GIO Flashcards
Što je održivi razvoj?
Održivi razvoj je gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza.
Što je okoliš?
Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj.
Nabrojite sastavnice okoliša.
Sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet, Zemljina kamena kora
Što je RRR princip? Navedite nekoliko primjera.
RRR princip: Takozvani RRR princip podrazumijeva: reduce (smanjenje), reuse (ponovno korištenje), recycle (recikliranje). Primjeri, sakupljanje i ponova uporaba plastičnih boca,stakla i mobitela.
Primjeri: smanjiti uporabu automobile(hodanje, bicikl), ponovna uporaba vrećica I boca, recikliranje limenki, gumaXXX
Navedi barem 3 primjera opasnog otpada.
Bolnički i klinički otpad, komunalni otpad, tekući i muljeviti otpad, Otpadna ulja, baterije i akumulatori, električna i elektronička oprema, otpadna ambalaža koja sadrži opasne tvari, pesticidi, razne kemikalije.
Navedi barem 3 svojstva opasnog otpada
Eksplozivnost, radioaktivnost, kancerogenost, toksičnost, zapaljivost
Objasnite na temelju čega se odlučuje može li se neka vrsta otpada ili njegova komponenta
reciklirati.
Identificirati potencijalne rizike
- Identificirati moguće utjecaje na tlo, vodu, zrak, ljude
- Odrediti značaj i veličinu pojedinog rizika
- Odrediti isplativost (cost-benefit analiza)
Što je leteći pepeo, za što se može koristiti, koje aspekte ponovne uporabe treba razmotriti?
Leteći pepeo je ostatak nakon spaljivanja (u energetske svrhe) mljevenog ugljena.
Može se koristiti za Građevinarstvo: cestogradnja, stabilizacija tla, nasipi, pokrov.
Paziti: prašina kod ugradnje, sklonost eroziji, sulfatna komponenta-utjecaj na beton, korozivnost-utjecaj na cjevovode.
Što je zgura, za što se može koristiti, koje aspekte ponovne uporabe treba razmotriti?
Zgura je ostatak pri proizvodnji željeza i olova.
Može se koristiti za asfalt, cement, beton. Prednosti: stabilizira vlažne, deformabilne materijale, nema naknadnog slijeganja nakon zbijanja, otpornost na klimatske prilike, velika stabilnost.
Paziti: sumpor, toksični metali.
Što je pulpa, za što se može koristiti, koje aspekte ponovne uporabe treba razmotriti?
Pulpa je ostatak kod proizvodnje papira.
Koristi se kao aditiv u poljoprivredi – pospješuje rast biljaka i pokrov odlagališta
Paziti: velike količine procjedne vode, velike količine – prostor
U koju se svrhu mogu reciklirati automobilske gume?
Automobilske gume se mogu reciklirati u razne svrhe kao npr. za izgradnju nasipa, potpornih zidova – dobra drenaža, potporne konstrukcije, ograničava posljedice smrzavanja tla, dodatak asfaltu (manje pucanja, trošenja, smanjenje buke), cestogradnja, odlagališta (jarci za plinsku drenažu, drenaža procjedne tekućine), obloge za dječja igrališta. Gorivo (tire-derived fuel TDF)
Objasni red prvenstva u gospodarenju otpadom.
- sprječavanje nastanka otpada (mjere kojima se smanjuju količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda),
- priprema za ponovnu uporabu (postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade),
- recikliranje (svaki postupak oporabe, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu, osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje),
- drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
- zbrinjavanje otpada.
U koje se svrhe mogu prenamijeniti stari rudnici i otkopani podzemni prostori?
Stari rudnici i otkopani podzemni prostori se mogu prenamijeniti u odlagališta, Prenamjena
• Garaže
• Skladišta i hladnjače
• Proizvodnja šampinjona
Kako se odlažu rudnički muljevi? Koje aspekte treba razmotriti kod njihovog projektiranja?
-materijal koji je prošao proces prerade tj. oplemenjivanja, te u sebi može sadržavati određene kemijske, anorganske ili organske tvari i stoga biti štetan za okoliš ODLAGANJE • odlaganjem na površini (jalovišta, taložni bazeni sa zaštitnim nasipima) • odlaganjem u podzemlju (zapunjavanje podzemnih prostorija i starih rudarskih radova) • podvodnim odlaganje (u duboka jezera i mora) • recikliranjem
Lako se širi u okoliš,
Rješenja problema: Postavljanje brtvenih barijera raznih tipova Modifikacija: stabilizacija cementom …
Paziti na: dugotrajno slijeganje, desikacija (zagađenje zraka prašinom)
Objasnite što je bio uzrok nesreće na brani Vajont.
Golemi se kameni planinski masiv, dug 1,8 km i širok 1,6 km, odvojio i pao u akumulacijsko jezero s 115 milijuna m3 vode i uzrokovao nastanak udarnoga vala. Klizište ja nastalo na planini Toc. Brzinom od 30 m/s umjetno je jezero samljelo 270 milijuna m3 gradiva. Klizište je uzrokovalo ispad električnoga toka i kratki spoj u cijeloj dolini koju su osvjetljavali bljeskovi. Val, antropogeni cunami, prešao je obale i zapljusnuo selo Cass koje leži 250 m više i opasno ga oštetio. Ali drugi je val bio većega udara, a nastao je kad je voda velikom snagom protutnjila prema dolje, u dolinu. Val visine 70 m kretao se brzinom 100 km/h i preskočio branu te se uputio prema gradu Longarone. Vodni je val porušio i zbrisao sa zemlje praktično sve zgrade u Logaroneu te ubio gotovo 2000 ljudi, a prema nekim podacima i 2600.
Navedite i objasnite eliminacijske kriterije kod izbora lokacije odlagališta.
• blizina jezera - odlagalište ne smije biti locirano unutar 300 m od jezera (prirodnog ili umjetnog)
• blizina rijeke - odlagalište ne smije biti locirano unutar 90 m od
plovne rijeke ili kanala;
• područje plavljenja - odlagalište ne smije biti locirano na
području plavljenja za 100-godišnje vode
• blizina autoceste – odlagalište ne smije biti locirano na
udaljenosti manjoj od 300 m od prometnica
• javne zelene površine (parkovi) – odlagalište ne smije biti
locirano na udaljenosti manjoj od 300 m od parkova
• staništa ugroženih vrsta – odlagalište ne smije biti locirano
unutar staništa jedne ili više ugroženih vrsta flore i/ili faune
• močvare - odlagalište ne smije biti smješteno u močvarna
područja, radi zaštite kakvoće voda, rijetkih biljnih i životinjskih
vrsta kao npr. ptice, ribe i sl.
• zračne luke – odlagalište ne smije biti locirano na udaljenosti
manjoj od 3000 m (1500 m) od zračne luke na koju sliječu
mlazni (klipni) avioni zbog toga što ptica koje se skupljaju na
odlagalištima mogu ugroziti sigurnost prometa
• rasjedi – odlagalište ne smije biti locirano na udaljenosti
manjoj od 60 m od rasjeda na kojemu su registrirani pomaci od
doba holocena
• vodocrpilišta – odlagalište ne smije biti locirano unutar zona
zaštite podzemnih voda
• nestabilnosti - klizišta, velika slijeganja, siparišta, odroni
stijena, krški tereni, lavine
pogledaj sliku
pogledaj sliku
Koje se istraživačke metode koriste za istraživanje lokacija odlagališta.
Zbog specifičnosti problematike vezane uz odlagališta komunalnog otpada, istražni radovi se provode u dvije razine:
1) u svrhu odabira lokacije u regionalnom smislu;
2) u svrhu odabira mikrolokacije odlagališta.
Pri odabiru lokacije u regionalnom smislu provode se opća (prethodna) istraživanja terena, gdje dominira prikupljanje podataka o području, geološka prospekcija i geofizički istražni radovi.
Za odabir mikrolokacije provode se ispitivanja konkretnih osobina tla: a) sastav i kemijsko-fizičke osobine slojeva;
b) raspred i prostiranje slojeva;
c) propusnost;
d) parametri čvrstoće tla;
e) karakteristike zbijanja;
f) razina podzemne vode i smjer toka;
g) postojanje akvifera i položaj.
Osim nabrojanih postoji još niz istražnih radova, a njihova važnost opravdava visoke trožkove izvođenja. Najvažnije je istražno bušenje, koje se provodi s uzimanjem poremećenih i neporemećenih uzoraka (jezgrovanje). Ti uzorci se kasnije podvrgavaju laboratorijskim ispitivanjima. Dobiveni rezultati moraju zadovoljiti određene propise i standarde, a na temelju njih se odabire i način izvedbe odlagališta, odnosno tehnika odlaganja. Pri izgradnji sanitarnog odlagališta istražni radovi u tlu trebali bi se provesti do dubine od najmanje 30 metara (prema stranim iskustvima).
