Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Anorganska kemija 1 > Halogeni elementi > Flashcards

Halogeni elementi Flashcards

1
Q

Koji je jedini tekući halogeni element pri sobnoj temperaturi?

A

Brom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Zašto klor ima veću energiju disocijacije i elektronski afinitet od fluora iako je on niže u skupini?

A

Zato što je fluor atom s jako velikom gustoćom naboja (negativan naboj na malenom volumenu) -> dolazi do velikog odbijanja među elektronima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koje boje je astat?

A

Crne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Različite boje halogenih elemenata su posljedica čega?

A

Razlike u energiji HOMO i LUMO orbitala -> različita energija orbitala -> različita energija otpuštenih fotona -> različita valna duljina -> različita boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Različite boje halogenih elemenata su posljedica čega?

A

Razlike u energiji HOMO i LUMO orbitala -> različita energija orbitala -> različita energija otpuštenih fotona -> različita valna duljina -> različita boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Različite boje halogenih elemenata su posljedica čega?

A

Razlike u energiji HOMO i LUMO orbitala -> različita energija orbitala -> različita energija otpuštenih fotona -> različita valna duljina -> različita boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako se mijenja polarizabilnost kod halogenih elemenata?

A

Povećava se niz skupinu -> što je veći volumen atoma, to je lakše rasporediti naboje po različitim dijelovima volumena -> veća polarizabilnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se mijenja razlika u energijama između HOMO i LUMO orbitala kod halogenida?

A

Razlika opada niz skupinu -> veća energija -> manja valna duljina -> boja ide od ljubičastog do crvenog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Otkud se dobiva fluor?

A

Iz minerala fluorita - CaF2
Elektrolizom KF u tekućem HF
2 KHF2(s) -> H2(g)+F2(g)+2 KF(s)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Navedi tri minerala koje sadrže fluor

A

fluorit - CaF2
fluoroapatit - 3 Ca3(PO4)2Ca(Cl,F)2
kriolit - Na3AlF6

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Gdje se koristi fluor u svakodnevnom životu?

A

Fluorirani organski spojevi - plastične mase - Teflon
rashladni plinovi - freoni/CFC (CCl2F2) -> zabranjeni zbog uništavanja ozona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Zašto se F2 i HF ne mogu držati u staklenim spremnicima?

A

Jer će reagirati sa SiO2 iz stakla -> nastaje SiF4
SiO2+F2->SiF4+O2
SiO2+4HF->SiF4+2H2O

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako se mogu odvojiti SiF4 i CF4?

A

CF4 neće reagirati u lužnatom i izaći će kao plin, a SiF4 će u lužnatom stvarati silikate -> ugljik nema više orbitala gdje može primati elektrone, a Si ima d-ljusku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koja se metoda dobivanja fluora koristi danas?

A

K2MnF6 + 2 SbF5(s) →2 KSbF6 + MnF2(s) + F2(g)
Nastaje nestabilni međuprodukt MnF4 koji se raspada na MnF2 i F2

Prije su mislili da u reakciji nastaju MnF3 i F2 ali se prava reakcija otkrila 2004.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako se dobiva klor?

A

Elektrolizom taline NaCl ili zasićene otopine NaCl (nezasićena otopina->voda ide u elektrolizu) -> grafitna anoda i željezna katoda
ili
MnO2(s) + 4 HCl(konc) →MnCl2(aq) + Cl2(g) + 2 H2O(l)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Gdje se koristi klor?

A

Organski spojevi - prekursori za plastične mase (PVC), sredstva za čišćenje i dezinfekciju, organski i anorganski spojevi za laboratorij i industriju, bojni otrov

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako se dobiva brom iz morske vode?

A

2 Br–( aq )+ Cl2(aq) -> Br2 (aq)+ 2Cl–(aq)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Gdje se koristi brom?

A

Organobromovi spojevi -> protupožarni aparati
Brommetan -> pesticid
NaBr -> sedativ

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako se dobiva jod?

A

Iz natrijevih i kalijevih soli
Iz morske travi -> orginalni način - neisplativo
Kalcijev jodat - Ca(IO3)2 -> ekstrakcija jodata iz ruda te dobivanje joda iz jodata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kakva svojstva ima brom pri visokom tlaku?

A

Vodljiv je kao metal -> slično kao “metalni” vodik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koji halogeni element najlakše postiže pozitivno oksidacijsko stanje?

A

Jod -> zbog nižih vrijednosti elektronegativnosti, energije ionizacije…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Gdje se koristi jod?

A

Dodatci prehrani (sol), boje i pigmenti, lijekovi, klasična fotografija…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Objasni komplekse prijenosa naboja

A

To su vrste gdje dolazi do vezanja između halogenih elemenata i lewisovih baza -npr. alkohol, piridin, benzen (donira pi e-)
Lewisove baze doniraju svoje elektrone u prazne orbitale halogenih elemenata
Npr. boja otopine joda u CCl4 (nepolarno otapalo) je ljubičasta -> očekivana boja za jod
Boja otopine joda u toluenu je crvena -> zbog nastalog kompleksa joda i toluena se mijenja apsorpcijski spektar, tj maksimum, otopine te dolazi do promjene boje
Veza između joda i piridina je dovoljno snažna da nastane [I(py)2]+[I3]- vrsta
Veza u molekuli X2 se povecava jer lew.baza donira svoje e- u praznu LUMO halogenida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koji je raspon oksidacijskih stanja halogena?

A

Od -1 do +7

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Kako dijelimo binarne halogenide?

A

Na ionske, intermedijerne i molekulske

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koji su ionski halogenidi?

A

halogenidi elemenata s i f bloka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koja su svojstva ionskih halogenida?

A

Visoka tališta i vrelišta
Ne hidroliziraju -> neutralne vodene otopine
Stabilne su vodene otopine - ne nastaje HX(g)
Ioni koji nastaju u otopini su većinom inertni
Reaktivnost raste od klora prema jodu
To ne vrijedi kod ionske fluoride -> jer je fluor malen, velika gustoća naboja -> veći K.B nego kod drugih halogenida - kristalizira po tipu rutila umjesto NaCl kao drugi -> veća energija kristalne rešetke -> fluorid hidrolizira

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Koje komplekse mogu tvoriti halogeni elementi?

A

Kompleksi prijenosa naboja - dominiraju halogene veze
Klatrati - dominiraju vodikove veze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Zašto LiF reagira slabo bazično?

A

Zbog hidrolize fluorida -> različito od drugih ionskih halogenida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koji su intermedijerni halogenidi?

A

Halogenidi metala d i p bloka -> u oks. stanjima I-III

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Koja su svojstva intermedijernih halogenida?

A

Visoka tališta i vrelišta
Dobro topljivi u vodi
Hidroliziraju
Često higroskopni -> ponekad gube HX(g) i stvaraju hidrate - M-X veza se zamijeni s M-OH2 vezom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koji su molekulski halogenidi?

A

Halogenidi nemetala (p-blok) i metala d i p bloka (osim u oks. stanjima I-III)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Koja su svojstva molekulskih halogenida?

A

Niska tališta i vrelišta
Slabo topljivi ili netopljivi u vodi
Uglavnom hidroliziraju - nastaju kisele otopine -> ako hidroliziraju nastaje kvantitativno HX(g)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Kako se sve mogu dobiti halogenidi?

A
  1. Direktno iz elemenata
  2. Reakcijom s HX(g)
  3. Iz metalnih oksida
  4. Redukcijom viših halogenida
  5. Reakcijama izmjene
  6. Iz hidratiziranih halogenida
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Objasni dobivanje halogenida iz metalnih oksida

A

Oksid + ugljik + halogenid ->dT halogenid + ugljikov monoksid
TiO2 + 2C + 2 Cl2 ->(500°C) TiCl4 + 2CO

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Objasni dobivanje halogenida redukcijom viših halogenida

A

Trihalogenid + vodik -> dT niži halogenid + halogenvodik
2VBr3 + H2 ->(450°C) 2VBr2 + 2 HBr

37
Q

Objasni dobivanje halogenida reakcijama izmjene

A

Klorid + fluor ->dT fluorid + klor
2FeCl3 + 3F2 ->(500°C) 2FeF3 + 3Cl2

38
Q

Objasni dobivanje halogenida iz hidratiziranih halogenida

A

hidratizirani klorid + tionilklorid -> dT klorid + HCl + sumporov dioksid
CrCl3 x6H2O + 6SOCl2 ->dT CrCl3 + 12HCl + 6SO2

39
Q

Za što se koristi tionil klorid?

A

Za kloriranje spojeva
Npr.
kloriranje organskih spojeva
dobivanje halogenida iz hidratiziranih halogenida kloriranjem vode u HCl

40
Q

Kakav je karakter veze kod intermedijernih halogenida?

A

Veći udio kovalentnog karaktera -> hidroliziraju

41
Q

Kako se može dobiti HCl(g) ili HF(g)?

A

(Alkalijski) halogenid + konc. sumporna kiselina
2NaCl + H2SO4(konc.) -> 2HCl(g) + Na2SO4 -> razlika u hlapivosti

42
Q

Zašto je TiCl4 tekućina?

A

Zbog većeg udjela kovalentnog karaktera u vezi

43
Q

Zašto dolazi do promjene boje kod molekulskih halogenida?

A

Zbog razlike u polarizabilnosti i energijske razlike HOMO/LUMO

44
Q

Kako se mijenjaju vrelište i talište molekulskih halogenida?

A

Rastu od fluora prema jodidu -> zbog razlike u polarizabilnosti i elektronegativnosti

45
Q

Kako može nastati HF2(-) ion?

A

U zasićenoj otopini HF

46
Q

Kako se mogu dobiti halogenvodici?

A

Izravnom sintezom iz elemenata pri povišenoj temperaturi

47
Q

Koji je lakši način za dobiti HBr(g)?

A

Reakcija crvenog fosfora, vode i broma
2 P(s)+ 6 H2O(l)+ 3 Br2(l)→6 HBr(g)+ 2 H3PO3(aq)

48
Q

Koji je lakši način za dobiti HI(g)?

A

Reakcijom sumporovodika i elementarnog joda
H2S (g)+ I2(aq )→ 2 HI(g)+ S(s)

49
Q

Kakve su vodene otopine halogenovodika?

A

Sve su otopine jake kiseline osim za HF

50
Q

Kako i zašto ovisi jakost oksokiseline halogenovodika?

A

Što je veći broj kisika, to je kiselina jača -> jer slabi veza O-H

51
Q

Kako se može dobiti hipoklorna kiselina (HOF)?

A

Reakcijom s vodom pri 20K -> inače je reakcija vode i fluora jako burna
H2O(s) + F2(g) →H-O-F(g) + HF(g) - 20K
4 H2O(l) + 3 F2(g) →H2O2(g) + O2(g) + 6 HF(aq) - sobna temperatura - egzotermno/eksplozivno

52
Q

Kako se dobivaju hipohalogeniti (OX-)?

A

Hidrolizom halogena u hladnoj lužini
X2(g)+ 2 OH-(aq) →X-(aq) + XO-(aq) + H2O(l)
Reakcija disproporcioniranje

53
Q

Kako se može dobiti klorasta kiselina (HOClO2)?

A

Reakcijom barijeva klorata i sumporne kiseline
Ba(ClO2)2(aq) + H2SO4(aq)→2HOClO(aq)+ BaSO4(s)
ClO2(-) je jedini stabilni halogenit -> upotreba u bijeljenju celuloze (recikliranje papira)
HOClO2 se može dobiti samo u otopini

54
Q

Kako se dobivaju halogenati/halogenske kiseline (XO3(-))?

A

Hidrolizom halogena u vrućoj lužini
3 X2(g) + 6 OH-(aq)→XO3-(aq) + 5 X-(aq) + 3 H2O(l)

55
Q

Kakva je stabilnost halogenata? (XO3(-))

A

Termodinamički nestabilni - polaganim zagrijavanjem se raspadaju
4 ClO3(-)(aq) →3 ClO4(-)(aq) + Cl-(aq)

56
Q

Koja su dve halogenska kiselina stabilna u krutom stanju?

A

HIO3 - jodna kiselina -> stabilna zbog vodikovih veza u kristalnoj strukturi
HClO3 - klorna kiselina

57
Q

Kako se dobivaju perhalogenati (XO4(-))?

A

(Elektrolitskom) oksidacijom halogenata - svi osim perbromata

58
Q

Kako se dobiva perbromat BrO4(-)?

A

Reakcijom bromata s fluorom u lužnatoj otopini
BrO3(-)(aq) + F2(g) + 2 OH-(aq) →BrO4(-)(aq) + 2 F-(aq) + H2O(l)

59
Q

Kakva su redoks svojstva perhalogenata?

A

Svi su nereaktivni - slabi oksidansi osim perjodata

60
Q

Kakva je topljivost soli s perhalogenatima?

A

Soli su topljive ako su prisutni manji kationi, a slabije topljive ako su prisutni veći kationi

61
Q

U koja dva oblika je prisutan perjodatni anion?

A

Metaperjodat - IO4(-)
Ortoperjodat - IO6(5-)
Postoje i soli i kiseline oba oblika
H4IO6−(aq) ⇄IO4−(aq) + 2 H2O(l)

62
Q

Što bi bilo zajedničko molekulama PCl5, SF6, ClF3, a bitno ih razlikuje od molekule B2H6 ili kationa H3+?

A

PCl5, SF6 i ClF3 su hipervalentne molekule, a B2H6 i H3(+) su elektrondeficijentne molekule

63
Q

Koji od spojeva halogenih elemenata i kisika su oksidi, a koji su halogenidi?

A

Spojevi kisika i fluora su halogenidi, a ostali spojevi su oksidi -> jedino je fluor elektronegativniji od kisika pa jedino on ima negativni naboj tj prisutan je fluorid

64
Q

Kako se može dobiti OF2 (g)?

A

Uvođenjem fluora u lužnatu vodenu otopinu
2 F2(g) +2 OH-(aq) →OF2(g) + 2 F-(aq) + H2O(l)
Odmah se raspada u dodiru s vodom
OF2(g) + H2O(l) →O2(g) + 2 HF(l)
Izrazito je otrovan

65
Q

Kako se dobiva dikisikov difluorid O2F2?

A

Direktnom sintezom iz elemenata uz zračenje
F2(l) + O2(l) → O2F2(s)

66
Q

Zašto je O2F2 poseban?

A

To je najjači fluorirajući reagens - čak više od ClF3
Može fluorirati čak i plutonij
Pu(s) + 3 O2F2(s)→ PuF6(g) + 3 O2(g)
Raspada se već na -100°C

67
Q

Koja je razlika između Cl2O6 u tekućem i plinovitom stanju?

A

Cl2O6 je u plinovitom stanju baš diklorov heksaoksid, a u tekućem stanju je crven i zapravo kombinacija [ClO2]+ i [ClO4]-
[ClO2]+[ClO4]−(l) + H2O(l) →HOClO2(aq) + HOClO3(aq)
U vodenoj otopini daje klornu i perklornu kiselinu

68
Q

Po čemu je specifičan Cl2O7?

A

Smatra se anhidridom perklorne kiseline
Cl2O7(l)+ H2O(l)→2 HOClO3(aq)
Cl2O7 se može dobiti dehidratacijom perklorne kis. pri -10°C
Cl2O7 je inače uljasta eksplozivna tekućina

69
Q

Kako se može dobiti i za što se koristi I2O5?

A

2 HOIO2(aq) →I2O5(s) + H2O(l) -> anhidrid jodne kis.
Za detekciju ugljikovog monoksida
I2O5(s) + 5 CO(g) →I2(s) + 5 CO2(g)

70
Q

Kako se I2O5 može dobiti osim dehidratacijom jodne kiseline?

A

Raspadom I2O4 ili I4O9 -> nestabilni spojevi
5 I2O4(s) →4 I2O5(s) + I2 (s)
4 I4O9(s) →6 I2O5(s) + 2 I2 (s)+ 3 O2(g)

71
Q

Što su interhalogeni spojevi?

A

Spojevi između halogenih elemenata
Omjeri mogu biti od 1:1 do 1:7 (IF7)

72
Q

Interhalogeni spojevi mogu biti kakve vrste?

A

Neutralne molekule, kationi i anioni

73
Q

Zašto su važni interhalogeni spojevi s jodom?

A

Jer su to jaki fluorirajući reagensi
IF5(l) + SbF5(s) →[IF4]+[SbF6]-(s)

74
Q

Kako se mijenja stabilnost interhalogenih spojeva formule XF3?

A

Povećanjem atomske mase se povećava i stabilnost

75
Q

Koji interhalogeni spojevi podlijezu autoionizaciji?

A

BrF3, IF5 i ClF3
2 BrF3(l) -> BrF2(+) (l) + BrF4(-) (l)

76
Q

Kako se mogu dobiti interhalogeni elementi?

A

Direktno iz elemenata ili reakcijom soli halogenida i halogenog elementa
KI + 4 F2→KF + IF

77
Q

Kako se dijele polihalogenidni anioni?

A

Na homo i hetero polihalogenidne anione
Homo - samo jedan element prisutan u anionu - npr. I3(-)
Hetero - različiti elementi prisutni u anionu

78
Q

Koja je razlika između homo i hetero trihalogenidnih aniona?

A

Simetrični su stabilniji od asimetričnih

79
Q

Koji je najveći broj atoma u polihalogenidnim ionima?

80
Q

Kakve su strukture polihalogenidnih aniona?

A

Na više povezanih molekula halogena se povezuju halogenidi
Npr.
I9(-) = I- + 4I2
I4(2-) = 2I(-) + I2

81
Q

Po čemu se razlikuju I2(+) i I2(2+) i zašto

A

I2(+) - plav i dijamagnetičan
I2(2+) - crvenosmeđ i paramagnetičan
I2(+) je dijamagnetičan jer ima 12e- -> svi su spareni
I2(2+) je paramagnetičan jer ima 13e- -> ima nesparen elektron
Razlika u boji zbog razlike u E između HOMO i LUMO

82
Q

Što su pseudohalogeni/pseudohalogenidi?

A

Vrste sa svojstvima sličnim kao halogeni elementi/halogenidi -> boja i topljivost soli
Otrovni su

83
Q

Nabroji par pseudohalogenidnih iona

A

Cijanidni ion - CN-
Tiocijanatni ion - SCN-
Cijanatni ion - OCN-
Fulminatni ion - CNO- (neg naboj na O)
Azidni ion - N3-

84
Q

Što je specifično za fulminsku kiselinu/fulminatni ion?

A

Jako eksplozivno
Koristi se kao detonatori -> Pb(II) i Hg(II) soli

85
Q

Kako se može dobiti cijanogen (CN)2

A

Reakcijom živina(II) cijanida i živina(II) klorida
Hg(CN)2(s)+ HgCl2(s)→Hg2Cl2(s)+ (CN)2(g)
Reakcijom bakrova(II) sulfata i kalijeva cijanida
2 CuSO4(s)+ 4 KCN(s)→(CN)2(g)+ 2 CuCN(s)+ 2 K2SO4(s)

86
Q

Što se događa s cijanogenom pri povišenoj temperaturi?

A

Na 300-500°C dolazi do polimerizacije - paracijanogen
Na 800°C paracijanogen se depolimerizira

87
Q

Kako se može dobiti tiocijanogen?

A

Reakcijom olovova(II) tiocijanata i broma
Pb(SCN)2(s)+ Br2(l)→(SCN)2 (g) + PbBr2(s)

88
Q

Kako tiocijanogen reagira s vodom?

A

Nastaje cijanovodična kiselina, sumporna kis i tiocijanat
3(SCN)2 (g) + 4H2O(l) -> H2SO4 (aq) + HCN(aq) + 5SCN- (aq) + 5 H+ (aq)

Anorganska kemija 1 (12 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions