DRŽAVNI SLUŽBENICI Flashcards
Tko su državni službenici?
To su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno financijske i računovodstvene i sl poslove (ovo nije isto kao namještenici koji obavljaju pomoćno-tehničke poslove!!!).
To su službenici u tijelima DU, kaznenim i pravosudnim tijelima, stručnim službama HS,Vlade Usuda i DSV, Pučkog pravobranitelja, uredima vlade, Državnom uredu za reviziju…
-odlučuju o pravima i obvezama, imaju javne ovlasti
Koje osobe osim državnih službenika rade za državu?
Namještenici i državni dužnosnici. ONI NISU DRŽAVNI SLUŽBENICI!
Namještenici su osobe koje rade na pomoćno-tehničkim poslovima u državnoj službi i na njih se primjenjuju odredbe ZDS o prijemu, prestanku, obvezama i odgovornostima.
Državni dužnosnici su nositelji političke vlasti i nadređeni su službenicima i namještenicima. Mandat stječu u izbornom postupku
+ mogu i PRUŽATELJI STRUČNIH USLUGA NA TEMELJU UGOVORA O DJELU (npr. da programer napravi web stranicu)
Sličnosti službeničkog i radnog odnosa?
U oba odnosa se traži DOBROVOLJNOST, OSOBNO OBAVLJANJE RADA, SUBORDINIRANOST, NAPLATNOST, PROFESIONALNOST pri obavljanju rada
Različitosti službeničkog i radnog odnosa?
Službenici odlučuju o pravima i obvezama građana, poslodavac im je država i njihovi se postupci pripisuju državi u čije ime nastupaju. Stupanj intervencije države u taj odnos veći je nego kod RO u gospodarstvu, jer je država i poslodavac i zakonodavac.
Pravni temelj za zasnivanje RO je rješenje o prijemu u državnu službu/ o rasporedu na radno mjesto.
imaju kolektivna prava kao i obični radnici (pravno na kolektivno organiziranje, pregovaranje i štrajk) ali NEMAJU ZAKONOM UTVRĐENO PRAVO NA SUDJELOVANJE U ODLUČIVANJU (RADNIČKU PARTICIPACIJU)
Posebnosti radnih odnosa državnih službenika?
Uvjeti i postupak prijma u državnu službu, klasifikacija i organizacija radnih mjesta (uređuje Vlada uredbom), ocjenjivanje rada, izobrazba (cjeloživotno obrazovanje), sukob interesa, disciplinska odgovornost, premještaj, napredovanje, prestanak službe..
Kad državni službenik MOŽE, a kada MORA odbiti nalog?
MORA odbiti izvršenje naloga: koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu ili bi moglo izazvati veću štetu te čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj
MOŽE odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluke koje bi uključivale nanošenje štete njegovim legitimnim pravima i interesima, predstavljale opasnost za njegovo zdravlje ili tražile viši stupanj stručnog znanja od onog kojeg ima državni službenik kojem je nalog upućen.
Sukob interesa u državnoj službi?
Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva te osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik ili u području u kojem obavlja nadzor.
Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi.
Što je Odbor za državnu službu?
To je neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno ZDS, sjedište mu je pri tijelu DU nadležnom za službeničke odnose (MPU).
Članove imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od pet godina, oni su neovisni u radu i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.
Tko odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika?
Odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, produženju roka za polaganje državnog ispita, stavljanju na raspolaganje te prestanku državne službe UPRAVNA JE STVAR o kojoj odlučuje rješenjem ČELNIK TIJELA ili SLUŽBENA OSOBA u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela
Koje su zapreke za prijam u državnu službu?
U državnu službu ne može biti primljena osoba:
a) protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se
kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom
da za to kazneno djelo nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora
b) kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka
državne službe
c) kojoj je prestala državna služba izvanrednim otkazom, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe
d) kojoj je prestala državna služba zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe
e) kojoj je prestala državna služba jer je ocijenjena ocjenom »ne zadovoljava«, u razdoblju od dvije godine od prestanka
f) kojoj je odlukom službeničkog suda izrečena zabrana prijma u državnu službu sukladno ovom Zakonu, u razdoblju za
koje je zabrana izrečena.
Koji su uvjeti za prijem u državnu službu?
Osoba koja se prima u državnu službu mora (zakonski uvjeti):
a) imati odgovarajuću razinu obrazovanja
b) imati radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, osim u slučaju prijma vježbenika
c) biti zdravstveno sposobna za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima
d) imati hrvatsko državljanstvo, ako ovim zakonom nije drukčije propisano
+ posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu mogu se propisati i posebni (dodatni) uvjeti
Kako se popunjavaju radna mjesta u državnoj službi?
Slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se zapošljavanjem, napredovanjem, premještajem ili
rasporedom državnog službenika.
Javnim natječajem obvezno je popunjavanje radnih mjesta za koja je to zakonom izrijekom propisano i kod prijma
vježbenika.
Državna služba na određeno vrijeme?
Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga državnog službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao odnosno do povratka odsutnoga državnog službenika.
Premještaj državnog službenika?
Državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju. Ne može biti premješten ako je za radno mjesto propisana niža razina obrazovanja ili radno iskustvo u kraćem trajanju.
Premještaj po potrebi službe temelji se na slobodnoj ocjeni čelnika tijela o potrebi da se državni službenik premjesti
s jednog radnog mjesta na drugo, a osobito u slučajevima: popunjavanja upražnjenog radnog mjesta čiji se poslovi moraju obavljati bez prekida, potrebe povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, bolje organizacije rada, potrebe za angažiranjem drugog državnog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog i efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka. Potreba službe mora biti obrazložena.
Državnog službenika ne može se bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta stanovanja državnog službenika ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove
obiteljske prilike.
Napredovanje u državnoj službi?
Ostvaruje se rasporedom državnog službenika na više radno mjesto.
Redovito napredovanje: ako je D.S. za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen “uspješan” ili višom ocjenom; ako postoji slobodno radno mjesto na koje može napredovati; ako ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.
Izvanredno napredovati može na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja (uz uvjete iz čl 90.).
