unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.

Question 31

U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se

Answer 31

interes, pozitivan stav
i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite
strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje
služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja,
posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku
održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se
i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne
strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče učitelj koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da učitelju olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.

Question 32

Međupredmetne teme su

Answer 32

1. Učiti kao učiti
2 Poduzetništvo
3. Zdravlje
4. Upotreba IKT tehnologija
5. Građanski odgoj i obrazovanje
6. Ossobni i socijalni razvoj
7. Održivi razvoj

Question 33

Jesu li sve tri domene podjednako zastupljenje tijekom učenja i poučavanja

Answer 33

Da

Question 34

Metakognicija je

Answer 34

razvoj znanja i aktivnosti misli
sastoji se u tome da postanemo svjesni vlastite sposobnosti da razvijemo strategije i resurse koji će nam pomoći da učinkovito obavimo zadatak. Znati i naučiti regulirati naše kognitivne procese korak po korak.

Question 35

Modalitetei metakognicije su

Answer 35

• Meta-memorije. Taj se modalitet odnosi na znanje i svjesnost koju imamo o vlastitoj memoriji i svemu što je s njom povezano. Odnosi se na poznavanje vlastitih kapaciteta memorije, naših ograničenja, sposobnosti povezivanja prethodno pohranjenog znanja s novim, načina na koji se obično oporavljamo i koristimo informacije, itd..
• Meta-care. Odnosi se na svijest o tome kako naša vlastita pažnja djeluje i kako možemo imati kontrolu nad njom. Na primjer, shvatiti kada počnemo ometati sebe, što možemo učiniti kako bismo preusmjerili našu pažnju tamo gdje to želimo, znati koje strategije najbolje rade za nas, itd. Radi se o znanju kako optimizirati našu pažnju u svakom trenutku koji je potreban.
• Meta-razumijevanja. Radi se o spoznaji vlastite sposobnosti da razumijemo i načinu na koji je možemo koristiti. Jedan od glavnih nedostataka u učenju jest činjenica čitanja, ali ne i razumijevanja i to je ono što se događa mnogim učenicima. Neki od njih čak se usredotočuju i pamte tekst koji može biti koristan za rješavanje ispita, ali to to ne znači da su imali pripravnički staž smisleno, jer ga doista nisu razumjeli. Stoga je potrebno razviti tu sposobnost kod učenika kako bi bili svjesni svoje razine razumijevanja i da bi ih naučili optimizirati.
• Meta-razmišljanje. Radi se o stvaranju svijesti o vlastitom razmišljanju. To je od najveće važnosti jer se obično vrlo malo odražava na vlastite misli, odakle dolaze naša uvjerenja i ideje koje smo razvili tijekom vremena. Više nego fokusiranje na činjenicu “što misliti”, više o tome “kako misliti”.

Question 36

Nabroji neke od vježbi i strategija koje se često koriste u učionici kako bi učenike razvili svaku od svojih metakognitivnih vještina..

Answer 36

Vježba 1. Izvući značenje riječi prema njihovom kontekstu
U ovoj vježbi studentima se prikazuju različite fraze u kojima se koriste nepoznata riječ u različitim kontekstima. Cilj vježbe je da učenici na ovaj način zaključe značenje nepoznate riječi, odnosno da se zasnivaju na kontekstu i da uglavnom znaju važnost korištenja vlastitih strategija za postizanje rezultata..

Vježba 2. Uvježbajte različite načine kako naučiti nešto novo
Ova vrsta strategije učenja pomaže studentu da poznaje različite metode za stjecanje novih znanja, proširuje njihovu viziju i može odabrati metodu koja je najudobnija ili praktičnija za učenje.
• Na primjer, Kada naučite novu riječ, možete je naučiti na različite načine, kao što su: povezivanje riječi sa slikama, pronalaženje sinonima s drugom riječju koju već znate, identificiranje zvuka, itd..
Vježba 3. Vježbe samoevaluacije
Nakon što su obavili neku aktivnost i naučili novu temu, dobili su vremena da se sami procijene i razmisle o svom radu u toj specifičnoj aktivnosti, postavljajući pitanja kao što su: ¿kako mogu poboljšati svoju izvedbu u ovoj aktivnosti?, ¿što mi je bilo najteže kada sam to radio?, ¿Što je za mene bilo najlakše?, Itd.

Question 37

završne aktivnosti za rad na metakogniciji.

Answer 37

Vježba 4. Vježbe za razvoj kognitivnih strategija
Prije i nakon obavljanja određenog zadatka ili realizacije ispita, od studenta se traži da analizira koje je strategije izveo za svaku od njih.
• Na primjer, nakon što ste proveli test koji vas podsjeća koliko ste se koncentrirali na proučavanje, koji su faktori utjecali na vas da se koncentrirate ili prestanete koncentrirati i na koji način biste mogli učiniti bolje za sljedeću priliku.
vježba 5. Postavljajte pitanja
Radi se o tome Promicati znatiželju studenata i želju za učenjem više i više. Stoga, nastavnik, umjesto da je onaj koji ih stalno pita u razredu o temama koje se vide, zamoli učenike da postavljaju i pitanja nastavniku. To se može učiniti u razredu kada se tema prezentira ili kod kuće kada učenici rade domaću zadaću i čitaju o nekoj temi, bilježeći sumnje koje se pojavljuju i koje nisu dobro objašnjene za sljedeći dan kako bi ih raspravili s učitelja.

Question 38

Cao i Neitfeld, 2007 o metakogniciji i kogniciji

Answer 38

Pojam metakognicija odnosi se na svijest o onome što neka osoba zna, što ne zna te na koji način može naučiti ono što još ne zna (Cao i Neitfeld, 2007). Dakle, metakognicija omogućuje osobi da kontrolira svoje učenje, da odredi svoje ciljeve učenja i da odabere strategije kojima će ostvariti te ciljeve

Question 39

Metakognicija/kogniciija razlika

Answer 39

Dok kognicija obuhvaća samo izvršenje zadataka, metakognicija podrazumijeva razumijevanje na koji način je zadatak izvršen.
Metakognitivne vještine se kod djece razvijaju postupno, mlađa djeca znat će tek neke osnovne metakognitivne vještine, dok će starija spoznati i naučiti nove vještine koje će kroz iskustvo nadograđivati. Važnost metakognitivnih vještina velika je kod samostalnog učenja jer obuhvaćaju motrenje vlastitih kognitivnih procesa i omogućuju njihovu regulaciju u svrhu povećanja učinkovitosti. Neke od metakognitivnih vještina su: metarazumijevanje, metaslušanje i metamemorija.

Question 40

Metarazumijevanje je

Answer 40

je metakognicija vezana za razumijevanje pri čitanju.

Metarazumijevanje omogućuje čitatelju da razumije ono što čita, a ujedno i svijest o tome ako mu je nešto u tekstu nepoznato ili nerazumljivo. U školskom kontekstu, metarazumijevanje je vrlo bitno za akademski uspjeh. Učenici s bolje razvijenim vještinama metarazumijevanja, postižu i bolji akademski uspjeh. Loše razvijene vještine metarazumijevanja mogu se kod učenika ispoljiti na nekoliko načina.
Ako učenik ne razumije ono što je pročitao i napisao, može imati nerealna očekivanja da je odlično napisao test i nadat će se najboljem rezultatu. Također, ako nije razumio pročitano i napisano, može biti svjestan toga i očekivati loše rezultate, a postoje i učenici koji nemaju predodžbu o tome kako su riješili test.

Question 41

Metaslušanje se odnosi na

Answer 41

razumijevanje onoga što osoba čuje, to je sposobnost razmišljanja o glavnim točkama sadržaja kojeg sluša.
Osoba kod koje je dobro razvijeno metaslušanje ima sposobnost razumijevanja drugih (usmjeravanje pažnje na govornika i razumijevanje onoga što govori), sposobnost razumijevanja sebe, sposobnost razvijanja socijalnih odnosa te sudjelovanja u zajednici.
Kako bi osoba razvila vještinu metaslušanja potrebno je razviti sljedeće vještine:
• usmjeravanje pažnje
• osluškivanje toka razgovora i usporavanje ukoliko je potrebno
• čekanje na red te svijest o sugovorniku

Question 42

Metamemorija se definira kao

Answer 42

sposobnost razmišljanja o strategijama pamćenja, o tome koliko znamo i na koji način pamtimo.
Ona omogućava učinkovito kodiranje, pohranjivanje i dosjećanje informacija. Metamemorija se razvija pod utjecajem maturacije i ne može se naučiti, a u korelaciji je sa znanjem. Dijete kod kojeg je sposobnost metamemorije dobro razvijena, ima veće predispozicije za brže i efikasnije usvajanje akademskih sadržaja i znanja.
Znanje mlađe djece sadrži manje informacija i informacije koje oni posjeduju su lošije organizirane, no u nekim domenama znanje nekog mlađeg djeteta može biti bolje od znanja starijeg djeteta i u takvim domenama se dokazuje važnost metamemorije

Question 43

Izlazne kartice

Answer 43

PRIJE I SAD
Prije sam mislio/la… Sad mislim…

RAZMJENA ZNANJA
Napišite jedan pojam koji ste danas shvatili i jedan koji niste Napišite jedan pojam koji ste danas shvatili i jedan koji niste
shvatili. Pronađite u razredu jednu osobu kojoj vi možete pomoći shvatili. Pronađite u razredu jednu osobu kojoj vi možete pomoći
pojašnjenjem i jednu koja vama može pomoći pojašnjenjem.

Teška pitanja
Možda ste si danas postavili neka teška
pitanja. Zapišite dva takva pitanja.

ZAPIŠI, NACRTAJ, STVORI POPIS I UPITAJ

1,2,3

Jedan pojam o kojemu bih
htio/htjela znati više
Dva pojma koje sam naučio/la
Tri pojma koja sam potpuno shvatio/la

Question 44

3 vrste vrednovanja su

Answer 44

Dijagnostičko, formativno i sumativno

Question 45

SUMATIVNO VREDNOVANJE

Answer 45

Procjena razine učeničkih postignuća
(naučenog) na kraju određene faze procesa
učenja.
•
Npr . na kraju nastavne cjeline/teme,
polugodišta, nastavne godine.

Question 46

DIJAGNOSTIČKO VREDNOVANJE

Answer 46

Provodi se kako bi se utvrdila kvaliteta i razina
učeničkih predznanja i vještina prije početka
procesa poučavanja.
•
U tvrđivanje razine predznanja učenika prije
obrade određene nastavne teme.
•
Na temelju prikupljenih informacija učitelj
prilagođava i planira nastavni proces i svoje
poučavanje.

Question 47

FORMATIVNO VREDNOVANJE

Answer 47

•
P rovodi se tijekom učenja i poučavanja i
neodvojiv je dio nastavnoga procesa.
•
S vrha je prikupljanje informacija o
napredovanju učenika, utvrđivanje
manjkavosti u učenju.
•
Prepoznavanje jakih strana učenika da bi se
unaprijedilo buduće učenje i poučavanje.

Question 48

tri pristupa vrednovanju

Answer 48

vrednovanje za učenje, kao učenje i naučenog

Question 49

vrednovanje za učenje

Answer 49

N e rezultira ocjenom.

Prikupljanje informacija i
dokaza o procesu učenja
te interpretacija tih
informacija i dokaza kako
bi učenici unaprijedili
proces učenja, a učitelj
poučavanje.

N aglasak je na samom
procesu učenja.

Question 50

Vrednovanje KAO učenje

Answer 50

učenici vrednovanjem uče.
•
Aktivno uključivanje učenika u
proces vrednovanja uz podršku
učitelja da bi se maksimalno
poticao razvoj učenikova
samostalnog i samoreguliranog
pristupa učenju.
•
Učenici trebaju biti potpuno
uključeni i u proces donošenja
odluka o daljnjim koracima u
učenju nakon vrednovanja.

Question 51

Vrednovanje naučenoga

Answer 51

R ezultira brojčanom ocjenom.
•
Svrha mu je procjena ostvarenosti
odgojno obrazovnih ishoda nakon
određenoga razdoblja učenja i
poučavanja, npr . nakon obrađene
obrađene nastavne teme/cjeline.
•
Sažimaju se informacije o tome što
učenik zna i može učiniti u
određenoj vremenskoj točki da bi se
dokumentiralo i izvijestilo o
njegovim postignućima i
napredovanju.

Question 52

Rubrike su

Answer 52

tablica kriterija

Koristi se s ciljem donošenja procjena o
učenikovom rezultatu ili postignućima.

Koristi se uglavnom za vrednovanje složenih
aktivnosti ili zadataka poput istraživačkog
rada, projekata, problemskih zadataka,
rasprava, usmenih prezentiranja, plakata itd

Question 53

Rubrika je alat za vrednovanje koji:

Answer 53

•
skraćuje vrijeme potrebno za vrednovanje
•
omogućava davanje ujednačene povratne
informacije učenicima
•
jasno definira učiteljeva očekivanja od
učenika
•
potiče kritičko razmišljanje
•
omogućuje objektivno kriterijsko vrednovanje
•
unaprjeđuje učenikovo učenje.

Question 54

kako su rubrike organizirane i što sadrže

Answer 54

Rubrike su organizirane tako da prikazuju
kriterije kojima se mjeri kvaliteta ostvarenog,
postavljene na nekoliko razina.
•
Razine sadrže opise za svaki nivo napretka.
•
Ti kriteriji izvedbe jasno navode razinu očekivane
izvedbe za svaku numeričku vrijednost u rubrici.
•
Navedeni kriteriji mogu pomoći nastavniku u
vrednovanju učeničkog rada, dok učenicima
pomažu u samovrednovanju i unapređenju razine
izvedbe.
•

Question 55

koja su 2 tipa rubrika:

Answer 55

analitička i holistička

Question 56

Kakva je to analitička rubrika

Answer 56

Analitička rubrika podrazumijeva više kriterija i
analizu razina ostvarenosti svakog od njih, tj.
analitičke rubrike su višedimenzionalne.
•
Analitičke rubrike bolje je koristiti kao dio
formativnog vrednovanja jer su dizajnirane kao
alat za unapređenje učeničkih uspjeha i izvedbi.
•
Povratna informacija detaljnija je i učenik točno
zna što treba unaprijediti.

Question 57

kakva je to holistička rubrika

Answer 57

Holistička rubrika opisuje za svaku razinu
cjelokupnu očekivanu učeničku izvedbu bez
analitičke razrade, tj. one su
jednodimenzionalne.
•
Holistička rubrika omogućuje bržu procjenu
rada kao cjeline.
•
Ne daje detaljnu analizu za svaku sastavnicu
vrednovanja zasebno, stoga je povratna
informacija općenita.
•
S umativnog je karaktera te se n ajčešće koristi
za vrednovanje naučenog.

Question 58

Vrednovanja - opis

Answer 58

Vrednovanje naučenog jest pristup vrednovanju koji podrazumijeva procjenu razine postignuća učenika nakon određenoga učenja i poučavanja tijekom školske godine ili na njezinu kraju. U pravilu rezultira ocjenom ili nekom drugom sumativnom procjenom.

Vrednovanje za učenje jest pristup vrednovanju koji je sastavni dio kontinuiranoga procesa učenja i poučavanja, odvija se za vrijeme učenja i poučavanja te kao takav ponajprije služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje u pravilu ne rezultira ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom i razmjenom iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja.

Vrednovanje kao učenje jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja kao bi se maksimalno potaknuo razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju.

Question 59

oblici vrednovanja (primjeri prakse)

Answer 59

Vrednovanje:
• samorefleksija i refleksija nakon razgovora (obrazac)
• vrednovanje za učenje: Zašto je neverbalna komunikacija važna?
• vrednovanje za učenje: razumijevanje pročitanog teksta Neverbalna komunikacija
• vrednovanje kao učenje: rubrika za procjenu neverbalne komunikacije
• vrednovanje za učenje: Može li naš govor tijela utjecati na percepciju nas samih?
• vrednovanje za učenje: razumijevanje pročitanog teksta - mit Parisov sud
• vrednovanje naučenog: Što je mit?

* anketa za samoprocjenu komunikacijskih vještina
* oblak riječi - samoprocjena jezičnih djelatnosti
* iskazivanje razumijevanja jezičnih djelatnosti položajem palca
* kviz o vrednotama govorenog jezika
* Padlet ploča - povratna informacija o razumijevanju vrednota govorenog jezika
* razgovor / povratna informacija o razumijevanju vrednota govorenog jezika i neverbalnih znakova na primjeru
* rubrika i opisnici za samovrednovanje i vrednovanje kratkoga govora
* plakat o pravilima uspješnog razgovora
* Padlet ploča - razumijevanje tehnika aktivnoga slušanja
* povratna informacija o kvizu
* Google obrazac - povratna informacija o tijeku rješavanja zadatka razgovor o temi
* rubrika i opisnici za razgovor o temi
* rubrika i opisnici za aktivno slušanje u razgovoru o temi

• online upitnik (SurveyMonkey) o razumijevanju strategija rješavanja sukoba
• diskusija i razgovor
• izlazna kartica za razumijevanje žanra - roman
• popis 10 pojmova koji su naučili
• vršnjačko vrednovanje rada u grupi
• samovrednovanje doprinosa radu u grupi samovrednovanje korištenih strategija