gramatika Flashcards
ligvistika
znanost koja proučava jezik i govor
palatalizacija
k, g, h (ispred e i i) - č, ž, š
c - č
sibilarizacija
k, g, h (ispred i) - c, z, s
jotacija
nepalatalni glas + j = novi palatalni glas
epenteza - dodavanje l između glasova b, p, m, v ispred j
vokalizacija
glas l se na kraju rečenice zamjenjuje vokalom o
jednačenje glasova po mjestu tvorbe
kada se jedan do drugoga nađu dva suglasnika različita po mjestu tvorbe
morfem
najmanja jezična jedinica koja ima značenje, riječ se sastoji od jednog ili više
djȅlo, djȅtelina, kȉša, krȕna
kratkosilazni naglasak (\)
čòvjek, nòsiti, predòčiti, sèstra
kratkouzlazni naglasak ()
bȏr, lijȇp,
prâvda, rȏg, rijȇč
dugosilazni naglasak (^)
literatúra, rúka, pristúpiti, obítelj
dugouzlazni naglasak (/)
prema položaju u riječi morfemi se dijele na:
korijenski - nosi temeljno značenje riječi: pred-jel-o, na-gluh-Ø
prefiksalni - dopunjuje temeljno značenje riječi: pred-jel-o, na-gluh-Ø
sufiksalni - dopunjuje temeljno značenje riječi (voz-ač-Ø) i sadrži gramatičko značenje riječi (pred-jel-o, na-gluh-Ø)
prema ulozi u riječi morfemi se dijele na:
rječotvorni (leksički) stvaraju riječ (po - mor - ac -)
oblikotvorni (gramatički) oblikuju riječ (- Ø)
promjenjive vrste riječi
imenice, pridjevi, zamjenice, neki brojevi, glagoli,
nepromjenjive vrste riječi
prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice
imenice koje imaju samo oblik jednine
singularia tantum
imenice koje imaju samo oblik množine
pluralia tantum
vrste pridjeva
opisni, posvojni i gradivni
zamjenice se dijele na:
osobne, posvojne, povratne, povratno-posvojna, noedređena, pokazne, upitne i odnosne
infinitiv
neodređeni glagolski oblik i završava ili na -ti (pjevati, govoriti) ili na -ći (ići, peći)
prezent
izriče sadašnjost (pjevam, pjeva, pjevaš, pjevamo, pjevate, pjevaju)
aorist
izriče prošlo svršeno vrijeme i tvori se od svršenih glagola dodavanjem nastavka (otpjevah, otpjeva, otpjevasmo, rekoh, reče, rekosmo, rekoste, rekoše)
imperfekt
izriče prošlo nesvršeno vrijeme (pjevah, pjevaše, tresijah, čujasmo)
imperativ
zapovijed, zabrana, molba, savjet (čuj, piši, nosi)
glagolski pridjev radni
tvori se od infinitivne osnove i nastavaka -o, -ao, -la, -lo za jedninu i nastavaka -li, -le, -la za množinu (pjevao, pjevala, pjevalo, pjevali)
glagolski pridjev trpni
tvori se od inf. os. i nastavaka -n, -en, -jen, -t (podcrtan, pečena, izrađena, ranjen, uzeto)
glagolski prilog sadašnji
izriče radnju koja se događa u isto vrijeme kada i radnja izrečena glavnim glagolom (Pričali su držeći se za ruke.)
glagolski prilog prošli
izriče radnju koja je prethodila radnji glavnoga glagola
perfekt
prošlo vrijeme koje se tvori od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (sam radio, si radio, smo radili)
pluskvamperfekt
pretprošlo vrijeme. perfekt ili imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni (bio sam radio, bili ste radili)
futur prvi
izriče buduće vrijeme (ću raditi, radit ćemo)
futur drugi
izriče predbuduće vrijeme (budem radio, budemo radili)
kondicional
glagolski način, te se njime izriče pogodba, želja, namjera, mogućnost vršenja radnje
prilog i kako se dijele
izriču okolnosti vršenja glagolske radnje
podjela:
mjesni: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? npr. tu, ovdje, ondje, onamo, tamo, nikamo, odande, dotle
vremenski: kada? otkad? dokad? koliko dugo? npr. sad, sutra, jučer, sinoć
uzročni: zašto? npr. zato, stoga
načinski: kako? na koji način? npr. ovako, polako, napamet, jedva
količinski: koliko? koliko puta? npr. ovoliko, premalo, dovoljno, jedanput
prijedlozi
izriču se odnosi među bićima, predmetima i pojavama (imenicama, zamjenicama)
bez, blizu, na, o, po, pri, među, nad, usprkos
veznici
povezuju dvije riječi, skupine riječi ili rečenice
- sastavni (i, pa, te, ni, niti), rastavni (ili), suprotni (a, ali, no, nego, već)
- nepravi veznici: da, dok, jer, ako, mada, makar, premda, iako, ako
usklici
osjećaj i raspoloženje, dozivanje i poticanje, zvukovi u prirodi
ah, jao, hej, oj, buć, mljac, tres
čestice
riječi koje same nemaju značenje, koriste se za oblikovanje rečenice
li, zar, da, ne, neka, put(a), god, evo, eto, eno
predikat
temelj rečenice
izriče što subjekt radi, u kakvom je stanju ili što se zbiva
subjekt
o čemu se u rečenici govori
Drugi tvrde da to nikada nije dokazano.
Nije mogao vjerovati (on). - skriveni/neizrečeni subjekt
objekt
predmet radnje
atribut
dopuna imenici, može biti imenični ili pridjevni
- imenični: more ljubavi, slika s potpisom, matura iz hrvatskog
- pridjevni: sunčani Hvar, naš Hvar, prvi otočanin
apozicija
pobliže označuje neku drugu imenicu
-rijeka Sava, grad Zagreb, igrač Ivan
nezavisnosložene rečenice
su rečenice nezavisne jedna o drugoj (Osvojila je zlato u Riju, a najbolji rezultat sezone postigla je u Cirihu)
zavisnosložene rečenice
surečenice zavise jedna o drugoj (Nakon što je osvojila zlato u Riju, najbolji rezultat sezone postigla je u Cirihu.)
etimologija
znanost koja proučava podrijetlo imena i riječi
antroponimi
imena ljudi (imena, prezimena, nadimci)
matronimi
prezimena nastala od majčina imena (Anić, Katić)
patronimi
prezimena nastala od očeva imena (Blažević, Ivanović)
toponimi
zemljopisna imena (mjesta, rijeke, planine itd.)
ekonimi
imena naseljenih mjesta (Split, Varaždin)
hidronimi
imena voda (Jadransko more, Modro jezero, Kupa)
oronimi
imena planina (Velebit, Sljeme)
egzonimi
imena za naselja izvan Hrvatske (Beč (Wien), Rim (Roma), Prag (Praha))
etnici
imena stanovnika naseljenih mjesta (Dubrovčanin, Riječanin)
ktetici
posvojni pridjevi izvedeni iz imena naselja (zadarski, karlovački)
grecizmi
grčka posuđenica (gramatika)
galicizmi
francuska posuđenica (plaža)
značenjske posuđenice
domaća riječ posuđuje strano značenje (računalni miš, mikrofon bubica)
egzotizmi
označuju posebnost naroda (kroasan, suši, votka, dolar, flamenko, kimono, iglu)
eponimi
posuđenice iz vlastitog imena (petrarkizam, amper, džul, žilet, sendvič, baraba, huligan, donkihotizam)
historizmi
zastarjele riječi iz izvanjezičnih razloga (ostraguša - oružje, ban, barun, surka - odjeća)
arhaizmi
zastarjele riječi iz unutarjezičnih razloga tj. promjena u jeziku (sarce -> srce, karv -> krv, lasnije -> lakše)
nekrotizmi
iz leksika nekog pisca, nikad nisu postale dijelom aktivnog leksika (ljesit -> drven)
