Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Geografija > Geološka Povijest Zemlje > Flashcards

Geološka Povijest Zemlje Flashcards

1
Q

Što je geografija?

A

Geografija je dualna znanost koja proučava prirodnu i društvenu znanost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koja dva sustava razlikujemo?

A

Heliocentrični i geocentrični

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je heliocentrični sustav?

A

Model svemira u kojem je Sunce u središtu, a ostali planeti se vrte oko njega.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je geocentrični sustav?

A

Model svemira u kojem je Zemlja u središtu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se nazivaju velika geološka razdoblja?

A

Eoni i ere

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako smo podijelili eone?

A

Hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako smo podijelili ere?

A

Periode, epohe i doba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se naziva najstariji eon? Što se u njemu dogodilo?

A

Hadij ili had je najstariji eon u kojem je Zemlja bila rastaljena masa živog vulkanizma. S vremenom je došlo do diferencija gdje teži predmeti tonu prema središtu, a lakši se uzdižu na površinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što se počinje oblikovati u arhaiku?

A

Kratoni.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što su kratoni?

A

Stari i stabilni dijelovi litosfere sačuvane u središnjim dijelovima litosfernih ploča. To su platforme i štitovi. Stariji su od rubova kontinenata i na njima je mali broj potresa zabilježen. Nizak je reljef i jaka denundancija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Nabroji kratone, gdje se nalaze?

A

Kanadski štit, Brazilski štit, Skandinaviski štit, Ruska platforma, Afrički štit i Australijskih štit

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

U kojem su eonu otkriveni stromatoliti, tj. Prvi tragovi života?

A

U arhaiku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što se počinje oblikovati u proterozoiku?

A

Orogeneze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je orogeneza?

A

Nastanak i postanak planina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Nabroji orogeneze.

A

Kaledonska, hercinska i alpska orogeneza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koji su razlozi nastajanja orogeneza?

A

Kontinentalni sudari i vulkanske aktivnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Nabroji gorja koja su nastala u kaledonskoj orogenezi.

A

Penini, zapad Skandinavskog gorja, Apalači, Sibir, istok Australije, istok Grenlanda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Nabroji gorja koja pripadaju hercinskoj orogenezi.

A

Dijelovi gorja VB, središnja Francuska, Njemačko-češko sredogorje i Ural

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Nabroji gorja koja su nastala alpskom orogenezom.

A

Atlas planina, Pireneji, Alpe, Himalaja, Dinaridi, Balkanska planina, Pamir, Hindukuš, Kavkaz, Pind, Karakorum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koliko je bilo ledenih doba?

A

5

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kako se naziva posljednje ledeno (glacijalno) doba?

A

Werb

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako smo podijelili fanerozoik?

A

Paleozoik, mezozoik i kenozoik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Podijela paleozoika.

A

Kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koja se orogeneza javlja u paleozoiku?

A

Harcinska orogeneza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Podijela mezozoika.

A

Trijas, Jura i kreda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Podijela kenozoika.

A

Paleogen, neogen i kvartar

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

u kojem se eonu, eri, periodi i epohi pojavljuje čovjek?

A

Eon: fanerozoik
Era: kenozoik
Perioda: neogen
Epoha: pleistocen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Kako se naziva razdoblje u kojem se nastavlja oblikovanje reljefa, ali djelovanjem čovjeka?

A

Holocen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Što je geotermički stupanj?

A

Što se više približavamo središtu Zemlje, svakih 33 metra temperatura se poveća za 1 ºC.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kako smo podijelili Zemljinu unutrašnjost?

A

Kora, plašt i jezgra

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Reci sve što znaš o kori. Opiši oceansku koru.

A

Postoje kontinentska, oceanska i prijelazni tip kore. Nalazi se ispod kopnenih i oceanskih dijelova. Oceanska kora pokrivena je vodom i sedimentnim naslagama. Debljina joj iznosi od 4 do 20km. Zauzima 59.5% ukupne kore. Još se naziva i bazaltna kora, a glavni elementi su joj silicij i magnezij.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Reci sve što znaš o kontinentskoj kori.

A

Debljina joj iznosi od 35 do 40km. Zauzima 34.5% ukupne kore. Još se naziva i granitna kora, a glavni elementi su joj silicij i aluminij. Velike kamene gromade plutaju na plaštu kao sante leda na moru, a ta pojava naziva se izostazija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Reci sve što znaš o prijelaznom tipu kore.

A

Nalazi se na dodiru oceanske i kontinentalne kore. Zauzima 6% ukupne kore. Na tim dijelovima obično dolazi do seizmička i vulkanizma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Reci sve što znaš o plaštu.

A

Podijeljen je na donji, srednji i gornji plašt. Debljina mu iznosi 2900km, a temperatura 3700ºC. Donji plašt se još naziva i mezosfera i u čvrstom je stanju, a sačinjavaju ga magnezij, silicij i željezo. Srednji plašt se još naziva i astenosfera, te se u njemu događaju konvencijska gibanja magme. Gornji plašt se još naziva i taktosfera te je stjenoviti dio plašta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Što je litosfera?

A

Naziv za koru i gornji plašt.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Reci sve što znaš o jezgri.

A

Dijeli se na vanjsku i unutarnju jezgru. Do jezgre, od površine Zemlje, ima oko 2885. Radijusa je 3500km, a temperatura joj iznosi 5500ºC. Vanjska je jezgra u čvrstom stanju, a unutarnja u tekućem. Sačinjena je ponajviše od nikla i željeza. Tlakovi su u jezgri najviši pa se još naziva i barisfera.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Između kojih se dijelova Zemljine unutrašnjosti nalazi Mohorovičićev, Gutenbergov i Lehmannov diskontinuitet?

A

Mohorovičićev: između kore i plašta
Gutenbergov: između donjeg plašta i jezgre
Lehmannov: između unutarnje i vanjske jezgre

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Tko je Andrija Mohorovičić?

A

Hrvatski znanstvenik koji se bavio seizmologijom i meteorologijom. Proučavao je posljedice potresa i širenje potresnih valova, otkrio je postojanje plohe diskontinuiteta, koja odjeljuje Zemljinu koru od njezina plašta te je po njemu ta prijelazna zona i dobila ime Mohorovičićev diskontinuitet na dubini 35km.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Što su stijene?

A

Nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima i odnosima. Mogu biti monomineralne (od jednog minerala) i polimineralne (od više minerala).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Kako se zove znanost koja se bavi istaživanjem postanka, građom i klasifikacijom stijena?

A

Petrologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Kako se naziva znanost koja se bavi mineralima?

A

Mineralogija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Što su minerali?

A

Nakupine atoma, iona i molekula.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Kako smo podijelili stijene s obzirom na način postanka?

A

Magmatske, sedimentne i metamorfne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Kakve su magmatske stijene?

A

Magmatske ili eruptivne stijene nastaju kristalizacijom magme. Ako magma nije provalila do Zemljine površine, već se skrutila u dubljim dijelovima, nastaju dubinske ili intruzivne magmatske stijene koje su krupnozrnate, a to su: granit, diorit, gabro i serpentin. Ako se lava izlila na površinu kopna ili morskom dnu, naglo će se ohladiti i nastaju površinske ili efuzivne magmatske stijene. Pod utjecajem termičkih promjena lako se raspadaju jer se sastoje od više minerala, a to su onda sitnozrnatog ili šupljikavi stijene koje su bogate plinovima, a unija ubrajamo bazalt, riolit i andezitnog. Magmatske se stijene razlikuju i prema kiselosti, a izdvajaju se kisele, neutralne, bazične i ultrabazične stijene.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Koje stijene prekrivaju 75% Zemljine površine?

A

Sedimentne stijene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Objasni kakve su to sedimentne stijene?

A

Sirovina za njihov nastanak nastaje razgradnjom drugih stijena, nakon toga takav usitnjeni ili u vodi otopljeni materijal se taloži ili izlučuje iz zasićene otopine. Stvorena naslaga je sediment, a proces se naziva dijageneza ili stvrdnjavanje, a ona može biti kompakcija ili cementizacija. Prema načinu postanaka sedimentne se stijene dijele na morske, riječne, jezerske, eolske i padinske, a prema procesu na klastične, kemijske i biogene. U sedimentne stijene ubrajamo: prapor, lapor, gips, kuhinjska sol, sige, sedma, vapnenac…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Kakve su to metamorfne stijene?

A

Preobražene ili metamorfne stijene nastaju preobrazbom magmatskih, sedimentnih ili starijih metamorfnih stijena. Npr. Preobrazbom vapnenca (sedimentne stijene) nastaje mramor (metamorfna stijena).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Gdje se u Hrvatskoj nalazi najpoznatiji mramor?

A

Na otoku Braču.

49
Q

Koliko ima minerala u svijetu?

A

Preko 4000 minerala.

50
Q

Koji je njemački začetnik današnjih spoznaja o građi Zemlje i kretanju litosfernih ploča?

A

Alfred Wegener

51
Q

Nabroji granice dodira litosfernih ploča.

A

Konstruktivne, destruktivne i konzervativne

52
Q

Objasni konstruktivne granice litosfernih ploča.

A

Konstruktivne ili divergentne granice su područja gdje se litosferne ploče razmiču jedna od druge 2-10cm godišnje. Nastaju srednjooceanski hrptovi, a tamo gdje izbijaju iznad razine mora nastaju vulkanski otoci. Što je njihovo razmicanja intenzivnije, nastaju lomovi koji se šire te nastaju izdužena mora, oceani (npr. Crveno more).

53
Q

Objasni destruktivne granice litosfernih ploča.

A

Destruktivne ili konvergentne granice su područja kod kojih dolazi do sudaranja i svijanja jedne pod drugu litosferne ploču, a taj se procesnaziva podvlačenje ili subdukcije. Nastaju dubokomorske jarci, vulkanski otoci i rubna mora. Tonjenje litosfernih ploča izaziva potrese gdje se hipocentar javlja na zakošenoj plohi, a to se onda naziva benioff zona.

54
Q

Objasni konzervativne litosferne ploče.

A

Kod konzervativnih ili transformnih granica se ne mijenja opseg ploča nego se pomiču jedna uz drugu, što izaziva česte i snažne potrese. Dolazi i do rasjeda, primjer rasjeda San Andreasa u Kaliforniji gdje se sjevernoamerička litosferne ploča smicala uz pacifičku litosferne ploču.

55
Q

Kakva sve podvlačenja litosfernih ploča mogu biti?

A

Podvlačenje kontinentske pod kontinentsku, oceanske pod kontinentsku i oceanske pod oceansku

56
Q

Navedi za svaku vrstu podvlačenja, graničnih područja, po jedan primjer kao posljedicu njihova odvlačenja.

A

Podvlačenjem oceanske pod kontinentsku nastale su Ande i Kordiljeri (Stjenjak). Podvlačenjem oceanske pod oceansku nastali su vulkanski otočni lukovi, npr. Japanski i Marijanski. Podvlačenjem kontinentske pod kontinentsku nastale su Alpe, Himalaja, Ural, Apalači gorje.

57
Q

Reci sve što znaš o srednjooceanskom hrbati.

A

Srednjooceanski hrbat je najduži planinski lanac na planetu Zemlji. Dugačak je oko 66000km, a širok oko 2km. Dijelovi koji su izašli iznad površine oceana su Island, Azori, Tristan da Cunnha, Sv. Helena, Kanarski otoci…

58
Q

Što je reljef?

A

Sva udubljenja i uzvišenja na Zemlji te nastaje dijelovanjem sila.

59
Q

Koje sile utječu na oblikovanje reljefa?

A

Unutarnje (endogene) i vanjske (egzogene).

60
Q

Nabroji čimbenike endogenih sila.

A

Tlak, temperatura i gravitacija.

61
Q

Koje su posljedice djelovanja endogenih sila?

A

Tektonika ploča, vulkanizma i seizmizam, tj. Izdizanje i nastanak uzvišenja.

62
Q

Nabroji čimbenike egzogenih sila.

A

Sunčeva energija (svjetlost i toplina), morske mijene (plima i oseka), vode, mora (valovi, morske struje), vjetar, padaline, led i čovjek.

63
Q

Koje su posljedice djelovanja egzogenih sila?

A

Fluvijalni procesi, marinski i lakustrijski procesi, glacijalni, eolski, krški i antropogeni procesi, tj. Snižavanje te krajnji rezultat uravnavanje.

64
Q

Kako se naziva najstariji kopeni oblik Zemlje, star 225 milijuna godina?

A

Pangea

65
Q

Kako se podijelila pangea?

A

Na Lauraziju i Gondvanu

66
Q

Nabroji osnovne reljefne oblike.

A

Uzvišenja (pozitivni oblici), a to su brijeg, brdo, gora, planina, planinski lanac. Udubljenja (negativni oblici), a to su Ponikve, uvale, kotlina, zavale i bazeni.

67
Q

Koliko iznosi najvišlja, a koliko najniža točka te njihova udaljenost? Kako možemo prikazati njihovu udaljenost?

A

Najvišlja točka na Zemlji naziva se Mont Everest, a visok je 8848m. Najdublja točka na Zemlji naziva se Marijaska brazda, a dubina je 11034m. Njihova visinska razlika je 19882m (~20km), a možemo ju prikazati hipsografskom krivuljom.

68
Q

Što je šelf?

A

Prijelaz između kontinentskih blokova i oceanskih zavala.

69
Q

Što je kontinentska padina?

A

Prijelaz prema oceanskim dubinama.

70
Q

Što je sloj? Što svaki sloj predstavlja?

A

Mineralna masa omeđena dvama plohama. Svaki sloj predstavlja jednu kontinuiranu masu sedimentaciju.

71
Q

Koje pokrete u litosferi razlikujemo?

A

Orogene i epirogene

72
Q

Kakvi su to orogeni pokreti u litosferi?

A

Dolazi do boranja, rasjedanjem i navlačenja, tj. Stvaranje planina.

73
Q

Što su dijastrome?

A

Pukotine u prirodi između dvaju slojeva.

74
Q

Kako se nazivaju pukotine koje prolaze kroz više slojeve, primjerice u slojevima Velebita ili Dinarida?

A

Dijaklaze

75
Q

Koje vrste slojeva razlikujemo?

A

Konkordantne i diskordantne

76
Q

Kakvi su to konkordantni slojevi?

A

Slojevi koi se međusobno paralelni bez obzira na nagib i povijesnost.

77
Q

Kakvi su to diskordantni slojevi?

A

Slojevi koji pokazuju gibanja i pokrete u zemljinoj kori (tijekom njihova taloženja bilo je prekida i poremećaja).

78
Q

Što su bore?

A

Strukturne jedinice litosfere koje nastaju savijanjem slojeva zbog bočnog tlaka.

79
Q

Koje vrste bora poznajemo?

A

Sinklinale (udubljeni dio bore) i antiklinale (izbočeni dio bore)

80
Q

Kako se naziva specifični oblik bora i opiši ga.

A

Zračno sedlo. Ima razoreno tjeme antiklinale koje oblikom podsjeća na sinklinale zbog djelovanja egzogenih procesa.

81
Q

Što je rasjed?

A

Strukturna jedinica litosfere koje nastaju izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem dijelova litosfere duž pukotine (paraklaze)

82
Q

Kako se dijele rasjedi?

A

Normalni, reverzni i horizontalni rasjed

83
Q

Koji su dijelovi rasjeda?

A

Tektonski jarak ili graba (niz stepeničasti udubljenja) i timor ili horst (niz stepeničastih uzvišenja)

84
Q

Nabroji primjere za timor ili horst.

A

Moslavačka gora, Medvednica i Schwarzwald

85
Q

Nabroji primjere za tektonski grabu.

A

Dolina Rajne, Mrtvo more, istočnoafrički rasjedni jarak

86
Q

Što su navlake?

A

Strukturne jedinice litosfere kod kojih se starije naslage prebacuju i navlače preko mlađih. Prvotno su bili jedni uz druge, a onda su se počeli navlačiti jedni na druge.

87
Q

Gdje su česte pojave navlačenja?

A

Alpe, Istra, Gorski kotar…

88
Q

Što su epirogeni pokreti u litosferi?

A

Kontinentalne oscilacije, a to su regresije i transgresije. Najvidljiviji su u obalnim zonama. Pozitivno i negativno pomicanje obalne crte.

89
Q

Što je regresija?

A

Kada se kontinent izdiže, a more se podvlači, npr. obala Jadrana)

90
Q

Što je transgresija?

A

Kada se kontinent spušta, a more ga preplavljuje, npr. Hrvatska obala, Nizozemska obala, Južna Kina, Sjeverna Afrika…

91
Q

Što je završna faza subdukcije?

A

Orogeneza

92
Q

Kako čovjek utječe na oblikovanje reljefa?

A

Određuje karakter gospodarske aktivnosti, uvjetuje razvoj prometa, određuje veličinu, položaj i tip naselja, iskorištava vulkanska područja zbog obilja rudama, termalnim izvorima, duž rasjednih pukotina nalaze se izvori pitke vode, rudna ležišta…

93
Q

Što je potres?

A

Iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje tla.

94
Q

Što je hipocentar, a što epicentar?

A

Hipocentar je mjesto u unutrašnjosti Zemlje gdje nastaje potres. Epicentar je mjesto na povrčini Zemlje gdj se potres najjače osjeti.

95
Q

Kako smo podijelili potrese prema postanku?

A

Tektonski, vulkanski, urušni

96
Q

Koja vrsta potresa je najčešća?

A

Tektonski

97
Q

Kako se naziva znanost koja se bavi istraživanjem nastajanja potresa, njihova prostorna rasporeda i vremena pojavljivanja te na određivanju štete koju su izazvali?

A

Seizmologija

98
Q

Kako se naziva instrument koji bilježi podrhtavanje tla?

A

Seizmograf

99
Q

Koje su dvije najpoznatije ljestvice za opisivanje snage potresa? Koja što proučava?

A

Richterova i Mercallijeva ljestvica. Richterova ljestvica bilježi potrese do 10 po Richteru, a Mercallijeva bilježi do 12 jačine, ali i opisuje nastalu štetu na prostoru objekta.

100
Q

Koliko postoji litosfernih ploča?

A

Sedam velikih i više desetaka manjih ploča

101
Q

Nabroji neke litosferne ploče?

A

Euroazijska, Afrička, Sjevernoamerička, Pacifička, Australska, Južnoamerička, Antarktička, Nazca, Arapska, Indijska, Karipksa, Filipinska ploča…

102
Q

Koja se litosferne ploča udaljava od euroazijske, a koja se podvlači pod nju?

A

Sjevernoamerička se udaljava, a afrička se podvlači pod euroazijsku litosferne ploču

103
Q

Kako se naziva područje na Zemlji s najrazornijih i najčešćim seizmismom i vulkanizmom?

A

Vatreni pacifički prsten

104
Q

Što je tsunami?

A

Veliki val izazvan potresnom ispod mora.

105
Q

Gdje je i kada zabilježen najrazorniji potres?

A

U Čileu 1960.godine.

106
Q

Što je vulkanizam?

A

Pojava i proces povezan s izbijanjem magme na površinu, što dovodi do erupcija ili izljeva.

107
Q

Od kojih se dijelova sastoji vulkan?

A

Od ognjišta, kanala, kratera, parazitske kupe, vulkanski stožac

108
Q

Što sve, osim lave, izbija iz vulkana?

A

Piroklastični materijali poput vulkanske bombe, vulkanski blokovi, lapili, tuf i pepeo.

109
Q

Koji je otok nastao na području hot spota (vruće točke)?

A

Hawaii

110
Q

Što su fumarole?

A

Pukotine na Zemljinoj površini iz kojih izbija vulkandka para i plinovi

111
Q

Kakve fumarole postoje?

A

Solfatare (bogate sumporovodikom) i muzete (bogate ugljikovim dioksidom

112
Q

Što su gejziri?

A

Poseban tip termalnih izvora iz kojih vruća voda zbog visokog tlaka izbija na Zemljinu površinu. Pojavljuju se diljem svijeta, a ponajviše u SAD-u, na Islandu, Novom Zelandu, u Čileu, Rusiji…

113
Q

Kakva sve tročenja stijena postoje?

A

Mehaničko, kemijsko, organogeno trošenje stijena

114
Q

Kakvo je to mehaničko trošenje?

A

Dovodi do usitnjavanje čvrstih stijena u veće ili manje fragmente stijena. Takvo je trošenje stijena često u suhim pustinjama i hladnim predjelima gdje utječu insolacija, led, valovi, ledenjaci, vjetar, biljke, životinje i čovjek.

115
Q

Kakvo je to kemijsko trošenje?

A

Nastaje nizom kemijskih reakcija u stijeni, pri čemu se mijenja njezin kem. Sastav. Svojstveno je u Krškom reljefu, u kojemu voda, uz otopljeni CO2 korozivno dijeluje na vapnenac te stvara raznovrsne površinske i podzemne krške oblike.

116
Q

Kakvo je to ogranogeno trošenje?

A

Način trošenja stijena djelovanjem živih organizama.

117
Q

Što je rezultat denudancije (razaranja) i akumulacije (taloženja) reljefnih oblika?

A

Djelovanje egzogenih procesa na reljef.

118
Q

Nabroji padinske procese.

A

Klizišta, odronjavanja, urušavanja

Geografija (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions