Histološka građa mozga (vrste ćelija i slojevi) Flashcards
Parenhim mozga se sastoji iz
neurona, potpornih (glijalnih) ćelija i krvnih sudova.
Procena je da se u celom mozgu nalazi oko kolko neurona
67-86 milijardi neurona i 40-50 milijardi glijalnih ćelija, dok je broj endotelijalnih ćelija oko 20-25 milijardi.
Neuron se sastoji od
tela (some) i nastavaka – dendrita i aksona
Sinapse su
spojevi između neurona pomoću kojih oni komuniciraju
Izlazni akcioni potencijal iz neurona preko aksona je
suma ulaznih informacija putem dendrita.
Informacije između ćelija prenose se
hemijskim putem, preko neurotransmitera
Neuroni su organizovani u
kolumne (stubiće) koje sadrže 80-110 neurona.
Kolumne neurona su kakvog oblika
cilindričnog oblika
svaka kolumna je okružena sa još
6 drugih kolumni.
šta ishranjuje neurone
Glija
šta radi glija
ishranjuje neurone, uklanja nepotrebne materije i luči faktore rasta.
Tri osnovne vrste glije su:
astroglija, oligodendroglija i mikroglija.
Astrociti pomažu kojim ćelijama
endotelijalne ćelije krvno-moždane barijere
krvno-moždana barijera sprečava
prelazak određenih molekula iz krvi u mozak
uloga astrocita
ishranjuju neurone, učestvuju u homeostazi i imaju ulogu u reparaciji nervnog tkiva posle povrede.
uloga Oligodentrocita
stvaraju mijelin koji obavija neuronske nastavke i omogućavaju brže prenošenje nervnih impulsa.
glavna imunološka odbrana mozga je ko
Mikroglija
uloga mikroglije
glavna imunološka odbrana mozga i čisti CNS od štetnih molekula.
Neuroni su organizovani u kolko slojeva
6 označenih kao supragranularni, granularni i infragranularni slojevi.
Prva tri sloja su
supragranularna i sadrže interhemisferična (povezuju odgovarajuće oblasti dve hemisfere) i intrahemisferična vlakna (povezuju delove kore u okviru iste hemisfere).
Neuroni prvog sloja (molekularni) primaju vlakna iz ćelija
talamusa i drugih delova kore.
Neuroni prvog sloja Takođe sadrže nastavke
ostala dva supragranularna sloja i veći br.nastavaka granularnog i infragranularnih slojeva.
Drugi sloj je
spoljašnji granularni
tu se završavaju aferentna interhemisferična vlakna.
Treći sloj je
glavni izvor kortikokortikalnih eferentnih vlakana.
Pokazano je da se u shizofreniji javlja istanjivanje vlakana
supragranularnih slojeva.
Četvrti sloj je
granularni sloj i mesto je kortikalne obrade senzornih informacija.
Ćelije 4. sloja šalju informacije u
druge delove iste kolumne, pogotovo u drugi i treći sloj.
Najveću debljinu 4. sloja ima
primarna senzorna kora (PSK).
Peti i šesti sloj su
infragranularni
Iz petog polaze
eferentni motorni putevi za bazalne ganglije, moždano stablo i kičmenu moždinu
Iz šestog polaze eferentna vlakna za
talamus u manjoj meri za druge supkortikalne strukture
6.sloj prima i
aferentna vlakna i strateško je mesto za komunikaciju sa ostalim slojevima i oblastima mozga
Ćelije 5 i 6 sloja primaju i informacije iz
susednih kolumni.