brr

Question 1

povijest mode

Answer 1

• proučavanje mode počinje crno bijelim ilustracijama
• 1830-ih uvode si litografija i kratki opisi/osvrti na odjeću - uvode se materinji jezici uz latinski (njemački, francuski, talijanski, španjolski)
• Thomas Jefferys - ključna uloga u prikazivanju materijalnih pokazatelja društvenog statusa nositelja - Collection of the Dress of Different Nations, Ancient and Modern
• 20. st. - nastaju metodološki i teorijski temelji izučavanja s naglaskom na materijalnoj kulturi o modi

Question 2

bitni teoretičari povijesti mode

Answer 2

Jamie Laver - moda kao kulturološki fenomen
Anne Buck - društvene funkcije mode
Doris Langley Moore - živi modeli u arhiviranju mode

Question 3

induktivna metoda

Answer 3

precizna analiza predmeta koja se fokusira na rekonstrukciju i interpretaciju odjeće - fokus na artefakt
gleda povijesno-umjetničku analizu (forma, kroj, površina, ornament, boja, materijal)
prvi pripadnici: Elisabeth McClellan i Talbot Hughes

Question 4

artefakt

Answer 4

odjeća, tkanina, pletivo, obuća, modni pribor ili modni dodatak

Question 5

deduktivna metoda

Answer 5

fokus interdisciplinarnih koncepata - donose određene pretpostavke i ideje o tome kako moda poprima oblik, kako se prezentira, kako utječe na masu, širi se, kako oblikuje strukture moći između društvenih očekivanja i pojedinaca

Question 6

sociologija mode

Answer 6

disciplina unutar sociologije koja proučava promjene u društvenim strukturama i njihov utjecaj na modu u određenim razdobljima
- proučava odnose između mode i društva
moda promatrana kao sredstvo identifikacije i socijalizacije, ali i kao simbolička komunikacija s pretpostavkom da je moda bila i ostala jedan od ključnih načina potvrđivanja društvene moći i stvaranja kulturnog i simboličkog kapitala

Question 7

Simmelove teorije

Answer 7

• moda rezultat upadljive dokolice (bogato društvo koje može udvojiti vrijeme za odmor), upadljive potrošnje (financijska moć) i upadljive rastrošnosti (kvantiteta)
• definira modu kao antrolopogijskom potrebom čovjeka za obožavanjem simboličkog sustava novčane moći u uvjetima natjecateljske prirode kapitalizma

Question 8

Veblen teorije

Answer 8

fokus na dualizam i kako pojedinac u svojoj klasi može steći indivdualnost ali i pripadnost
diferencija i integracija su temeljni pojmovi njegove teorije - visoka klasa ima modu koju niže klase oponašaju
moda zadovoljava potrebi za društvenim osloncem, istodobno zadovoljavajući potrebu za diferencijacijom, promjenom, tj. izdvajanjem

Question 9

Simmel vs. Vebel

Answer 9

Simmel smatra modu kao mogučnost individualizacije unutar društva i klase, dok Vebel ne vjeruje u tu mogućnost, već smatra da je moda podređena društvenim strukturama te je samo izraz bogatstva i moći

Question 10

postmoderna moda

Answer 10

temelji se na individualizmu, vladanju skulptura, raskidom s modernizmom

Question 11

Baudillard teorije

Answer 11

smatra da u modi više nema označitelja i označenog - moda se više ne veže za spol, te se moda ponavlja u ciklusima koji postaju sve kraći
tvrdi da je moda sam slika ili spektakl koji do mase dolazi mutem mas-medija kao što su radio, TV, novine
smatra da moda postaje dostupna svima, ne samo bogatima

Question 12

Lipovetsky teorije

Answer 12

modu opisuje kao traganje za novim i slavljenju sadašnjosti
modu smatra dominatnom obilježjem za promjenu unutar strukture postmodernih društva
tvrdi da je ekonomija izbacila iz mode saki ideal, kritizira klasno-kapitalistički sustav proizvodnje odjeće i nastaje masovne industrije i njene ideologije
moda predstavlja biti povlastica elite i da se širi u sva područja života

Question 13

dekonstrukcija

Answer 13

konstrukcija koja oktriva svoje nedosljednosti i pogreške u interpretaciji

Question 14

predstavnici Japanske dekonstrukcije

Answer 14

Issey Miyake, Rei Kawakubo, Yohji Yamamoto

Question 15

Issey Miyake

Answer 15

• slojeviti stil, omatanje materijala oko modela
• traidiocalne tehnike izrade (sashiko)
• izrađivanje od prevelikog pamučnog materijala i korištenje toplu prešu u svrhu stvaranja zanimljivih nabora
• udobnost
• Body Works - moda kao umjetnost u Aziji
• nekonvencionalni materijali
• promišljenje linije i minimalizam

Question 16

Rei Kawakubo

Answer 16

• udobnost u ženskoj modi - ne dizajnira niti pokazuje stiluetto cipele na revijama
• udaljavanje od ljudskog tijela
• pomicanje granica, konceptualna priroda dizajna
• crne monokromatske sheme boja - novi način korištenja crne

Question 17

Yohji Yamamoto

Answer 17

• prevelike siluete, asimetrija, monokromatske palete, drapiranje, slojevi
• ne prati konvencionalne pojmove ljepote i ženstvenosti - nekonvencionalne estetike
• filozofski pristup modi - odjeća kao sredstvo izraživanja individualnosti
• kompleknost ljudskog iskustva, teatralnost, emocijonalnost

Question 18

Herbert Blumer teorije

Answer 18

djelomično preuzeo Simmelovu paradigmu
smatra modom jednim od najvažnijih mehanizma stvaranja poretka u modernom društvu
smatra modu kao mehanizam diferencijacije
smatra da moda izražava više potrebu za konformizmom za očitovanjem stratifikacije
uvodi pojam lifestyle

Question 19

semiotičko čitanje Barthesa

Answer 19

važnpst razlikovanja pojma mode i odijevnja
smatra modu sustavom znakova koji kroz socijalne kodove odjeću stvaraju u dio nesvijesne komunikacije
(odijelo//odijelo s kravatom)

Question 20

odijelo

Answer 20

kao predmet: skup 3 odjevnih predmeta (sako + košulja + hlače) koji zajedno čine skladnu cjelinu čiste forme, racionalne upotrebe, jednostavnih boja. može se ukrasiti kravatom/mašnom/maramom -> INDUKTIVNO PROMATRANJE
kao objekt: znak afirmacije muškog ideala ljepote, zdravog tijela, uspješnosti, jednostavnog izgleda, isto kao kompleknosti konstrukcije. ponekad znak pobune i bunta –> DEDUKTIVNO PROMATRANJE

Question 21

moda

Answer 21

trenutno trendvi, stilovi i dizajni odjeće koji su popularni u određenom vremenskom razdoblju ili kulturi
promjena stilova odijevanja i izgleda koji usvajaju određene skupine ljudi, a iz sociološke perspektive ona se pokazuje kao sustav znakova, društveni obrazac vrijednosti, te stjecaja kolektivnog i individualnog identiteta
običaj ili način odijevanja koji je opće prihvaćen u društvu određenopm vremenskom valu
veže se uz pojam vremena - mikrotrendovi

Question 22

stil

Answer 22

osobni izričaj i način na koji pojedinac interpretira modu i odjeću kako bi izrazio svoju jedinstvenu osobnost i estetiku
može pratiti društvene norme i standarde ili protiviti se njima

Question 23

antimoda

Answer 23

suprotan pristup modi
stil koji namjerno odbacuje ili protivi se modernim idejama mode te umjesto toga prati tradicionalne ideje mode i odjeće
jednostavni odjevni predmeti (jeans, T-shirts) ili uniforme
veže se uz pojam prostora - traidicionalne narodne nošnje

Question 24

supkultura

Answer 24

skupina ljudi unutar šire društvene grupe koji dijele specifične vrijednosti, interese, stilove života ili oblike izražavanja koji e razlikuju od dominatne kulture ili društvenih normi

Question 25

kontrakulutra

Answer 25

često se veže uz supkulture
pokret baziran na suprostavljanju normi - prati ideje anti-estetike i traganjem za novim značenjima upravo antimodne odjeće koja ruši kanone ljepote i norme ukusa nametnunta svojom moći u konstrikciji identiteta čovjeka s pomoću temeljnih kategorija avantgardne umjetnosti

Question 26

Vivienne Westwood

Answer 26

• rokoko elementi (18. stoljeće) spaja sa punk supkulturom sedamdesetih godina
• tartan, lateks, plastika čipka
• dovodi modu sa ceste do elite - dovodi u pitanje trickle down teoriju i ruši granicu među slojevima društva
• provokativni stil - mini-crni, God Queen T-shirt, britanska zastava na stražnjici traperice, vulgarni natpisi/slike otisnuti na odjeći
• predstavlja suberzivno kazalište neoavangarde ili pop-art poetiku ready-madea - razaranje kanona stila visoke kulture i visoke mode u demokratiziranje kulture