Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Philosophy > epistemology > Flashcards

epistemology Flashcards

1
Q

grana filozofije; bavi se izvorima, strukturom, vrstama i mogućnošću znanja i epistemičkih opravdanja

A

epistemologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

znanje utemeljeno na sudovima koji izriču činjenice.

A

propozicijsko znanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

znanje koje je produkt našeg iskustva

A

proceduralno znanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

znanje prema Platonu (definicija)

A

opravdano istinitosno vjerovanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Gettierov problem

A

možemo imati opravdano vjerovanje u nešto što nije istinito -> što trebamo nadodati istinitosnom vjerovanju da bi bilo znanje?
mogućnost opravdanog istinitosnog vjerovanja koje nije znanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

teorija korespodencije ili adekvacije

A

sud sam po sebi nije ni istinit ni neistinit, već to može biti jedino u odnosu na ono o čemu se govori iliti u odnosu na faktično stanje stvari u vanjskom svijetu koje sud opisuje (pretpostavlja postojanje vanjskog svijeta)
vjerovanje je istinito ako odgovara s nečim što postoji u vanjskog svijetu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

koji filozofi su zalagali teoriju korespodencije

A

Aristotel i T. Akvinski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

latinski citat koji govori o teoriji korespodencije

A

Adequatio rei et intellectus (podudaranje stvari i razuma)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

koherencijska teorija

A

vjerovanje je istinito ako je povezano s ostalim iskazima za koje vjerujemo da su istiniti (A–>B), nije povezano s realnošću nego samo s drugim sudovima
odgovara u mreži s ostalim vjerovanjima (uzajamno se potkrepljuju i podupiru)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

teorije o istini (3)

A

koherencijska, pragmatična i teorija korespodencije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

sinonimi spoznajne teorije

A

noetika, gnoseologija, epistemologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

prigovor koherencijskoj teoriji

A

moguće je da jedan te isti sud u odnosu na jedan koherentni skup sudova bude istinit, a u odnosu na drugi koherentni skup sudova (ne postoji univerzalna istina)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

pragmatična teorija

A

istiniti su sudovi koje možemo asimilirati, validirati, potkrijepiti i provjeriti
istinito je ono što je korisno i ima praktičnu vrijednost u našim životima (upotrebljivo je)
omogućuje objašnjavanje svijeta i snalaženje u njemu (istina je ako funkcionira npr. formule u fizici)
istina je privremena i ne postoji apsolutna istina
što ju više možeš koristiti, to je više istina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kritika pragmatičnoj teoriji

A

Neko vjerovanje ili sud mogu biti upotrebljivi za jednu osobu, a za drugu ne
Moguće je da sud bude evidentno neistina, a da bude koristan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

filozof, “svi ljudi teže znanju po naravi”

A

Aristotel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

dijalog u kojem Platon izriče definiciju znanja

A

Teetet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

teorije epistemičkog opravdanja (2)

A

fundacionalizam (teorija utemeljenja) i koherentizam (teorija usklađenosti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

objasni fundacionalizam

A

razlikovanje temeljnih vjerovanja (primarnih, samoopravdanih) i vjerovanja nadgradnje (opravdaju se pozivanjem na temeljna)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

objasni koherentizam

A

odbacivanje temeljnih vjerovanja, ne postoji samoopravdano, nego su vjerovanja opravdana samo ako su usklađena s drugima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

podjela načina opravdanja nekog znanja (2)

A

internalizam i eksternalizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

razlozi za neko vjerovanje su unutarnji psihološki, možemo ih uvijek argumentirat

A

internalizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

razlozi za neko opravdanje su i unutarnji i vezani za stvarno stanje stvari

A

eksternalizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

primjer internalističkog opravdanja

A

sudac na sudu na temelju argumenata i dokaza dolazi do zaključka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

primjer eksternalističkog opravdanja

A

vojnik na temelju iskustva i intuicije povlači vojsku s bojišta iako na njemu nema prividne opasnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

od kojeg djela Seksta Empirika potječe skepticizam

A

Obrisi pironizma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Descartesovo djelo o skepticizmu

A

Meditacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

što Descartes iznosi u Meditacijama

A

preispituje sve u što je do tada vjerovao, odbacuje stare autoritete i znanja
želi krenuti ispočetka i očistiti duh da bi došao do spoznavanja neupitnih istina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

naziv za Descartesov tip sumnje

A

metodička sumnja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

pojašnjenje metodičke sumnje

A

osjetila su nas barem jednom zavarala pa im uopće ne možemo vjerovati nego se možemo osloniti samo na razum

30
Q

naziv filozofa i djela; preispituje kako možemo biti sigurni da cijeli život nije san, hipotetska situacija Zli demon

A

Descartes, Meditacije

31
Q

prema kome nas samo mišljenje može dovesti do pravog znanja i kako naziva tu spoznaju

A

Platon, spoznaja ideja

32
Q

prema Platonu, do spoznaje čega nas dovodi opažanje

A

spoznaja pojedinačnih bića (stvari)

33
Q

objasni Platonove “ideje”

A

općim pojmovima pridaje samostalno postojanja i naziva ih idejama

34
Q

što nam, po Platonu, može pomoći u razlikovanju pojmovnog i pojavnog

A

matematika

35
Q

koji antički filozof zagovara matematičku spoznaju

36
Q

Platon; koja spoznaja pripada inteligibilnom svijetu

A

matematička spoznaja

37
Q

Platon; koja spoznaja priprada pojavnom svijetu

A

mnijenje (doxa)

38
Q

Platon; čime spoznajemo ideje, a čime pojedinačna bića

A

ideje umom, bića osjetilima

39
Q

Platonovi stupnjevi spoznaje (od viših prema nižim)

A

znanje, predočavanje, vjerovanje, nagađanje

40
Q

filozof; “po mnijenju boja, po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, a uistinu atomi i praznina.”

41
Q

filozof; “Čovjek je mjera svih stvari, onih koji jesu, da jesu, a onih koji nisu da nisu”

42
Q

Kakva je istina prema Protagori?

43
Q

koje Platonove spoznaje spadaju pod doksu

A

vjerovanje i nagađanje

44
Q

U koju spoznaju ubrajamo znanje i predočavanje

45
Q

Platonova teorija prisjećanja (anamnesis)

A

naša duša je besmrtna i prije rođenja je boravila u carstvu ideja i ondje promatrala sve ideje, odnosno istinu
kad su se spojili duša i tijelo, dovedeni smo u stanje anamneze i promatrajući pojavnim svijet, duša se samo prisjeća ideja koje je promatrala prije

46
Q

kojom metodom potičemo dušu na prisjećanje ideja

A

dijalektika

47
Q

eros

A

filozofska žudnja za istinom i znanjem

48
Q

kako Platon naziva sofiste

A

filolozi (zaljubljenici riječi, zavodnici)

49
Q

filozofi sofisti

A

Protagora, gorgija, Trazimah, Hipija, Kalikle

50
Q

protivnici Sofista

A

Aristotel, Platon, Sokrat

51
Q

isprazno nadmudrivanje, brbljanje radi brbljanja, dokazivnje verbalne superiornosti bez podloge o činjenicama

52
Q

što je retorika i tko ju uči

A

govornička vještina, sofisti ju poučavaju za novac

53
Q

naziv za namjerni nevaljani zaključak, cilj je pobjediti suparnika u raspravi

54
Q

zagovarač relativizma

55
Q

što je u realtivizmu mjera po kojoj se sve procjenjuje

A

čovjek (homo mensura)

56
Q

filozof; vjeruje da je svo znanje stečeno kroz iskustvo i da je čovjek rođen kao tabula rasa

A

John Locke

57
Q

značenje tabula rasa

A

prazan list, svi ljudi su rođeni bez a priori

58
Q

racionalisti

A

Descartes, Spinoza, Leibniz, Platon, Sokrat

59
Q

empiristi

A

Hume, Hobbes, Berkeley, Locke, Aristotel

60
Q

vrlina suzdržavanja od donošenja sudova

61
Q

stanje duševnog mira, produkt uviđanja sveobuhvatnosti skepse, nepomućenost kroz flegmatičnost i ravnodušnost

A

ataraksija

62
Q

svjesna i namjerna prilagodba okolini i njezinim običajima

A

konformizam

63
Q

što je svijest po subjektivnom idealizmu

A

osnova iskustva

64
Q

filozof; esse est percipi

65
Q

zagovaratelj ontološkog voluntarizma

A

Schopenhauer

66
Q

koje ontološko gledište je zagovarao Berkeley

A

solipsizam

67
Q

koje filozofe ubrajamo pod subjektivni idealizam

A

Fichte, Berkeley

68
Q

koje filozofe ubrajamo pod objektivni idealizam

A

Schopenhauer, Platon

69
Q

tko zagovara postojanje eidos

A

eidos (ideje), Platon

Philosophy (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions