II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća Flashcards
Avangarda znači:
franc. avant-garde – prethodnica, 1. borbeni redovi, „Naprijed, gardo!”
Trajanje avangarde je:
1900./1910. – 1930. g.
Avangardni pravci:
futurizam, ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, kubizam, imažinizam, egzistencijalizam, socijalistički realizam
Obilježja avangarde:
zajedničko obilježje svih avangardnih pravaca je otpor prema tradiciji i traženje novih načina izražavanja
ističe se i sinkretizam umjetnosti: povezivanje glazbe – književnosti – slikarstva – filma
Futurizam:
vrijeme nastanka: Italija, 1909., glavni predstavnik i autor futurističkoga manifesta: Filippo Tomaso Marinetti, Futuristički manifest, 1909., futurizam (lat. futurus – budući) veliča pobunu, agresivnost, brzinu, dinamiku, vjerovanje da će napredak tehnologije donijeti bolju budućnost
Ekspresionizam:
započeo je oko 1910., a trajao do 1925. godine, lat. expresio – izraz, umjetnost je izraz, ekspresija čovjekove nutrine- krik, vapaj, uzdah, boja kao boja pjesnikove nutrine, a ne preslika objektivne stvarnosti, predstavnici: Georg Trakl, Gottfried Benn, Franz Werfel, pjesnici
Dadaizam:
vrijeme nastanka: 1916., glavni predstavnik i autor dadaističkoga manifesta: Tristan Tzara, Dadaistički manifest, 1924., obilježja: zalaganje za slobodu umjetničkoga stvaranja, protiv logike i reda, pravila, za anarhiju, slobodu, nesavršenost i spontanost
red = nered
afirmacija = negacija, to su vrhovni bljeskovi apsolutne umjetnosti, gađenje prema ratu i civilizaciji koja rat dopušta
Nadrealizam:
vrijeme nastanka: 1924., glavni predstavnik i autor nadrealističkoga manifesta: André Breton, Manifest nadrealizma, 1924.; 1930.
nadrealizam je diktat misli u kojemu izostaje svaka kontrola razuma, izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija,
program nadrealizma zasniva se na učenju utemeljitelja psihoanalize Sigmunda Freuda
nesvjesno se može „automatskim pisanjem” prenijeti u umjetničko djelo
Kubizam:
lat. cubus – kocka, najznačajniji u slikarstvu – Pablo Picasso, kao utemeljitelj u književnosti kubizmu je najbliži Guillaume Apollinaire (Gijom Apoliner) – pjesme se mogu nazvati konstruktivističke: ujedinjuju riječ, likovni motiv i simbol. Vidljivo u zbirci Kaligrami u kojoj objavljuje niz lirskih ideograma u kojima i vizualnim rasporedom stihova dočarava ideju pjesme
kaligram – pjesma u kojoj je tema/motiv predstavljen i likovno
ideogram – slika (umjesto pisanog znaka) u slikovnom pismu
Imažinizam:
lat. imago – slika
književnost kao katalog slika
u Rusiji traje od 1919. do 1925. – glavni je predstavnik Sergej Jesenjin
u Engleskoj je glavni predstavnik Ezra Pound
obilježja pjesništva:
isticanje važnosti pj. slika (strofe su slijed pj. slika)
izravan prikaz doživljanja
važnost vizualne percepcije
uglavnom slobodni stih
Egzestencijalizam:
fran. existence – postojanje, pojavljuje se nakon 1. svj. rata, temeljna odlika – u književnost ulaze filozofske ideje (zaokupljenost ljudskom egzistencijom)
filozofi poput Karla Jaspersa i Martina Heideggera smatraju da je čovjek bačen u svijet u kojem mora osmisliti svoju egzistenciju – teza da čovjek znanjem i osjetilima ne može spoznati viši smisao života
bit te filozofije izlaže Jean Paul Sartre u djelu Mučnina te Albert Camus koji u romanu Stranac iznosi svoju filozofiju apsurda, dramatičar Eugene Ionesco i Samuel Beckett stvaraju dramu apsurda
Socijalistički realizam:
pojavljuje se početkom 20. st. u Rusiji, u umj. se propagira soc. ideologija da bi se odgojno djelovalo na ljude, osobito radnike – književnost u službi vlasti
socijalni realizam – prikazivanje socijalne stvarnosti u umj. djelu s naglaskom na težak život potlačenih i soc. nejednakosti. Nakon 1917. socijalistički realizam postaje službeni smjer književnoumj. izražavanja u Rusiji
glavni predstavnik: Maksim Gorki
Moderna drama/antidrama/epski teatar
- vrste moderne drame
- začetnici
- obilježja
- vrste moderne drame: Ekspresionistička drama, Poetska drama, Epsko kazalište, Antidrama- kazalište apsurda, Američka suvremena drama
- začetnici: Antun Pavlivič Čehov
- obilježlja: izbjegavaju tradicionalni dramski zaplet, pokazuju unutrašnje stanje likova, lirska atmosfera, uvode se simboli glazbe, detalji
Ćelava pjevačica:
- vrsta drame
- obilježja
- kompozicija
- tema
- poticaj za pisanje djela
- značaj drame
- vrsta drame: drama apsurda, antidrama
- obilježja: nema radnje, isprepleču se obilježlja tragičnog i komičnog, realnog i fantastičnog, raspadanje smisla, ponavljanje
- kompozicija je : jednočinka sastavljena od 11 prizora u kojima se pojavljuju 6 lica
- tema je : nemoć čovijeka u ostvarenju istinske komunikacije
- poticaj za pisanje: ideju za pisanje drame je dobio učeći engleski jezik
- značaj drame: prva je drama Eugenea Ionescoa koju je napisao tek 1948.g.
Stranac:
- vrsta romana
- obilježja
- razdoblje kojem pripada i njegova obilježja
- kompozicija
- karakterizacija glavnog lika
- Mit o Sizifu i Camusjeva filozofija apsurda
- obilježja egzistencijalizma
- vrsta romana: roman lika
- obilježlja: jedinstvena fabula, pripovijedač je u 1. licu, nema psihološke karakterizacije lika, u karakterizaciju Camus koristi tehniku redukcije
- razdoblje: kasni modernizam
- kompozicija: roman je razdijeljen u dva dijela koji se odnose na položaj glavnog lika:
- Meursault kao slobodan čovijek
- suđenje i boravak u zatvoru - karakterizacija glavnog lika: ravnodušan u odnosu na ostale ljude u romanu
- Mit o Sizifu i Camusjeva filozofija apsurda: Camus prepoznaje ljude u Sizifome eseju koji se bave monotonim poslovima, filozofija apsurda “strastvena borba protiv besmislene smrti”, to je ljudska sudbina
- obilježja egzistencijalizma: osnovna teza da čovjek svojim znanjem i osjetilima ne može spoznati nikakav viši smisao (esenciju) života, u književnost ulaze filozofske ideje, filozofe ovog pravca zaokuplja ljudska egzistencija.
Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti
Trajanje
Trajanje: PRVO RAZDOBLJE : 1914 – 1928. g., obilježava dominacija ekspresionizma. Svojom ga je poezijom obilježio ANTUN BRANKO ŠIMIĆ
koji je najznačajniji hrvatski ekspresionistički pjesnik.
DRUGO RAZDOBLJE : 1928.-1952.g., obilježila je prevlast socijalno angažirane književnosti: nastaju djela na temelju lijevih programa, neki se pisci
okreću seoskoj tematici, u dijalektnoj književnosti ukazuje se na socijalne probleme.
Preobraženja
Važnost zbirke i Šimića za pjesništvo
Preobraženja, 1920., zbirka pjesama
Šimić je ekspresionistički pjesnik (“Umjetnost je ekspresija umjetnikovih osjećanja; ovaploćenje umjetnikove unutrašnjosti u zvucima, bojama, linijama ili riječima; stoga, u ekspresiji. Umjetnost se dakle otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepoti.”)
Slavko Mihalić; Majstore, ugasi svijeću:
- razdoblja kojima pripada
- obilježja pjesništva
- vrsta pjesme
- ideja
- ironija, sarkazam
- razdoblja kojima pripada: postmoderna
- obilježja pjesništva: središte svog zanimanja stavlja jezik teksta i njegova izražajna sredstva, odnosno jezičnu igru ili igru jezikom, pjesničkom temom postaje i sam pjesnik, smisao stvaralaštva, tekst ili jezik
- vrsta pjesme: lirska misaona pijesma
- ideja: smisao pjesničkog stvaranja u društvu nesklonom pjesništvu
- ironija, sarkazam: pjesnik piše upozorenje pjesnicima koje ni on sam ne sluša
Miroslav Krleža; Povratak Filipa Latinovicza
- vrsta djela
- značaj za hrv. književnost
- modernistička obilježja
- obilježja romana općenito
- sadržaj
- vrsta dijela: roman lika
- značaj za hrvatsku književnost: prvi moderni roman hrvatske književnosti
- modernistička obilježja: radnja je premještena u svijest glavnoga lika (sjećanja, razmišljanja, proživljavanja), prošlost se oživljava u sjećanju (subjektivno vrijeme), unutrašnji monolog, asocijativna tehnika (vanjski poticaj potiče oživljavanje sjećanja), esejistički dijelovi (razgovori o umjetnosti)
- obilježja romana: defabularizacija – simultanost protjecanja radnje, retrospekcija (povratak u prošlost), unutarnji monolog i asocijacije, slobodni neupravni govor, esejistički dijelovi – polemički dijalog
- sadržaj: Filip Latinovicz se nakon 23 godine vraća iz zapadnoeuropskih gradova u rodni grad da bi se potvrdio kao čovjek i kao slikar (motiv povratka i motiv “izgubljenog sina”)
Cvrčak pod vodopadom:
- vrsta djela
- tema, stilska obilježja
- kompozicija
- lik hrvatskog intelektualca/brodolomca
- simbolika imena
- motiv cvrčka i zahoda
- vrsta djela: psihološka novela
- tema: psihički rasap ličnosti i tjeskoba modernog čovijeka
- stilska obilježja: naturalistički opisi isprepleču se s monološko-asocijativnim nizanjem misli glavnih likova, pomna je psihološka analiza, višeglasnost, uporablja se slobodni neupravni govor, goretski i crni humor
- kompozicija: razbiru se dva strukturna dijela:
- monološko ispovijedanje glavnog lica pred psihijatrom
- dijalog s doktorom Siročekom u krčmi - lik hrvatskog intelektualca: u zbirci Novele izrazito realističnim postupcima prikazuje zagrebački malograđanski svijet i otvara novu temu svojeg stvaralaštva
- Motiv cvrčka i zahoda inovacija su u autorovu pripovjedačkom opusu, a u evr. književnosti ovaj drugi motiv snažno je prisutan od 1922, nakon objavljivanja Joyceova Ulyssesa, postavši toposom iskazivanja modernističkog senzibiliteta u umjetnosti, koji između ostalog uključuje i estetizaciju ružnih strana dnevnog života.
II. razdoblje u hrvatskoj književnosti
Trajanje,
Trajanje: 1929.-1952.g.
II. razdoblje u hrvatskoj književnosti
Obilježja:
obilježja: Zamiranje avangardnih stilova i prividno vraćanje realističkim tradicijama potkraj 20.-ih godina 20. st.
poetika je obilježje književnosti ovog razdoblja, smirivanje avangardnih pokušaja, povratak realističkim konceptima: socijalne teme i psihološka analiza likova, uz slobodnijih romanskih formi
II. razdoblje u hrvatskoj književnosti
Obilježja:
Obilježja: Zamiranje avangardnih stilova i prividno vraćanje realističkim tradicijama potkraj 20.-ih godina 20. st.
poetika je obilježje književnosti ovog razdoblja, smirivanje avangardnih pokušaja, povratak realističkim konceptima: socijalne teme i psihološka analiza likova, uz slobodnijih romanskih formi
II. razdoblje u hrvatskoj književnosti
Predstavnici
Predstavnici: Miroslav Krleža, Augustin Tin Ujević, Dragutin Tadijanović, Dobriša Cesarić, Mate Balota i Drago Gervais, Ivan Goran Kovačić