IE 5 Flashcards
Zašto je neophodno obezbediti optimalan tok unutrašnjeg transporta
Zato što se tokom proizvodnje vrši kretanje velike količine materijala različitog agregatnog stanja i fizičko hemijskih osobina
Za šta je značajna jaka veza izmedju unutrašnjeg i spoljašnjeg transporta
Za uštedu vremena i efikasnost logističkog procesa
Šta je neophodno znati za planiranje transportnih tokova
Količinu, vrstu i jedinicu mere materijala kao i dužine putanja unutrašnjeg transporta
Najčešće jedinice za količinu materijala
Kilogram, tona, kubik, komad
Kako se meri dužina spoljašnjeg a kako unutrašnjeg transporta
Spoljašnji u kilometrima a unutrašnji u metrima
Šta je neophodno ustanoviti radi utvrdjivanja dužine transportnih ruta
Sastav buduće fabrike
Kako se izvršava identifikacija toka materijala
U dve faze
Prva faza identifikacije tokova materijala
Utvrdjuje se generalni tok materijala izmedju skladišta i pogona ili pogona i pogona. Utvrdjuje se projektovanjem blok šeme
Sankey šema
Koristi se za detaljnije grafičko prikazivanje kretanja materijala.
Za ovakav prikaz neophodno je prikazati smer kretanja materijala i količinu materijala koji se kreće u svakom smeru. Smer kretanja se označava usmerenom strelicom a količina materijala može da se označava upisivanjem količine materijala alije češći prikaz preko debljine same linije
Druga faza identifikacije tokova materijala
Procena tokova materijala do nivoa kretanja izmedju pojedinih radnih mesta. Takav način prikaza je definisanje layouta
Osnovne grupe organizacionih jedinica fabrike
- Proizvodna odeljenja (radionice)
- Odeljenja, radionice i postrojenja za opsluživanje proizvodnje i obezbedjenje uslova rada (pomoćna odeljenja, radionice, skladišta)
- Ostale službe (uprava, konstrukcioni biro, tehnička priprema)
Primeri za proizvodna odeljenja
- Radionice za mašinsku obradu
- Radionice za montažu
- Odeljenje termičke obrade
Primeri pomoćnih odeljenja, radionica i skladišta
- Radionice za izradu alata
- Odeljenja za kontrolu
- Skladište alata i pribora
Podela površina u fabrici
- Proizvodne površine
- Površine odeljenja, radionice i postrojenja za opsluživanje i obezbedjivanje uslova rada
- Površine opšte službe
Šta obuhvata proizvodna površina
Površine potrebne za postavljanje:
- proizvodne opreme
- pomoćne opreme
- uredjaja i opreme za rukovanje materijalom, manipulaciju i unutrašnji transport
- skladišta nedovršene proizvodnje
- prolaze izmedju opreme i radnih mesta unutar odeljenja
Kako se odredjuju površine proizvodnih odeljenja
Na osnovu broja proizvodnih mašina i pomoćne opreme kao i na osnovu njihovog gabarita.
Uzima se u obzir i neophodna površina za radna mesta i prolazi kojima će prolaziti oprema i osoblje.
Šta je koeficijent korekcije
Metoda koja se koristi za grubo odredjivanje neophodnih površina mašinskih radionica
Smi = Sos*fi
Sos - površina osnove mašine svedena na pravougaoni oblik
fi - koeficijent korekcije
Drugi način za odredjivanje neophodnih površina mašinskih radionica
Uvećanje Sos za 1000mm sa opslužne strane i 600mm sa ostalih strana
Izraz za ukupnu površinu koju zauzimaju mašine jedne radionice (bez transportnih puteva)
napiši na papir
Izraz za ukupnu površinu koju zauzimaju mašine jedne radionice (sa transportnih puteva)
Spo = Sm + Stp
Stp - površina transportnih puteva
Veličina transportnih puteva
1.8 - 3.0 m za mehanička sredstva
0.9 - 1.2 m za ručnu manipulaciju
Površine montažnih radionica prema površinama proizvodnih odeljenja
- pojedinačna i maloserijska proizvodnja 50 - 70%
- serijska proizvodnja 25 - 40%
- masovna proizvodnja 18 - 25%
Specifična površina po jednoj mašini u odeljenju za pripremu materijala
25 - 30m2
Odeljenje tehničke kontrole
Služi za kontrolu kvaliteta izradjenih poluproizvoda i proizvoda
Potreban broj kontrolora je 2 - 6% od ukupnog broja radnika
neophodno je obezbediti 6 - 8m2 po kontroloru