Ekonomika preduzeća🫣 Flashcards

1
Q

Definisite proizvodnju u uzem i sirem smislu

A

niz povezanih aktivnosti, kojima se ulozeni inputu koriste da bi se napravio proizvod(transformacija inputa u autpute)
uzi smisao- proces stvaranja materijalnih dobara
siri smisao- proces stvaranja materijalnih i nematerijalnih dobara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Pojedinacna proizvodnja

A

-1 proizvod koji se radi po porudzbini
- zahteva visoko kvalifikovane radnike za unikatni dizajn koji poznaju jedinstvene metode rada i tehnije proizvodnje
- efikasnost zavisi od kreativnosti i inventivnosti radnika
- primenjuje se u masinskoj industriji, brodogradnji i gradjevinarstvu
- za svaki proizvod vrsi se posebna priprema i organizacija proizvodnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Serijska proizvodnja

A
  • u vecim ili manjum serijama
  • velicina serija se odredjuje na osnovu procene traznje
  • optimalna velicina serije je ona u kojoj su troskovi po jedinici minimalni (elektro-industrija)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Masovna proizvodnja

A
  • proizvodnja velikig broja uniformnih proizvoda prosecnog kvaliteta za masovno trziste
    -standardizacija citavog procesa proizvodnje
  • najefikasnija proizvodnja
  • cilj je proizvod po niskom cenama pribliziti masovnijem trzistu
  • primena kapitalno intezivne tebnologije
    -Ford - Model T
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Procesna proizvodnja

A

-kontinuirana- neprekidna proizvodnja koja traje danima, nedeljama, mesecima i bazira se na integrisanoj tehnologiji proizvodnje
- prerada nafte, hemijska industrija, prehrambena industrija
Kapitalno intetezivna proizvodnja se zasniva na primeni visoko mehanizovanu i automatizovanu opremu, uz mali broj radnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Fleksibilna proizvodnja

A
  • savremeni tip proizvodnje koji se zasniva na primeni humericki kompnuterskih kontrolisanih masina, robota, stanica
  • diferencirani proizvnod visokog kvaliteta
  • podugovorna proizvodnja
  • angazovanje malog br multikvifikovane radne snage koji poseduju razlicite sposobnosti i vestine
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Razlika izmedju pojedinacne i masovne proizvodnje:

A

pojedinacna:
-jedinstven proizvod visokog kvalaiteta
- rad po porudzbini
- cena proizvoda visoka
- visoko kvalifikovani radnici

masovna:
- veliki br proizvoda prosecnog kvaliteta
- rad za masovnije trziste
- cwna je niska
- ne zahteva visoku kvalifikaciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Produktivnost u uzem i sirem smislu:

A
  • zahtev da se sa minimalnim inputom ostvari maksimalna kolicina proizvoda
    uzi smisao- meri i izrazava proizvodnu sposobnost same radne snage
    siri smisao- meri i izrazava proizvodnu spopsobnost svih inputa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Ukupan, prosecan i marginalni proizvod?

A

ukupan proizvod- maks kolicina proizvoda koja moze da se ostvari ulaganjem razlicite kolicine varijabilnog inputa sa daton kolicinom fiksnog inputa

prosecan proizvod- kolicina izmedju ukupnog proizvoda i ukupne kolicine varijabilnog inputa. Pokazuje koliki je doprinos svih jedina varijabilnog inputa promeni ukupnog proizvoda

marginalni proizvod- kolicina izmedju promene proizvoda i promene varijabilnog faktora. Pokazuje koliki je doprinos jedne dodatne jedinice varijabilnog faktora promeni ukupnih troskova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koeficijent elasticnosti proizvoda

A

Ep>1 zakon rastucih prinosa ( ako se kolicina varijabilnog inputa poveca za 1%, prinos ce se povecati za vise od 1%)
Ep=1 zakon konatantnih prinosa ( ako se kolicina varijabilnog inputa poveca za 1%, prinos ce se povecati za 1%)
Ep<1 zakon opadajucih prinosa ( ako se kolicina varijabilnog inputa poveca za 1%, prinos ce se povecati za manje od 1%)
Ep<0 zakon negativnih prinosa ( ako se kolicina varijabilnog inputa poveca, prinos ce se smanjiti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Problem merenja produktivnosti?

A

Postoji, jer su proizvodi i inputu izrazeni u realnim tj. u fizickim jedinicama mere, pa su razliciti proizvodi i razliciti inputu medjusobno nesamerljivi. U tom slucaju je neophodno ustanoviti jedinstvenu metodologiju za njihovo merenje, a to je metod stalnih cena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Osnovni cilj centara za produktivnost je

A

ujednacavanje metodologije za merenje produktivnosti kako bi se obezbedila uporedivost podataka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Problem izrazavanja i merenja proizvoda u izrazu produktivnosti

A

1)Preduzece ina raznovrstan proizvodni program
2)Preduzece ima 1 proizvod, ali razlicitih boja, kvaliteta, modela, oblika, velicine
3)Preduzece cesto menja proizvodni program sa promenom zahteva traznje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Merenje proizvoda u izrazu produktivnosti

A
  • metod stalnih cena izabranog baznog perioda
  • metod deflacioniranja tekuce vrednosti proizvodnje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Metod stalnih cena?

A

To je novcani metod merenja produktivnosti. Proizvodi i inouti se svode na novcanu vrednost i mogu se sameriti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Metod stalnih cena izabranog baznog perioda

A

Primenjuje se kada se raspolaze podacima o fizickom obimu proizvodnje, koji ponderise sa stalnim cenama izabranog baznog perioda, cime se raznovrsni obim proizvodnje svodi na jedinstveni tj. novcani izraz

17
Q

Metod deflacioniranja tekuce vrednosti proizvodnje?

A

Primenjuje se kada se ne raspolaze podacima o fizickom obimu proizvodnje. Tekuca vrednost se deli indeksom stalnih cena izabranog baznog perioda

TEKUCA VREDNOST=prihod od prodaje+/- promena vrednosti zalihe nedovrsenih i gotovih proizvoda

18
Q

Metodologija stalnih cena u izrazavanja i merenju inputa u izrazu produktivnosti

A

Inputi se izrazavaju u fizickim jedinicama mere, i onda su razliciti inputu medjusobno nesamerljivi, zbog toga se koristi metodologija stalnih cena.
Rad se meri brojem radnika ili brojem casova rada. Razlicito se obracunavaju opredmeceni kapital i investicioni kapital.
Opredmeceni kapital se meri brojem masina/sat koji se mnozi stalnim cenama zakupa po satu, izabranog baznog perioda
Investivioni kapital se meri realnim godisnjim prinosom kamate na ulozeni kapital. Obracunati rad i materijalni inputi kombinuju se srazmerno njihovom doprinosu u proizvodnji

19
Q

Pokazatelji ukupne i parcijalne produktivnosti

A

UKUPNA PRODUKTIVNOST:
-odnos izmedju proizvoda i svih ulozenih inputa
-Pokazuje doprinos svih inputa u stvaranju proizvoda
P=Q/I

PARCIJALNA PRODUKTIVNOST
-odnos izmedju proizvoda i 1 ulozenog inputa
- Pokazuje doprinos 1 ulozenog inputa u stvaranju proizvoda
Razlikujemo 3 osnovna:
1)Produktivnost rada- doprinos rada u stvaranju proizvoda
PL=Q/L
2)Produktivnost kapitala- doprinos kapitalne opreme u stvaranju proizvoda
PK=Q/K
3)Produktivnost poloprivrednog zemljista- odnos izmedju poljoprivrednje kulture i odredjene merne jedinice zemljista(ha)