Hrv. jezik u 20. stoljeću Flashcards

1
Q

Prvi objasnidbeni rječnik hrvatskog jezika i prvi moderni veliki rječnik s hrvatskim imenom jezika

A

Ivan Broz - Franjo Iveković, “Rječnik hrvatskoga jezika”, Zagreb 1901.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Gramatike dr. Josipa Florshütza

A

Gramatika hrvatskoga jezika za ženski licej, preparandije i više pučke škole, Zagreb, 1905., 1907., 1916., 1921.

Gramatika hrvatskoga ili srpskoga jezika za srednje i slične škole, Zagreb 1940.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Gramatika Milana Rešetara

A

„Elementar-Grammatik der kroatischen (serbischen) Sprache”, Zagreb 1916., 1922.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Mihály Munkácsy gramatika

A

„Horvát Nyelvtan”, Budimpešta 1920.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Autor „Gramatika današnjega hrvatskoga književnoga jezika, I. dio: Uvod, glasovi i oblici, II. Dio: Sintaksa”, Zagreb 1928.

A

Rudolf Strohal

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Gramatika Julija Benešića koja se opire rashrvaćivanju i naglašava hrvatske posebnosti i različitosti u odnosu na srpski jezik te zagovara jednosložan izgovor jata

A

„Gramatyka języka chorwachiego szyli serbskiego”, Warszawa 1937.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Pravopis Dragutina Boranića

A

Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1921.

prerađeni Brozov pravopis, uvođenje pisanja ije u dugim i je u kratkim slogovima, umjesto dotadašnjeg ie, je

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Gdje se pruža otpor dosljednom ugledanju u Vuka Karadžića i tko je autora toga djela?

A

Nikola Andrić, “Branič hrvatskog jezika”, Zagreb 1911.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Tko je autor i gdje se postavlja pitanje “Istočno ili južno narječje?”

A

Anketa Jovana Skerlića, Beograd 1913. Zalaže se za zajedničku „srpsko-hrvatsku književnost“ pisanu istočnim ekavskim narječjem i latinicom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Pravopis temeljen na praksi srpskog jezikoslovca A. Belića

A

Pravopisno uputstvo za osnovne, srednje i stručne škole, Zagreb 1929.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Službeni pravopis za ijekavski tip književnog jezika

A

Dragutin Boranić, “Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika” Zagreb 1930.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Otpori jezičnoj centraliziciji

A

Stjepan Ivšić, „Jezik Hrvata kajkavaca”, Zagreb 1936.
Miroslav Krleža, „Balade Petrice Kerempuha”, Zagreb 1936.
Petar Guberina i Kruno Krstić, „Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika”, Zagreb 1940.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Gramatika dr. Josipa Florshütza u kojoj su uklonjeni srbizmi Vuka Karadžića

A

„Hrvatska slovnica za srednje i stručne škole”, Zagreb 1941., 1943.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Gramatike Blaža Jurišića

A

„Nacrt hrvatske slovnice, 1. Glasovi i oblici u poviestnom razvoju”, Zagreb 1944.

„Nacrt hrvatske slovnice, Tvorba imenica u povijesnom razvoju”, 1948. (rukopis)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, njegovoj čistoći i o pravopisu (1941.)

A

o posuđenice i + j+ e (higijena, Orijent)
o morfološke promjene i + j+ e (piti – pijem; kutija – kutije)
o refleks jata i + e (liep, prie, dospievati, zapoviedati)
o dugi refleks jata izgovara se i piše ie

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Pravopis Adolfa Bratoljuba Klaića

A

“Koriensko pisanje”, Zagreb 1942., preporučuje ie u dugim i je u kratkim slogovima, uz poneka odstupanja, a ističe kako valja razlikovati slijed glasova i + j + e od ie

17
Q

Pravopis čiji su autori Franjo Cipra i Adolf Bratoljub Klaić

A

„Hrvatski pravopis”, Zagreb 1944.

18
Q

Zakonska odredba o zabrani ćirilice donijeta je

A
  1. godine
19
Q

Novosadski zaključci (1954.)

A

oba su izgovora (ijekavski i ekavski) i oba pisma (latinica i ćirilica) u svemu ravnopravni
jedan jezik s dva imena (srpskohrvatski, hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, srpski ili hrvatski)
izraditi zajednički pravopis i rječnik -> „Pravopis hrvatskoga književnog jezika”, Zagreb 1960.
„Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika”, Zagreb 1967.

20
Q

Otpor jezičnoj unitarizaciji

A

„Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika”, MH, Zagreb, 17. ožujka 1967.

S. Babić-B. Finka-M. Moguš „Hrvatski pravopis”, Školska knjiga, Zagreb 1971.