Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Hrvatski jezik > II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća > Flashcards

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća Flashcards

1
Q

Avangarda znači:

A

franc. avant-garde – prethodnica, 1. borbeni redovi, „Naprijed, gardo!”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Trajanje avangarde je:

A

1900./1910. – 1930. g.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Avangardni pravci:

A

futurizam, ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, kubizam, imažinizam, egzistencijalizam, socijalistički realizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Obilježja avangarde:

A

zajedničko obilježje svih avangardnih pravaca je otpor prema tradiciji i traženje novih načina izražavanja
ističe se i sinkretizam umjetnosti: povezivanje glazbe – književnosti – slikarstva – filma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Futurizam:

A

vrijeme nastanka: Italija, 1909., glavni predstavnik i autor futurističkoga manifesta: Filippo Tomaso Marinetti, Futuristički manifest, 1909., futurizam (lat. futurus – budući) veliča pobunu, agresivnost, brzinu, dinamiku, vjerovanje da će napredak tehnologije donijeti bolju budućnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Ekspresionizam:

A

započeo je oko 1910., a trajao do 1925. godine, lat. expresio – izraz, umjetnost je izraz, ekspresija čovjekove nutrine- krik, vapaj, uzdah, boja kao boja pjesnikove nutrine, a ne preslika objektivne stvarnosti, predstavnici: Georg Trakl, Gottfried Benn, Franz Werfel, pjesnici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Dadaizam:

A

vrijeme nastanka: 1916., glavni predstavnik i autor dadaističkoga manifesta: Tristan Tzara, Dadaistički manifest, 1924., obilježja: zalaganje za slobodu umjetničkoga stvaranja, protiv logike i reda, pravila, za anarhiju, slobodu, nesavršenost i spontanost
red = nered
afirmacija = negacija, to su vrhovni bljeskovi apsolutne umjetnosti, gađenje prema ratu i civilizaciji koja rat dopušta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Nadrealizam:

A

vrijeme nastanka: 1924., glavni predstavnik i autor nadrealističkoga manifesta: André Breton, Manifest nadrealizma, 1924.; 1930.
nadrealizam je diktat misli u kojemu izostaje svaka kontrola razuma, izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija,
program nadrealizma zasniva se na učenju utemeljitelja psihoanalize Sigmunda Freuda
nesvjesno se može „automatskim pisanjem” prenijeti u umjetničko djelo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kubizam:

A

lat. cubus – kocka, najznačajniji u slikarstvu – Pablo Picasso, kao utemeljitelj u književnosti kubizmu je najbliži Guillaume Apollinaire (Gijom Apoliner) – pjesme se mogu nazvati konstruktivističke: ujedinjuju riječ, likovni motiv i simbol. Vidljivo u zbirci Kaligrami u kojoj objavljuje niz lirskih ideograma u kojima i vizualnim rasporedom stihova dočarava ideju pjesme
kaligram – pjesma u kojoj je tema/motiv predstavljen i likovno
ideogram – slika (umjesto pisanog znaka) u slikovnom pismu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Imažinizam:

A

lat. imago – slika
književnost kao katalog slika
u Rusiji traje od 1919. do 1925. – glavni je predstavnik Sergej Jesenjin
u Engleskoj je glavni predstavnik Ezra Pound
obilježja pjesništva:
isticanje važnosti pj. slika (strofe su slijed pj. slika)
izravan prikaz doživljanja
važnost vizualne percepcije
uglavnom slobodni stih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Egzestencijalizam:

A

fran. existence – postojanje, pojavljuje se nakon 1. svj. rata, temeljna odlika – u književnost ulaze filozofske ideje (zaokupljenost ljudskom egzistencijom)
filozofi poput Karla Jaspersa i Martina Heideggera smatraju da je čovjek bačen u svijet u kojem mora osmisliti svoju egzistenciju – teza da čovjek znanjem i osjetilima ne može spoznati viši smisao života
bit te filozofije izlaže Jean Paul Sartre u djelu Mučnina te Albert Camus koji u romanu Stranac iznosi svoju filozofiju apsurda, dramatičar Eugene Ionesco i Samuel Beckett stvaraju dramu apsurda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Socijalistički realizam:

A

pojavljuje se početkom 20. st. u Rusiji, u umj. se propagira soc. ideologija da bi se odgojno djelovalo na ljude, osobito radnike – književnost u službi vlasti
socijalni realizam – prikazivanje socijalne stvarnosti u umj. djelu s naglaskom na težak život potlačenih i soc. nejednakosti. Nakon 1917. socijalistički realizam postaje službeni smjer književnoumj. izražavanja u Rusiji
glavni predstavnik: Maksim Gorki

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Moderna drama/antidrama/epski teatar

  1. vrste moderne drame
  2. začetnici
  3. obilježja
A
  1. vrste moderne drame: Ekspresionistička drama, Poetska drama, Epsko kazalište, Antidrama- kazalište apsurda, Američka suvremena drama
  2. začetnici: Antun Pavlivič Čehov
  3. obilježlja: izbjegavaju tradicionalni dramski zaplet, pokazuju unutrašnje stanje likova, lirska atmosfera, uvode se simboli glazbe, detalji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Ćelava pjevačica:

  1. vrsta drame
  2. obilježja
  3. kompozicija
  4. tema
  5. poticaj za pisanje djela
  6. značaj drame
A
  1. vrsta drame: drama apsurda, antidrama
  2. obilježja: nema radnje, isprepleču se obilježlja tragičnog i komičnog, realnog i fantastičnog, raspadanje smisla, ponavljanje
  3. kompozicija je : jednočinka sastavljena od 11 prizora u kojima se pojavljuju 6 lica
  4. tema je : nemoć čovijeka u ostvarenju istinske komunikacije
  5. poticaj za pisanje: ideju za pisanje drame je dobio učeći engleski jezik
  6. značaj drame: prva je drama Eugenea Ionescoa koju je napisao tek 1948.g.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Stranac:

  1. vrsta romana
  2. obilježja
  3. razdoblje kojem pripada i njegova obilježja
  4. kompozicija
  5. karakterizacija glavnog lika
  6. Mit o Sizifu i Camusjeva filozofija apsurda
  7. obilježja egzistencijalizma
A
  1. vrsta romana: roman lika
  2. obilježlja: jedinstvena fabula, pripovijedač je u 1. licu, nema psihološke karakterizacije lika, u karakterizaciju Camus koristi tehniku redukcije
  3. razdoblje: kasni modernizam
  4. kompozicija: roman je razdijeljen u dva dijela koji se odnose na položaj glavnog lika:
    - Meursault kao slobodan čovijek
    - suđenje i boravak u zatvoru
  5. karakterizacija glavnog lika: ravnodušan u odnosu na ostale ljude u romanu
  6. Mit o Sizifu i Camusjeva filozofija apsurda: Camus prepoznaje ljude u Sizifome eseju koji se bave monotonim poslovima, filozofija apsurda “strastvena borba protiv besmislene smrti”, to je ljudska sudbina
  7. obilježja egzistencijalizma: osnovna teza da čovjek svojim znanjem i osjetilima ne može spoznati nikakav viši smisao (esenciju) života, u književnost ulaze filozofske ideje, filozofe ovog pravca zaokuplja ljudska egzistencija.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti

Trajanje

A

Trajanje: PRVO RAZDOBLJE : 1914 – 1928. g., obilježava dominacija ekspresionizma. Svojom ga je poezijom obilježio ANTUN BRANKO ŠIMIĆ
koji je najznačajniji hrvatski ekspresionistički pjesnik.
DRUGO RAZDOBLJE : 1928.-1952.g., obilježila je prevlast socijalno angažirane književnosti: nastaju djela na temelju lijevih programa, neki se pisci
okreću seoskoj tematici, u dijalektnoj književnosti ukazuje se na socijalne probleme.

17
Q

Preobraženja

Važnost zbirke i Šimića za pjesništvo

A

Preobraženja, 1920., zbirka pjesama
Šimić je ekspresionistički pjesnik (“Umjetnost je ekspresija umjetnikovih osjećanja; ovaploćenje umjetnikove unutrašnjosti u zvucima, bojama, linijama ili riječima; stoga, u ekspresiji. Umjetnost se dakle otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepoti.”)

18
Q

Slavko Mihalić; Majstore, ugasi svijeću:

  1. razdoblja kojima pripada
  2. obilježja pjesništva
  3. vrsta pjesme
  4. ideja
  5. ironija, sarkazam
A
  1. razdoblja kojima pripada: postmoderna
  2. obilježja pjesništva: središte svog zanimanja stavlja jezik teksta i njegova izražajna sredstva, odnosno jezičnu igru ili igru jezikom, pjesničkom temom postaje i sam pjesnik, smisao stvaralaštva, tekst ili jezik
  3. vrsta pjesme: lirska misaona pijesma
  4. ideja: smisao pjesničkog stvaranja u društvu nesklonom pjesništvu
  5. ironija, sarkazam: pjesnik piše upozorenje pjesnicima koje ni on sam ne sluša
19
Q

Miroslav Krleža; Povratak Filipa Latinovicza

  1. vrsta djela
  2. značaj za hrv. književnost
  3. modernistička obilježja
  4. obilježja romana općenito
  5. sadržaj
A
  1. vrsta dijela: roman lika
  2. značaj za hrvatsku književnost: prvi moderni roman hrvatske književnosti
  3. modernistička obilježja: radnja je premještena u svijest glavnoga lika (sjećanja, razmišljanja, proživljavanja), prošlost se oživljava u sjećanju (subjektivno vrijeme), unutrašnji monolog, asocijativna tehnika (vanjski poticaj potiče oživljavanje sjećanja), esejistički dijelovi (razgovori o umjetnosti)
  4. obilježja romana: defabularizacija – simultanost protjecanja radnje, retrospekcija (povratak u prošlost), unutarnji monolog i asocijacije, slobodni neupravni govor, esejistički dijelovi – polemički dijalog
  5. sadržaj: Filip Latinovicz se nakon 23 godine vraća iz zapadnoeuropskih gradova u rodni grad da bi se potvrdio kao čovjek i kao slikar (motiv povratka i motiv “izgubljenog sina”)
20
Q

Cvrčak pod vodopadom:

  1. vrsta djela
  2. tema, stilska obilježja
  3. kompozicija
  4. lik hrvatskog intelektualca/brodolomca
  5. simbolika imena
  6. motiv cvrčka i zahoda
A
  1. vrsta djela: psihološka novela
  2. tema: psihički rasap ličnosti i tjeskoba modernog čovijeka
  3. stilska obilježja: naturalistički opisi isprepleču se s monološko-asocijativnim nizanjem misli glavnih likova, pomna je psihološka analiza, višeglasnost, uporablja se slobodni neupravni govor, goretski i crni humor
  4. kompozicija: razbiru se dva strukturna dijela:
    - monološko ispovijedanje glavnog lica pred psihijatrom
    - dijalog s doktorom Siročekom u krčmi
  5. lik hrvatskog intelektualca: u zbirci Novele izrazito realističnim postupcima prikazuje zagrebački malograđanski svijet i otvara novu temu svojeg stvaralaštva
  6. Motiv cvrčka i zahoda inovacija su u autorovu pripovjedačkom opusu, a u evr. književnosti ovaj drugi motiv snažno je prisutan od 1922, nakon objavljivanja Joyceova Ulyssesa, postavši toposom iskazivanja modernističkog senzibiliteta u umjetnosti, koji između ostalog uključuje i estetizaciju ružnih strana dnevnog života.
21
Q

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti

Trajanje,

A

Trajanje: 1929.-1952.g.

22
Q

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti

Obilježja:

A

obilježja: Zamiranje avangardnih stilova i prividno vraćanje realističkim tradicijama potkraj 20.-ih godina 20. st.
poetika je obilježje književnosti ovog razdoblja, smirivanje avangardnih pokušaja, povratak realističkim konceptima: socijalne teme i psihološka analiza likova, uz slobodnijih romanskih formi

23
Q

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti

Obilježja:

A

Obilježja: Zamiranje avangardnih stilova i prividno vraćanje realističkim tradicijama potkraj 20.-ih godina 20. st.
poetika je obilježje književnosti ovog razdoblja, smirivanje avangardnih pokušaja, povratak realističkim konceptima: socijalne teme i psihološka analiza likova, uz slobodnijih romanskih formi

24
Q

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti

Predstavnici

A

Predstavnici: Miroslav Krleža, Augustin Tin Ujević, Dragutin Tadijanović, Dobriša Cesarić, Mate Balota i Drago Gervais, Ivan Goran Kovačić

25
Q

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti

Časopisi

A

Časopisi: Kritika, Književnik, Kultura

26
Q

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti

Mitski realizam:

A

Mitski realizam: odnosi se na drugu polovicu dvadesetoga stoljeća

27
Q

II. razdoblje u hrvatskoj književnosti

Dijalektalno pjesništvo:

A

Dijalektno pijesništvo: pisanje dijela hrvatskim nariječjem: kajkavskim i čakavskim

28
Q 
II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 
Sukob na književnoj ljevici:
1. povod
2. uzroci
3. važnost Predgovora Podravskim motivima:
A

Sukob na književnoj ljevici:

  1. povod: ubojstvo hrvtskog političara Stjepana Radića
  2. uzroci: obrada hrvatskih tema, pisanje dijela hrvatskim nariječjem i isticanje naše jezične i nacionalne posebnosti
  3. važnost Predgovora Podravskim motivima: konačni raskid s utilitarnim realizmom i predavanjem eseja s motivima Krste Hegedušića na II. kongres jugoslavenskih književnika u Ljubljani 1952.g.
29
Q

Preobraženja

Tematski krugovi:

A
  1. kozmički ekspresionizam (Opomena)
  2. umjetničko stvaranje (Pjesnici; Moja preobraženja)
  3. zavičajne teme (Hercegovina)
  4. intimne teme (Povratak)
  5. smrt (Smrt i ja)
  6. socijalne teme (Ručak siromaha)
30
Q

Preobraženja

Važnost zbirke:

A

Prvi u hrvatskom pjesništvu koristi nevezani odnosno slobodni stih u kojemu je izostavljena interpunkcija te stihovi tako dobivaju vizualnu snagu. Pjesme su uglavnom više misaone nego što su nabijene emocijama.

31
Q

Preobraženja

Časopisi kojima je urednik:

A

Književni časopisi:

  1. Vijavica, 1917. - 1919.
  2. Juriš, 1919.
  3. Književnik, 1924.
32
Q

Preobraženja

Obilježja ekspresionizma u Šimićevu pjesništvu:

A

Ekspresionističko pjesništvo: slobodan stih; grafička forma često utječe na sadržaj pjesme; simbolika boja; škrt, racionaliziran pjesnički izraz oslobođen deskriptivnog
- uveo je slobodan stih u hrvatsku književnost

33
Q

Preobraženja

Naslovi pojedinih pjesama:

A
  1. Pjesnici
  2. Smrt i ja
  3. Hercegovina
34
Q

Preobraženja

Važnost boja

A

Boje:

  1. plava (nebeska boja izražava hladnoću, pomirenje)
  2. žuta (zemaljska, topla boja)
  3. crna i bijela u kontrastu (zatvaraju krug preobrazbe u svjetlosti), crna (težak život ljudi), bijela (rijetki sretni trenutci u životu ljudi)

Hrvatski jezik (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions