Biologija7 Disanje životinja Flashcards
Kako sisavci dišu?
Sisavci dišu plućima, a zrak ulazi u pluca kroz nosne otvore, dušnik i dušnice. Stanično i plućno disanje isti su u sisavaca kao i kod čovjeka.
Kako dišu morski sisavci?
Dišu plućima ali im zrak dolazi iz dišnog otvora.
Zašto morski sisavci mogu zadržati dah oko 20 minuta ispod vode?
Veći su pa udahnu više zraka. Imaju mogućnost zadržati zrak u plućima na duži period. Njihova crvena krvna tjelešca prenose više kisika nego kod kopnenih sisavca (efikasnija su).
Kako gmazovi dišu?
Gmazovi dišu isto kao i sisavci.
Uz pomoć čega ptice dišu?
Uz pomoć pluća i zračnih vrećica.
Što su zračne vrećice?
Zračne vrećice su nadogradnja plućima. Ulaze u sve velike kosti i među organe. Spremište su zraka i smanjuju tjelesnu masu.
Kako vodozemci dišu?
Vodozemci dišu plućima, ali to nije dovoljno jer im pluća imaju mali broj plućnih mjehurića. Kako bi se to nadoknadilo disanje se također odvija preko kože. Koža im je dobro prokrvljena i vlažna. Žlijezde u koži stvaraju sluz koja ubrzava proces otapanja kisika. To omogućuje bolju difuziju do srčanožilnog sustava.
Objasni disanje kod riba.
Ribe dišu škrgama koje su građene od dobro prokrvljenih škržnih listića. Zbog građe škrga povećan je omjer površine i volumena, pa je izmjena plinova brža. Voda s otopljenim kisikom ulazi kroz usta, prolazi kroz škrge u čijim listićima dolazi do difuzije kisika u kapilare. Srčanožilnim sustavom se krv bogata kisikom doprema do stanice, istovremeno stanica staničnom disanjem izbacuje ugljikov (IV) oksid koji se dalje škrgama izbacuje van.
Uz pomoć čega dišu vodeni beskralježnjaci?
Dišu škrgama. Škrge su im najčešće rasperjane kako bi pokrile što veću površinu, stoga se kisik doprema brže do stanica. Kod nekih se škrge nalaze unutar tijela, a neke vrste imaju vanjske škrge.
Kako kopneni puževi dišu?
Imaju pluća ali nisu iste građe kao kod kopnenih kralježnjaka. Ulogu pluća obavlja mekana ovojnica (plašt). Plašt je prožet mnoštvom kapilare preko kojeg se odvija izmjena plinova.
Kako dišu kukci i pauci?
Dišu uzdušnicima, cjevasti organ građen od bjelančevine hitina. On im daje čvrstoću pa su uzdušnice stalno otvorene. Taj sustav cijevčica započinje otvorima na površini tijela kroz koji zrak obogaćen kisikom ulazi te se dalje doprema do stanica u tijelu.
Kako diše gujavica?
Gujavica diše kožom jer nema razvijene organe za disanje. Koža im je vlažna,tanka i dobro prokrvljena. Sva ta navedena obilježja prvenstvo služi za bolju izmjenu plinova. Vlažna koža osigurava brže otapanje kisika koji će difuzijom ući u optjejni sustav, a njima stanicama u tijelo. Staničnim disanjem se ugljikov (IV) oksid izluči difuzijom iz tijela preko kože.
Kako dišu žarnjaci u spužve?
Dišu svim stanicama, tj. procesom difuzije preko površine tijela uzimaju kisik iz vode, a u nju izbacuje ugljikov (IV) oksid. Kroz male otvori na tijelu spužve ulazi voda, a kroz veliki otvor voda izlazi van.
Kako dišu anaerobni organizmi?
Organizmi u anaerobnim uvjetima ne treba dišne organe. Oslobađanje energije iz hranjivih tvari omogućuje poseban proces zvan anaerobno disanje.
Kako dišu praživotinje?
Praživotinje su jednostanični organizmi te difuzijom diše preko cijelog tijela.
