gramatika Flashcards

1
Q

ligvistika

A

znanost koja proučava jezik i govor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

palatalizacija

A

k, g, h (ispred e i i) - č, ž, š

c - č

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

sibilarizacija

A

k, g, h (ispred i) - c, z, s

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

jotacija

A

nepalatalni glas + j = novi palatalni glas

epenteza - dodavanje l između glasova b, p, m, v ispred j

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

vokalizacija

A

glas l se na kraju rečenice zamjenjuje vokalom o

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

jednačenje glasova po mjestu tvorbe

A

kada se jedan do drugoga nađu dva suglasnika različita po mjestu tvorbe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

morfem

A

najmanja jezična jedinica koja ima značenje, riječ se sastoji od jednog ili više

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

djȅlo, djȅtelina, kȉša, krȕna

A

kratkosilazni naglasak (\)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

čòvjek, nòsiti, predòčiti, sèstra

A

kratkouzlazni naglasak ()

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

bȏr, lijȇp,

prâvda, rȏg, rijȇč

A

dugosilazni naglasak (^)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

literatúra, rúka, pristúpiti, obítelj

A

dugouzlazni naglasak (/)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

prema položaju u riječi morfemi se dijele na:

A

korijenski - nosi temeljno značenje riječi: pred-jel-o, na-gluh-Ø
prefiksalni - dopunjuje temeljno značenje riječi: pred-jel-o, na-gluh-Ø
sufiksalni - dopunjuje temeljno značenje riječi (voz-ač-Ø) i sadrži gramatičko značenje riječi (pred-jel-o, na-gluh-Ø)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

prema ulozi u riječi morfemi se dijele na:

A

rječotvorni (leksički) stvaraju riječ (po - mor - ac -)

oblikotvorni (gramatički) oblikuju riječ (- Ø)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

promjenjive vrste riječi

A

imenice, pridjevi, zamjenice, neki brojevi, glagoli,

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

nepromjenjive vrste riječi

A

prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

imenice koje imaju samo oblik jednine

A

singularia tantum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

imenice koje imaju samo oblik množine

A

pluralia tantum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

vrste pridjeva

A

opisni, posvojni i gradivni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

zamjenice se dijele na:

A

osobne, posvojne, povratne, povratno-posvojna, noedređena, pokazne, upitne i odnosne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

infinitiv

A

neodređeni glagolski oblik i završava ili na -ti (pjevati, govoriti) ili na -ći (ići, peći)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

prezent

A

izriče sadašnjost (pjevam, pjeva, pjevaš, pjevamo, pjevate, pjevaju)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

aorist

A

izriče prošlo svršeno vrijeme i tvori se od svršenih glagola dodavanjem nastavka (otpjevah, otpjeva, otpjevasmo, rekoh, reče, rekosmo, rekoste, rekoše)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

imperfekt

A

izriče prošlo nesvršeno vrijeme (pjevah, pjevaše, tresijah, čujasmo)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

imperativ

A

zapovijed, zabrana, molba, savjet (čuj, piši, nosi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

glagolski pridjev radni

A

tvori se od infinitivne osnove i nastavaka -o, -ao, -la, -lo za jedninu i nastavaka -li, -le, -la za množinu (pjevao, pjevala, pjevalo, pjevali)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

glagolski pridjev trpni

A

tvori se od inf. os. i nastavaka -n, -en, -jen, -t (podcrtan, pečena, izrađena, ranjen, uzeto)

27
Q

glagolski prilog sadašnji

A

izriče radnju koja se događa u isto vrijeme kada i radnja izrečena glavnim glagolom (Pričali su držeći se za ruke.)

28
Q

glagolski prilog prošli

A

izriče radnju koja je prethodila radnji glavnoga glagola

29
Q

perfekt

A

prošlo vrijeme koje se tvori od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (sam radio, si radio, smo radili)

30
Q

pluskvamperfekt

A

pretprošlo vrijeme. perfekt ili imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni (bio sam radio, bili ste radili)

31
Q

futur prvi

A

izriče buduće vrijeme (ću raditi, radit ćemo)

32
Q

futur drugi

A

izriče predbuduće vrijeme (budem radio, budemo radili)

33
Q

kondicional

A

glagolski način, te se njime izriče pogodba, želja, namjera, mogućnost vršenja radnje

34
Q

prilog i kako se dijele

A

izriču okolnosti vršenja glagolske radnje
podjela:
mjesni: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? npr. tu, ovdje, ondje, onamo, tamo, nikamo, odande, dotle
vremenski: kada? otkad? dokad? koliko dugo? npr. sad, sutra, jučer, sinoć
uzročni: zašto? npr. zato, stoga
načinski: kako? na koji način? npr. ovako, polako, napamet, jedva
količinski: koliko? koliko puta? npr. ovoliko, premalo, dovoljno, jedanput

35
Q

prijedlozi

A

izriču se odnosi među bićima, predmetima i pojavama (imenicama, zamjenicama)
bez, blizu, na, o, po, pri, među, nad, usprkos

36
Q

veznici

A

povezuju dvije riječi, skupine riječi ili rečenice

  • sastavni (i, pa, te, ni, niti), rastavni (ili), suprotni (a, ali, no, nego, već)
  • nepravi veznici: da, dok, jer, ako, mada, makar, premda, iako, ako
37
Q

usklici

A

osjećaj i raspoloženje, dozivanje i poticanje, zvukovi u prirodi
ah, jao, hej, oj, buć, mljac, tres

38
Q

čestice

A

riječi koje same nemaju značenje, koriste se za oblikovanje rečenice
li, zar, da, ne, neka, put(a), god, evo, eto, eno

39
Q

predikat

A

temelj rečenice

izriče što subjekt radi, u kakvom je stanju ili što se zbiva

40
Q

subjekt

A

o čemu se u rečenici govori
Drugi tvrde da to nikada nije dokazano.
Nije mogao vjerovati (on). - skriveni/neizrečeni subjekt

41
Q

objekt

A

predmet radnje

42
Q

atribut

A

dopuna imenici, može biti imenični ili pridjevni

  • imenični: more ljubavi, slika s potpisom, matura iz hrvatskog
  • pridjevni: sunčani Hvar, naš Hvar, prvi otočanin
43
Q

apozicija

A

pobliže označuje neku drugu imenicu

-rijeka Sava, grad Zagreb, igrač Ivan

44
Q

nezavisnosložene rečenice

A

su rečenice nezavisne jedna o drugoj (Osvojila je zlato u Riju, a najbolji rezultat sezone postigla je u Cirihu)

45
Q

zavisnosložene rečenice

A

surečenice zavise jedna o drugoj (Nakon što je osvojila zlato u Riju, najbolji rezultat sezone postigla je u Cirihu.)

46
Q

etimologija

A

znanost koja proučava podrijetlo imena i riječi

47
Q

antroponimi

A

imena ljudi (imena, prezimena, nadimci)

48
Q

matronimi

A

prezimena nastala od majčina imena (Anić, Katić)

49
Q

patronimi

A

prezimena nastala od očeva imena (Blažević, Ivanović)

50
Q

toponimi

A

zemljopisna imena (mjesta, rijeke, planine itd.)

51
Q

ekonimi

A

imena naseljenih mjesta (Split, Varaždin)

52
Q

hidronimi

A

imena voda (Jadransko more, Modro jezero, Kupa)

53
Q

oronimi

A

imena planina (Velebit, Sljeme)

54
Q

egzonimi

A

imena za naselja izvan Hrvatske (Beč (Wien), Rim (Roma), Prag (Praha))

55
Q

etnici

A

imena stanovnika naseljenih mjesta (Dubrovčanin, Riječanin)

56
Q

ktetici

A

posvojni pridjevi izvedeni iz imena naselja (zadarski, karlovački)

57
Q

grecizmi

A

grčka posuđenica (gramatika)

58
Q

galicizmi

A

francuska posuđenica (plaža)

59
Q

značenjske posuđenice

A

domaća riječ posuđuje strano značenje (računalni miš, mikrofon bubica)

60
Q

egzotizmi

A

označuju posebnost naroda (kroasan, suši, votka, dolar, flamenko, kimono, iglu)

61
Q

eponimi

A

posuđenice iz vlastitog imena (petrarkizam, amper, džul, žilet, sendvič, baraba, huligan, donkihotizam)

62
Q

historizmi

A

zastarjele riječi iz izvanjezičnih razloga (ostraguša - oružje, ban, barun, surka - odjeća)

63
Q

arhaizmi

A

zastarjele riječi iz unutarjezičnih razloga tj. promjena u jeziku (sarce -> srce, karv -> krv, lasnije -> lakše)

64
Q

nekrotizmi

A

iz leksika nekog pisca, nikad nisu postale dijelom aktivnog leksika (ljesit -> drven)