Geografija Flashcards

1
Q

Usporedi razmještaj stanovništva na Zemlji prema:
a)Kontinentima
b)Pojasima geografske širine
c)Nadmorskoj visini
d)Udaljenosti od mora
e)Polutkama
te za svaku od tih prostornih kategorija navedi uzroke takva stanja

A

a) Najgušće naseljeni kontinent je Azija (jugoistočna i južna Azija- Kina, Indija), najrjeđe naseljeni kontinenti su Australija, Oceanija, Antarktika, uzroci najgušće naseljenosti: Klima, plodno tlo, gospodarski razvoj i industralizacija
b) Pojasne geografske širine
Najgušće naseljeni: Umjereni pojas (Europa, dijelovi Azije i Sjeverne Amerike)
Uzrok: Umjerena klima pogodna za život i poljoprivredu
Najrjeđe naseljeni: Polarni i tropski pojas zbog ekstremnih uvijeta
c) Nadmorska visina:
Najnaseljeniji: Niska i umjereno visoka
područja
Uzrok: Pristup vodi, lakši promet i gradnja, plodno tlo
Rjetko naseljena: Visoke planine
d) Udaljenost od mora
Najnaseljeniji: obalna područja( Kina, SAD, Europa)- Uzrok je pristup resursima, trgovini i blagoj klimi
Rijetko naseljena područja: unutrašnjost kontinenata
e) Prema polutkama: Najgušće naseljeno: Sjeverna polutka zbog više dostupnog kopna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Navedi razloge nagla porasta broja stanovnika u posljednja dva stoljeća.

A

Industrijska revolucija koja je donjela bolju dostupnost hrane i proizvoda i poljoprivredna revolucija koja je poboljšala metode uzgoja hrane, smanjenje stopa smrtnosti jer ljudi žive duže zbog bolje zdravstvene skrbi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Objasni suvremneno kretanje stanovnika u ravijenim i nedovoljno razvijenim državama.

A

U razvijenim zemljama dolazi do pada stanovništva jer imaju niske stope nataliteta i starenje stanovništva, a u slabije razvijenim državama imaju više stope nataliteta što dovodi do prirodnog rasta stanovništva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Usporedi stope rodnostii stope smrtnosti u razvijenim i nedovoljno razvijenim državama.

A

U nedovoljno razvijenim državama stope rodnosti I smrtnosti su većezbog loših higijenskih uvjetaislabijeg obrazovnogsustava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Objasni zašto je infantilni mortalitet jasan pokazatelj društveno-gospodarskog razvoja.

A

Zato što ako je visokpokazuje na lošu higijenu, zdravstvenu skrbiprehranušto je pokazatelj lošije razvijenih država.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Navedi kriterije za određivanje gradskih naselja.

A

Naselje ima više od 10 000 stanovnika, Hrvatski sabor je potvrdio status upravnog grada, naselje s 5000 – 9999 stanovnika ima 25% i više zaposlenih u naselju stanovanja (u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima), naselje s 2000 – 4999 stanovnika ima 25% i više zaposlenih u naselju stanovanja (u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima) te s udjelom nepoljoprivrednih kućanstava od 50% i više.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Objasni zašto je potrebno kombinirati više kriterija za određivanje gradskih naselja.

A

Kombinacija više kriterija je potrebna jer broj stanovnika nije jedini pokazatelj urbanizacije. Bitni su i ekonomski čimbenici, poput zaposlenosti u industriji i uslužnim djelatnostima te udio nepoljoprivrednih kućanstava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Izdvoji bitne odlike ruralnih naselja koje ih razlikuju od gradova.

A

Veća površina i manja gustoća naseljenosti, slabija infrastruktura i manje usluga nego u gradovima, stanovnici često rade u primarnim djelatnostima ili putuju u gradove na posao.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Objasni zašto se teško unapređuje infrastruktura u brojnim ruralnim naseljima.

A

Zbog malog broja stanovnika, što otežava financiranje projekata, nepovoljnog terena i smanjenog interesa zbog iseljavanja mladih.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Analiziraj trenutačne posljedice dobne strukture Hrvatske na mirovinski, zdravstveni I obrazovni sustav

A

Starenje stanovništva u Hrvatskoj opterećuje mirovinski i zdravstveni sustav, povećavajući broj umirovljenika i troškove zdravstvene zaštite, dok smanjenje broja mladih ljudi smanjuje obrazovne kapacitete

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Objasni razliku između homogenih i heterogenih
država s obzirom na etničku strukturu stanovništva i
navedi primjere.

A

Homogene
države su one u
kojima velika
većina stanovništva pripada istoj
etničkoj skupini (npr. Japan, Island, Portugal).
Heterogene države imaju
raznoliku etničku
strukturu s više značajnih
etničkih skupina (npr. Sjedinjene
Američke Države, Švicarska,
Bosna i Hercegovina).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Prepoznaj koja naša susjedna kopnena država ne
pripada istoj jezičnoj skupini kao i Hrvatska te navedi o
kojem se jeziku i kojoj jezičnoj skupini radi.

A

Hrvatska pripada slavenskoj jezičnoj skupini.
Susjedna država koja ne
pripada toj skupini je
Mađarska, čiji jezik pripada
ugrofinskoj skupini.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Za svaku od četiriju religija s najvećim brojem
pripadnika navedi po tri države u kojima ta religija ima
najviše pripadnika.

A

Četiri najveće
religije i države s najviše pripadnika
Kršćanstvo –SAD, Brazil, Meksiko,
Islam– Indonezija,
Pakistan, Indija
Hinduizam –
Indija, Nepal, Banglade,
Budizam –
Kina, Tajland, Japan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Pronađi poveznice između etničke i religijske strukture
stanovništva Hrvatske.

A

Etnička pripadnost u Hrvatskoj često je povezana s religijom: većina Hrvata su katolici, Srba pravoslavci, a Bošnjaka muslimani.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Navedi osnovne sastavnice ukupnog (općeg) kretanja stanovništva.

A

Rodnost, Smrtnost, Imigracija, Emigracija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni razliku između imigracijskog i emigracijskog tipa općeg kretanja stanovništva.

A

Imigracijski tip je pozitivan, a emigracijski je negativan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Navedi dominantne djelatnosti u odabranim sustavima te društvene procese koji su se zbili ili zbivaju u njima.

A

Dominantne djelatnosti u : I. Pazinu - turizam (procesi demografsko starenje)
II. Baranji – poljoprivreda (proces depopularizacije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Objasni pojam urbanizacije.

A

Urbanizacija je proces širenja gradova i povećanja broja ljudi koji žive u gradskim područjima. Ljudi se sele iz sela u gradove zbog posla, obrazovanja i boljih uslova života. Ona donosi i prednosti i probleme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Usporedi proces urbanizacije u Europi i Africi u suvremenom razdoblju

A

U Europi urbanizacija je spora i planska, s razvijenom infrastrukturom. U Africi je brza i neplanska, često uz rast slamova i probleme s infrastrukturom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Objasni zašto dolazi do metropolitanizacije i koje su negativne posljedice toga procesa.

A

Metropolitanizacija nastaje zbog koncentracije poslova, usluga i mogućnosti u velikim gradovima.Negativne posljedice su: prenapučenost, zagađenje, prometne gužve, rast socijalnih razlika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Objasni zašto su gradovi u Slavoniji obilježeni baroknom urbanizacijom.

A

Gradovi u Slavoniji obilježeni su baroknom urbanizacijom jer su nakon oslobađanja od Osmanlija u 18. stoljeću planski obnavljani pod utjecajem Habsburške Monarhije, prema baroknim urbanističkim načelima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Opiši razlike između monokulturalnih i višekulturalnih društava.

A

Monokulturalna društva imaju jednu dominantnu kulturu, jezik, religiju i običaje. Teže homogenosti i često manje prihvaćaju različitosti. Višekulturalna društva sastoje se od više kultura. Ona se razlikuju po jeziku, vjeri, tradiciji i životnim stilovima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Usporedi stajališta proglobalista i antiglobalista.

A

Proglobalisti podržavaju globalizaciju i smatraju da donosi gospodarski napredak, lakšu razmjenu informacija i kulturnu raznolikost. Antiglobalisti su protiv globalizacije i smatraju da ona pogoduje bogatima, ugrožava lokalne kulture i povećava nejednakost među državama

24
Q

Objasni utjecaj migrantske krize i međunarodnog terorizna na prohodnost državnih granica.

A

Migrantska kriza i međunarodni terorizam dovode dopojačane kontrole na granicama, smanjenja slobode kretanja ljudi i strožih procedura ulaska u pojedine države.

25
Q

Objasni kako se određuju funkcionalna i morfološka struktura grada?​

A

Funkcionalni gradovi prepoznatljivi su po dominantnim djelatnostima, morfološka struktura se određuje po izgledu grada.

26
Q

Nekoliko primjera koji dokazuju na utjecaj klime, reljefa i dostupnog građevinskog materijala u Osijeku.​

A

Klima je utjecala na tradicionalnu gradnju kuća pr. stare kuće u Tvrđi, lako se širio zbog vrlo ravnog reljefa ali su bili potrebni obrambeni sustavi od poplava, od građevinskog materijala najzastupljenija je glina te se od nje pravila opeka za gradnju.​

27
Q

Zašto je plan grada Osijeka pogodan za proučavanje morfološke strukture?​

A

Pogodan je zbog povijesnih dijelova (Tvrđa) i modernističkih dijelova (Sjenjak, Jug ll), utjecaj prirodnog okruženja, različiti tipovi prometnica…​

28
Q

Usporedi prednosti smještaja trgovačkih centara u središtu grada i na njegovu periferiju.​

A

SREDIŠTE GRADA- bolja dostupnost pješacima i javnom prijevozu, veći protok ljudi, ​
PERIFERIJA GRADA- veći prostor za izgradnju, lakši prometni pristup, manji utjecaj na gradske gužve.

29
Q

Roditelji nekog učenika svakodnevno putuju u
susjednu državu, u pogranično naselje, na posao.
Odredi kakav je tip prostorne pokretljivosti te je
definiraj trima elementima: trajanjem, učestalošću i prostornim dometom.

A

Cirkulacija. Trajanje je redovito, učestalost je
dnevna, a prostorni domet je vanjski.

30
Q

Objasni razliku između prognanika i izbjeglica.

A

Izbjeglice traže smještaj izvan svoje države dok
prognanici traže smještaj unutar svoje države

31
Q

Objasni posljedice odljeva mozgova u državi
dolaska i državi odlaska.

A

Država dolaska će postati sve razvijenija država zbog
velikog broja visokoobrazovanih ljudi dok će država
odlaska ostati slabo razvijena.

32
Q

Navedi čimbenike gospodarskog razvoja,
odnosno kotače razvoja.

A

Ljudski resursi, prirodna dobra, akumulirani kapital i
tehnologija.

33
Q

Objasni utjecaj povijesnih čimbenika na razvoj
tvojeg mjesta.

A

Povijesni čimbenici poput Habsburške Monarhije i industrijalizacije u 19. stoljeću oblikovali su razvoj Osijeka – primjerice, izgradnja Tvrđe za vrijeme Habsburga utjecala je na urbanistički razvoj grada, dok je dolazak željeznice i industrijskih pogona u 19. stoljeću potaknuo gospodarski rast i urbanizaciju.
Osmanska vlast (16.–17. st.) ostavila je trajan utjecaj na strukturu grada – primjerice, izgrađen je drveni most dug 8 km koji je povezivao Osijek s Dardom, što je Osijek učinilo važnom prometnom točkom u regiji.
Domovinski rat (1991.–1995.) usporio je razvoj grada zbog razaranja i iseljavanja stanovništva, no poratna obnova i ulaganja u infrastrukturu omogućili su modernizaciju i revitalizaciju pojedinih dijelova grada.
Razvoj Osijeka pod Austro-Ugarskom krajem 19. i početkom 20. stoljeća donio je snažan urbani i kulturni napredak – izgrađene su brojne javne zgrade, tramvajska mreža (prva u Hrvatskoj 1884.), parkovi i kulturne ustanove, čime je Osijek dobio obilježja modernog srednjoeuropskog grada

34
Q

Proanaliziraj zahtjeve za lokacijom kioska s
brzom hranom i odredi optimalnu lokaciju u tebi
poznatom mjestu.

A

Optimalna lokacija kioska s brzom hranom u Osijeku bila bi u centru grada (Trg Ante Starčevića) zbog velike frekvencije ljudi, blizine poslovnih prostora, škola i javnog prijevoza, ali i u blizini Sveučilišnog campusa zbog koncentracije studenata i slabije konkurencije.

35
Q

Usporedi prednosti i nedostatke obnovljivih i neobnovljivih izvora energije.

A

OBNOVLJIVI IZVORI - prednosti: održivi su, ne iscrpljuju se, smanjuju emisiju stakleničkih plinova/ nedostatci: visoki početni troškovi, ovisnost o vremenskim uvjetima
NEOBNOVLJIVI IZVORI - prednosti: pouzdanost u proizvodnji energije, visoka energetska gustoća/ nedostatci: iscrpljivi su, uzrokuju zagađenje

36
Q

Objasni zašto je nužno zamjenjivati neobnovljive izvore obnovljivima.

A

Zbog smanjenja emisije stakleničkih plinova i borba protiv klimatskih promjena, poboljšanje energetske sigurnosti i održivost

37
Q

Izdvoji pozitivne i negativne strane razvoja industrije.

A

pozitivne - brži gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta, tehnološki napredak, povećanje proizvodnje
negativne - zagađenje okoliša, iscrpljivanje prirodnih resursa, nejednaka bogaćenja, deindustrijalizacija dovela do zatvaranja tvornica i gubitka posla

37
Q

Navedi koja prometna sredstva ili vrste prometa obilježuju pojedine industrijske revolucije.

A

I. revolucija: vlakovi, brodovi na paru
II. revolucija: automobili (električna energija)
III. revolucija: zračni promet, internet
IV. revolucija: umjetna inteligencija, pametni uređaji

38
Q

Navedi primjere iz Hrvatske za staru i novu industriju.

A

stara - brodogradnja, tekstilna industrija, metalna industrija
nova - informatička industrija, farmaceutska industrija

39
Q

Navedi koji se metali proizvode u velikim količinama i zašto.

A

Željezo jer se od njega izrađuju brojni strojevi i vozila te je bez njega gradnja nezamisliva, aluminij jer se koristi u izradi kućnih aparata i tehničkih uređaja

40
Q

Navedi kojim sirovinama obiluje Hrvatska.

A

Boksitom (rude aluminija), crnom metalurgijom i obojenom metalurgijom.

41
Q

Argumentiraj zašto je recikliranje mineralnih sirovina bolje od njihova rudarenja.

A

Zbog složenog postupka i skormnih zaliha za dobivanje metala

42
Q

Usporedi jezgru orijentalnog grada s jezgrom europskog grada nastalom u srednjem vijeku navodeći najmanje dvije razlike i sličnosti.

A

sličnosti: obje jezgre su bile obrambeno utvrđene, u središtu grada se nalazi važna građevina, i orijentalni i srednjovjekovni europski gradovi često su bili okruženi zidinama i imali gradska vrata, radi zaštite od napada.
razlike: orijentalni grad ima nepravilnu strukturu ulica, a srednjovijekovni europski teži pravilnom rasporedu, u orijentalnom gradu središte jezgre čini džamija, a u europskom gradu središte zauzima katedrala

42
Q

Usporedi angloamerički grad navodeći najmanje tri njegova obilježja.

A

Grad ima pravilan mrežasti raspored ulica, jasno su odvojene poslovne, stambene i industrijske zone, centar grada je pun neboderima

43
Q

Usporedi angloamerički grad i latinoamerički grad navodeći najmanje dvije razlike i sličnosti.

A

Sličnosti: oba imaju izrazitu funkcionalnu podijelu prostora, u oba postoji dominantni poslovni centar s koncentracijom usluga i upravnih funkcija
Razlike: La imaju često velike sirotinjske četvrti na rubovima grada, a u Aa su siromašnije četvrti češće unutar gradskog područja. Aa su planski građeni, a La često se spontano razvijaju.

44
Q

Navedi gospodarske pokazatelje razvijenosti.

A

BDP, BNP, HDI, Životni standard

45
Q

Opiši razliku u kretanju stanovništva u slabije razvijenim i razvijenim državama.

A

U razvijenim državama prirodni prirast je često nizak ili negativan zbog manjeg broja rođenja i dužeg životnig vijeka, u slabije razvijenim državama prirodni prirast je obično visko zbog više rođenih, ali i veće smrtnosti zbog lošijih uvjeta života i zdravstvene skrbi

46
Q

Obrazloži razloge zašto BDP po stanovniku nije dobar pokazatelj razlike u životu ljudi različitih država.

A

Zato što BDP ne uzima u obzir kupovnu moć, zbog toga se općenito koristi indeks ljudskog razvoja

47
Q

Navedi pokazatelje koji tvore indeks ljudskog razvoja Ujedinjenim narodima

A

Očekivano trajanje života, postotak pismenih ljudi u odrasloj dobi, stopa školovanja mladih, BNP mjeren kupovnom moći

48
Q

Objasni važnost stranih ulaganja u razvoju slabije razvijenih država i područja.

A

Stvaranje radnih mjesta, potiču gospodarski rast, štiti kreatore i potrošače

48
Q

Navedi nekoliko internetskih trgovina. Koje su njihove prednosti u odnosu na klasične trgovine?

A

Amazon, Temu, About You, Zalando, Asos. Stalno su dostupne, širok izbor, uglavnom besplatna dostava, lakšausporedba cijena

49
Q

Navedi dobre i loše strane multinacionalnih kompanija

A

dobre: vrlo učinkovite, jeftiniji proizvodi, ulažu u razvoj, dobar omjer cijene i kvalitete/ loše: iskorištavanje radne snage, štetni utjecaj na okoliš

50
Q

Navedi skupine stanovništva koje se ubrajaju u gospodarski aktivno i gospodarsko neaktivno stanovništvo

A

Gospodarski aktivno: zaposleni i nezaposleni koji traže posao.
Gospodarski neaktivno: djeca, studenti, umirovljenici, kućanice.

50
Q

Navedi najmanje pet multinacionalnih kompanija kompanija koje djeluju u Hrvatskoj te najmanje tri hrvatske multinacionalne kompanije.

A
  • u Hrvatskoj djeluju: McDonald’s, Coca-Cola, Nike, Zara, Samsung
  • hrvatske kompanije: INA, Podravka, Tehnix
50
Q

Objasni zašto gospodarski slabije razvijene države imaju nizak udio visokoobrazovanog stanovništva.

A

Obrazovanje je skupo i nedostupno mnogima, obrazovni sustav je slab i nedovoljno razvijen, mladi često napuštaju školu zbog siromaštva ili sele u inozemstvo

51
Q

Nabroji najvažnije gospodarske djelatnosti pojedinih sektora.

A

Primarni sektor: poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo.
Sekundarni sektor: industrija, građevinarstvo, energetika.
Tercijarni sektor: trgovina, turizam, obrazovanje, zdravstvo