Biologija Flashcards

1
Q

Što je usmjeravalo evoluciju?

A

Promjene životnih uvjeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kakvi su bili prvi organizmi?

A

Anaerobni heterotrofi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Autotrofni organizmi

A

Kemoautotrofi provode kemosintezu pri kojoj se za sintezu organskih tvarikoristi energija oslobođena oksidacijom kemijskih spojeva sumpora, dušika, željeza ili vodika. za razliku od njih fotoautotrofima je potrebna svijetlost i voda da stvore organske tvari i kisik, prvi takvi organizmi su cijano bakterije. Nakupine kisika su se prvo otapale u vodi, zatim je reagirao s željezom, pa se opet otapao u vodama, a onda se nagomilavao u atmosferi, pod utjecajem UV zračenja nastaje ozon koji tvori ozonski sloj koji nas štiti od UV zračenja. Atmosfera bogata kisikom je omogućila razvoj aerobnih organizama na kopnu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Prokarioti

A
  • prvi organizmi na Zemlji
  • razmnožavaju se nespolno dvojnom diobom
  • nemaju zaštićen DNA u jezgri
  • promjera su 0.1-5 mcm
  • podložan je promjenama(DNA) pod utjecajem različitih čimbenika iz okoliša i promjeni genoma uslijed prijenosa gena iz okoliša
  • važni su za proces kruženja tvari, koriste se u proizvodnji sira, jogurta, vina i piva, jedini prevode dušik iz atmosfere u upotrebljive spojeve, koriste se i za sintezu hormona inzulina te čišćenje naftnih mrlja
  • patogene bakterije ulaze u čovjeka udisanjem(uzročnik gnojne angine i tuberkuloze), gutanjem(uzročnici salmoneloze, dizanterije i kolere), kroz oštećenu kožu(uzročnik tetanusa), spolnim odnosom(uzročnik gonoreje, sifilis, klamidijska infekcija)
  • koliformni indeks-koriste se koliformne bakterije, njihova prisutnost znači da je voda zagađena(Escherichia coli)
  • bolesti se spriječavaju cijepljenjem, antibioticima, zdravnim navikama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Arheje

A
  • zahvaljujući staničnoj stjenci od proteina otporni su na ekstremne uvjete
  • acidofili, termofili, barofili, halofili i mezofili
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Bakterije

A
  • najstarije iz skupine grimiznih i zelenih sumpornih bakterija
  • u anaerobnim uvjetima, sumporna vrela i ustajale vode
  • imaju bakterioklorofil pomoću kojeg mou provoditi anoksičnu fotosintezu u kojem se CO2 spaja s H2S pri čemu nastaju hrana i sumpor
  • brzo se razmnožavaju i skloni su genskim promjenama
  • cijanobakterije provode fotosintezu, često žive u kolonijama, a na površini se nalazi sluzavi omotač koji štiti od isušivanja, ako se na njega taloži vapnenac nastaju sedre
  • cvjetanje vode - preveliko namnožavanje cijanobakterija zbog velike količine mineralnih tvari u vodi, ono je otrovno zbog isplivavanja ostataka uginulih cijanobakterija ili zbog prevelikog trošenja kisika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kada su se pojavile eukariotske stanice?

A

U pretkambriju prije oko 1.5 do 3.5 milijardi godina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Navedi različitosti između eukariotske i prokariotske stanice.

A

DNA je zaštićen u jezgri, ima organele, citoskelet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je organela i koje su im uloge?

A

Odvojeni prostori u stanici. Mitohondriji pomoću kisika oslobađaju energiju iz hrane, a kloroplasti su organele koje od vode i ugljikovog dioksida proizvode kisik i ugljikohidrate.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako su nastale jezgra, mitohondriji, kloroplasti i bič?

A

Jezgra je nastala uvrtanjem stanične membrane koja je okružila DNA, a prema endosimbiontskoj teoriji su organele nastale ulaskom prokariota u preteču eukariotske stanice (mitohondrij-aerobni prokarioti, kloroplasti-autotrofni prokariot, bič-spiralna bakterija)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Gdje žive jednostanični organizmi?

A

U vodenom okružju ili kao nametnici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako nastaju nova obilježja?

A

Nastaju slučajno, a prirodna selekcija određuje koja će obilježja opstati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Zašto su tako malenih dimenzija?

A

Kada bi bili veći smanjio bi se omjer površine i volumena, a organizam bi trošio više energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Zaštita i pokrov.

A

Bakterije: stanična membrana (zaštitna uloga, omogućava izmjenu tvari, pomaže pri kretanju, prima podražaje), stanična stjenka (štiti od mehaničkih oštećenja i promjene tlaka), kapsula (štiti od nepovoljnih uvjeta okoliša), trajni stadij
J. eukarioti: stanična membrana (pelikula-ojačana citoskeletnim strukturama), stanična stjenka, ljušturice, trajni stadij (oko organizma se stvara debela ovojnica i životni procesi se svode na minimum)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kretanje

A

Bakterije: bič, pili
J. eukarioti: sluzavci-pseudopodij/lažne nožice, bičaši-bič, trepetljikaši-trepetljike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Prehrana

A

Autotrofni, heterotrofni, miksotrofni (ovisno o uvjetima okoliša je autotrof ili heterotrof)

17
Q

Objasni pojmove vezane uz izmjenu tvari.

A

Osmoza-prelazak molekula otapala kroz polupropusnu membranu iz prostora gdje ih je više u prostor gdje ih je manje.
Osmotski tlak-povišenje tlaka u prostoru gdje veće koncentracije otopljene tvari
Difuzija-prelazak molekula iz prostora gdje ih je više u prostor gdje ih je više
Hipertoničan okoliš-veća koncentracija otopljene tvari
Hipotoničan okoliš-manja je koncentracija otopljene tvari
Izotoničan okoliš-koncentracija je jednaka

18
Q

Razmnožavanje

A

nespolno - dioba, pupanje, mnogostruko dijeljenje
spolno - kombinacija nasljedne informacije, privremeno spajanje dviju stanica, (bakterije) unose nasljednu tvar iz okoline

19
Q

Uzročnici bolesti, bolest i prijenosnik

A

Trychomonas vaginalis-trihomonijaza-spolnim kontaktom
Trypanosoma brucei-bolest spavanja-cece muha
Leishmania sp.-lišmanijaza i kala-azar-kukac papatač/zaražena životinja
Plasmodium-malarija-komarac malaričar
Babesia-piroplazmoza-krpelj

20
Q

Navedi prednosti višestaničnosti.

A

ne gube puno energije za istovremeno odvijanje procesa u stanici, spolno razmnožavanje omogućuje povećanje složenosti organizma, zbog suradnje stanica je veća vjerojatnost da se prilagodi, dulji život

21
Q

Velike oksidacije

A

prva se dogodila nakon pojave cijanobakterija, a druga kada su se pojavile biljke, započela je kambrijska eksplozija (porast broja raznovrsnih organizama), pojavljuje se aerobni metabolizam koji je energetski učinkovitiji zbog čega su nastali višestanični organizmi

22
Q

Kako su nastali višestanični organizmi?

A

Diobom bez odvajanja ili udruživanjem stanica

23
Q

Navedi nedostatke višestaničnosti.

A

potrebno je više energije, veće generacijsko vrijeme, potrebno više vremena za evolucijske promjene, stanice su ovisne o organizmu

24
Q

Što je homeostaza?

A

stanje stabilnih fizikalnih i kemijskih uvjeta unutar organizma.

25
Q

Navedi tkiva biljaka i njihovu ulogu.

A

[Temeljna/trajna]osnovno biljno tkivo-provođenje fotosinteze, pohrana hranjivih tvari, prozračivanje
pokrovno tkivo-obavija stbljiku,korjenje,listove(kutikula-tanka kožica s voskom i mastima) i štiti ih od vanjskih utjecaja
provodno tkivo-provodi vodu i mineralne tvari od korjena do vrha biljke i tvari nastale fotosintezom od listova do ostalih dijelova.
potporno tkivo-osigurava biljci čvrstoću
žlijezdano tkivo-sadrži žlijezde koje izlučuju tvari.
[Tvorno tkivo,meristem]-osigurava rast u duljinu(primarni) i u širinu(sekundarni)

26
Q

Navedi organe biljke i njihove uloge.

A

{vegetativni-izgradnja tijela i doprinos održavanju}
Korijen-učvršćuje biljku za podlogu te opskrbljuje vodom i mineralima
Stabljika-nosi biljne organe i sadrži provodne žile
List-na njemu se odvija fotosinteza i transpiracija
{generativni-služi za spolno razmnožavanje}
Cvijet-proizvodnja sjemenki
Sjemenke-njima se biljke rasprostranjuju i iz njih se razvijaju mlade biljke
Plod-u njemu su smještene sjemenke
Prašnici i otvoreni plodni listovi(golosjemenjače)/ plodnica(kritosjemenjače)-razvija se sjemeni zametak u njemu

27
Q

Objasni oprašivanje te koji su načini.

A

To je prenošenje peluda iz prašnika na sjemeni zametak ili njušku tučka, preduvjet je za oplodnju.
Anemofilija-oprašivanje vjetrom, cvijetovi su slabo razvijeni i neugledni, a prašnici mlohavi
Entomofilija-oprašivanje pomoću kukaca, živo obojeni cvjetovi, intenzivni miris i nektar
Hidrofilija-oprašivanje pomoću vode
{Vegetativno razmnožavanje-iz biljaka koje nisu specijalizirane za razmnožavanje može izrasti nova biljka}
fragmentacija-razmnožavanje dijelovima stabljike

28
Q

Objasni što su homologni i analogni organi.

A

Homologni organi imaju isto podrijetlo, ali drukčije izgledaju zbog drukčijih uvjeta u kojim žive. Analogni organi izgledaju slično zbog sličnih životnih uvjeta, ali nemaju isto podrijetlo.

29
Q

Simetrija tijela

A

Pokretne životinje su uglavnom dvobočno simetrične, sjedilačke životinje su uglavnom zrakasto simetrične, većina bodljikašasu peterozrakaste simetrije(polupokretni organizmi)

30
Q

Kožni sustav

A

Štiti unutrašnjost organizma od vanjskih utjecaja. Površinu tijela pokrivaju epitelne stanice, obavijaju i sve organe i unutarnje šupljine. One čine sloj tijela zvan epiderm.
Organizmi vodenih i vlažnih staništa imaju tanki sluzavi sloj koji omogućava olakšanu izmjenu tvari i pokretanje, puževi i školjkaši imaju tvrdu vapnenačku ljušturu, a rakovi, pauci i kukci hitinsku kutikulu, bodljikaši imaju vapnenačku čahuru iz kojih izlaze bodlje.
Egzoskelet- vanjski potporni sustav.Kralježnjaci imaju rožnate tvorbe (dlake, ljuske, perje, pločice), nametnici imaju debelu kutikulu

31
Q

Potporni sustav i kretanje.

A

Daje oblik, čvrstoću i zaštitu tijelu te pomaže u održavanju stalnog rasporeda organa, za njega se pričvršćuju i mišići.
Slabo pokretni- ulogu potpornog sustava preuzimaju strukture pokrovnog sustava. Spužvama ju daju nitaste tvorbe ili iglice od kremena ili vapnenca. Koraljima daju sitna vapnena tjelešca.
Hidroskelet-potporni sustav kojem je osnova tekućina koja ispunjava tjelesne šupljine(virnjaci,oblići,kolutićavci)
Pokretni-razviose kostur, središte je kralježnica. Izgrađen je od hrskavičnog tkiva ili koštanog

32
Q

Živčani i osjetilni sustav

A

Evolucijski starije i slabo pokretljive vrste imaju mrežasti živčani sustav, organizam sa svih strana jednoliko prima podražaj. Mlađe vrste imaju ljestvičast živčani sustav. Jače je izražena koncentracija živčanih stanica kod grabežljivaca.
Cefalizacija-stapanje živčanih stanica u veća središta. Kod nametnika je slabo razvijen, ali se osjetila (sitne bodlje) nalaze po čitavom tijelu.

33
Q

Probavni sustav

A

Nametnici nemaju usta, upijaju sadržaj probavnog sustava domadara cijeliom površinom tijela. Školjkaši i spužve imaju filtratore(škrge i bičaste stanice) kojima skupljaju organske čestice u vodi. Grabežljivci imaju prilagodbe za hvatanje (lovke kod žarnjaka, krakovi kod zmijača i zvijezdača, izvlačivo ždrijelo kod virnjaka)
neprohodno probavilo-jedan otvor za ulaz i izlaz hrane
prohodno- poseban otvor za ulaz, a poseban za izlaz. Starije vrste provode unutarstaničnu probavu, a mlađi izvanstaničnu

34
Q

Dišni sustav

A
  • odgovoran za izmjenu plinova
  • vodeni organizmi koji nemaju razvijene posebne organe za disanje ono se odvija cijelom površinom tijela
  • škrge su važne za disanje riba, mekušaca i rakova
  • škrge su građene od škržnih lukova građenih od škržnih vlakana od škržnih listića
  • člankonošci koriste sustav uzdušnica
  • Difuzijska pluća- u obliku su šupljine koja se otvorom otvara prema van, a plinovi difuzijom ulaze u nju
  • Ventilacijska- aktivnim se mehanizmom udiše i izdiše zrak iz njih
  • Alveole-dišni mjehurići u plućima
  • Ptice imaju mikroskopske kanaliće umijesto aveola, udisaj i izdisaj se zbivaju pomoću zračnih vrećica, razlike u tlakovima uzrokuju pokret mišića
    – zračne vrećiceimaju i ulogu u smanjivanju tjelesne mase, povećanu savitljivost kostiju, reguliranju tjelesne temperature
35
Q

Optjecajni sustav

A
  • služi za prijenos tvari i plinova tjelesnim tekućinama
  • kod mnogih ne postoji definirani optjecani sustav nego se prijenos odvija difuzijom preko cijelog tijela
  • otvoreni krvotok- nema zatvoreni sustav žila, već se tekućina (hemolimfa) razlijeva u šupljine u tijelu, a prijenos tvari je spor zbog nedovoljnog tlaka (člankonošci i mekušci)
  • zatvoreni krvotok- (glavonošci, kolutičavci i kralježnjaci) krv se potiskuje kroz srce i zatvoreni sustav žila. Vene donose krv u srce, a arterije je odvode, kapilare su najtanje. Iz srca krv teče u arterije pa kapilare pa vene i natrag u srce. Prijenos tvari je brži
36
Q

Spolni sustav

A
  • uloga je održavanje vrste
  • dvospolnost je prisutna kod spužva, plošnjaka, gujavica, puža plućnjaka (spolne stanice proizvodi se u kožnom ili crijevnom epitelu.
  • gonade- spolne žlijezde u kojima nastaju spolne stanice
    Sjemenovod - odvodi spermije iz sjemenika do spolnog organa, a jajovod provodi jajne stanice iz jajnika do maternice
  • spolni dimorfizam-jasno se razlikuju životinje različitog spola
  • vanjska oplodnja - stapanje muških i ženskih spolnih stanica izvan tijela ženke, obično u vodi
  • unutarnja oplodnja - mužjak ispušta spermije u tijelo ženke(ribe hrskavičnjaće)
  • briga za mlade je češća kod kopnenih organizama
  • nametnici su dvospolci kako bi mogli imati veliki broj potomaka
37
Q

Briga za potomstvo

A
  • Većina kukaca, vodozemaca, gmazova i riba ne brine za mlade
  • iznimka je nilski krokodil, ribe iz porodice ciklida
  • ptice troše puno energije i vremena na brigu za mlade, a sisavci se ipak najviše brine
38
Q

Sustav za izlučivanje

A
  • osmoregulacija - regulacija količine vode u tijelu
  • iz organizma se odstranjuje višak vode, soli i dušičnih ostataka
  • aerobni metabolizam - ugljikohidrati i lipidi razgrađuju se do CO2 i H2O, a proteini i na NH3 (štetni dušični otpad)
  • Vodene životinje (spužve, žarnjaci, bodljikaši, ribe koštunjače i vodozemci) ga izbacuju u vodu, a kopnene izlučuju netopivu mokračnu kiselinu zbog očuvanja vode (kukci, kopneni puževi, ptice, gmazovi) ili ureu (sisavci, ribe hrskavičnjače, kopneni vodozemci)
  • kod kralježnika se za izlučivanje razvio bubreg, a kod sisavaca i žlijezde znojnice
  • mnoge životinje koje nemaju znojnice termoregulaciju obavljaju dahtanjem