9. Ekonomske funkcije turizma

Question 1

Što su ekonomske funkcije turizma

Answer 1

Sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje

postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim ekonomskim učincima.

Question 2

Što znači polifunkcionalnost?

Answer 2

pojedina ekonomska djelovanja međusobno ne isključuju već su naprotiv
komplementarna, međuovisna i krajnje složena.

Question 3

Obijasni multiplikativnu funkciju!

Answer 3

Opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije
turističke potrošnje, tj. u trenutku kad privremeni posjetitelj podmiri račun za iskorištenu
uslugu ili proizvod.

Question 4

Što je turistička usluga?

Answer 4

sadržajno i funkcionalno zaokružena cjelina sastavljena od

različitih sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga.

Question 5

Kako su nastali ekonomski učinci turističke potrošnje i kakvi mogu biti?

Answer 5

nastali na temelju cirkulacije novca, odnosno

njegove multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao izravni, neizravni i inducirani.

Question 6

objasni što su izravni ekonomski učincii turističke potrošnje, navedi primjer i kako se dolazi do procjene vrijednosti

Answer 6

Odnose se na ukupnost inicijalne turističke potrošnje ostvarene u gospodarskim
djelatnostima koje izravno apsorbiraju turističku potrošnju (ugostiteljstvo, turističko
posredništvo, promet, trgovina na malo).
• Pr: ostvareni prihod ugostiteljskog objekta od naplaćene jedne usluge noćenja
• Do procjene vrijednosti dolazi se agregiranjem vrijednosti novca koji su privremeni
posjetitelji potrošili, odnosno agregiranjem prihoda sudionika turističke ponude na
određenom tržištu.

Question 7

objasni što su NEizravni ekonomski učincii turističke potrošnje, navedi primjer i kako se dolazi do procjene vrijednosti

Answer 7

Odnose se na ukupnost svih troškova (sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga)
nastalih u procesu formiranja turističke usluge. To je zapravo podmirivanje troškova
pružatelja turističkih usluga svojim dobavljačima, a s obzirom da dobavljači pripadaju
skupini neturističkih gospodarskih djelatnosti te im prihodi nisu izravno vezani za
turističku potrošnju, govorimo o neizravnim učincima.
• Pr.: osnivanje nekog građevinskog subjekta koji se specijalizirao za gradnju smještajnih
objekata i popratnih turističkih sadržajž
Do procjene vrijednosti dolazi se pomoću tablice međusektorskih odnosa (input-output
tablica).

Question 8

Obijasni što su inducirani ekonomski učinci turističke potrošnje i kada se može napraviti procjena vrijednosti?

Answer 8

• Odnose se na one ekonomske učinke koji su nastali kao rezultat povećane kupovne moći
rezidenata i javnog sektora na turistički receptivnom području.
• To su najčešće rast potrošnje rezidenata i rast javne potrošnje.
• Procjenu je moguće napraviti samo za manje geografsko područje jer iziskuje
komplicirano praćenje i utvrđivanje utjecaja obrtaja novca na poticanje nove potrošnje.

Question 9

Navedi razloge odljeva novaca

Answer 9

o Uvoz proizvoda i usluga iz inozemstva
o Štednja
o Plaćanje poreza
o Isplata plaća zaposlenicima izvan zemlje
o Plaćanje naknada za korištenje franšize
o Repatrijacija profita

Question 10

Što znači repatricija profita?

Answer 10

– povlačenje profita što ga subjekt ostvaruje po osnovi inozemnih
ulaganja u matičnu zemlju; što je odljev sredstava manji, veći je multiplikativni učinak
i obrnuto

Question 11

Obijasni induktivnu funkciju turizma

Answer 11

Snaga induktivne funkcije turizma ovisi o porastu masovnosti potražnje za određenom
turističkom destinacijom te o stupnju njezina turističkog razvoja.
• Induktivna funkcija turizma ima pozitivan odraz na povećanje proizvodnje, no ona se
može promatrati i sa suprotnog stajališta. U tom smislu, gubitak induktivne snage
turizma najčešće dolazi do izražaja u vrijeme recesija u velikim emitivnim tržištima što
dovodi do pada turističkog prometa i prihoda od turizma.

Question 12

Objasni konverzijsku funkciju turizma

Answer 12

Konverzijska funkcija turizma je sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u
privredne, koji, da nema turizma ili da nisu uključeni u turističke tokove, ne bi ostvarivali
ekonomske učinke, ponajprije prihod.
• Takvih resursa u RH ima mnogo, a najčešći je neizgrađen i nenaseljen dio morske obale.
• Primjer konverzije nalazimo i u cjenovnoj diferencijaciji, npr. hotelska soba s pogledom
na more može biti skuplja u odnosu na onu s pogledom na parkiralište. Dodana
vrijednost naplaćena zbog pogleda na more sadržajno pripada pojmu turističke rente.
Turistička renta se uvijek pojavljuje u slučajevima gdje postoji razlika u tržišnoj vrijednosti
pojedinih turistički atraktivnih resursa, a ne soba, čiji su trošak izgradnje ili održavanja
potpuno identični.
Osim tih svojstava resursa, predmet konverzije u turizmu mogu biti i s resursima
povezane rekreativne aktivnosti, kao npr. sunčanje na plaži, kupanje u moru, alpsko
skijanje, rafting na rijeci..
• Konverzijska funkcija je uočljiva i na primjeru kulturnih, povijesnih i vjerskih resursa, pri
čemu je važno istaknuti tradicionalne folklorne manifestacije, izložbe umjetnina, stare
viteške igre, sakralne objekte, arheološka nalazišta, vinske ceste, itd.

Question 13

Kakvo može biti zapošljavanje

Answer 13

Izravno zapošljavanje u turizmu -Zapošljavanje u domeni gospodarskih djelatnosti koje
čine sustav turizma (ugostiteljstvo, turističko
posredništvo, promet, trgovina na malo).
-Zaposlenici dolaze u neposredan kontakt s privremenim
posjetiteljima.

Neizravno zapošljavanje u turizmu -Zapošljavanje u svim ostalim povezanim gospodarskim
djelatnostima čije su aktivnosti usmjerene na razvoj
turizma (prerađivačka industrija, energetika i
vodoopskrba, građevinarstvo, usluge informatičke
potpore, poslovanje nekretninama, javna uprava,
financijsko poslovanje)

Question 14

Obijasni koncepciju multiplikatora turističke potrošnje

Answer 14

povećani priljev turističke potrošnje na
određenom području uvjetovat će povećanje broja izravno i neizravno zaposlenih u
turizmu koji će svoj osobni dohodak trošiti u lokalnoj sredini na stanovanje, prehranu,
rekreaciju ili obrazovanje. Takva potražnja potaknut će dodatno zapošljavanje u trgovini,
komunalnim uslugama, javnom sektoru i obrazovnom sustavu.

Question 15

Koja su temeljna obilježja zaposlenih u turizmu?

Answer 15

dominacija žena, dominacija zaposlenih s
prosječno nižim stupnjem obrazovanja i klasifikacija, dominacija prosječno starijih zaposlenika, dominacija sezonskog zapošljavanja

Question 16

koje su ključne varijable za podizanje kvalitete turističkih usluga, ekonomskih učinaka i
uspješnosti poslovanja subjekata na nacionalnoj razini:

Answer 16

osigurani poticaji prilikom

zapošljavanja, kvalitetan trening zaposlenih i kvalitetno turističko obrazovanje.

Question 17

Objasni funkciju poticanja medunarodne razmjene dobara i kada se očituje?

Answer 17

• Svaka transakcija koja se realizira u međunarodnoj razmjeni je registrirana u platnoj
bilanci (prije svega na računu tekućih, ali i na računu kapitalnih i financijskih transakcija)
zbog čega je učinke ove funkcije lako pratiti.
• Funkcija turizma u poticanju međunarodne razmjene dobara i usluga očituje se u
kretanju visine prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) robe i usluga na računu tekućih transakcija platne bilance.

Question 18

koji su pozitivni utjecaji turizma

na platnu bilancu

Answer 18

• Potrošnja nerezidenata u Hrvatskoj
• Funkcija turizma u poticanju međunarodne razmjene dobara dolazi do svog punog izražaja samo onda kad je riječ o dobrima koja su proizvedena u Hrvatskoj jer se njihovim izvozom zadržava ili povećava broj radnih mjesta u RH, smanjuje nezaposlenost i pozitivno utječe na kretanje javnih prihoda

Question 19

koji su negativni utjecaji turizma

na platnu bilancu

Answer 19

• Potrošna rezidenata (Hrvata) na turističkim putovanjima u inozemstvu
• Tada sva roba i usluge koje turisti pritom kupe u inozemstvu dobivaju karakter uvoznih dobara za Hrvatsku

Question 20

Koje su prednosti izvoza putem turizma u odnosu na robni izvoz

Answer 20

o Na turističkom tržištu potražnja dolazi k ponudi – olakšan izvoz
o Na turističkom tržištu proizvodi i usluge se u destinaciji izravno plaćaju u devizama
stečenim izvan granica receptivne zemlje
o Na turističkom tržištu se proizvodi i usluge u pravilu plaćaju odmah
o Gotovi proizvodi plasirani kao dio turističke usluge postižu puno višu prodajnu cijenu
o Troškovi su niži jer roba fizički ne napušta granice zemlje u kojoj je kreirana
o Kvaliteta proizvoda koji su dio turističke usluge mora biti na visoko standardiziranoj
razini

Question 21

na što se odnosi apsorcijska funkcija i kao rezultat čega se javlja?

Answer 21

odnosi se na sposobnost
turizma u uravnoteženju robno-novčanih odnosa u razvijenim gospodarstvima, kao i u
gospodarstvima u razvoju, a javlja se kao rezultat međunarodnih turističkih kretanja.

Question 22

Kada je poželjno djelovanje apsorcijske funkcije na razvijene zemlje?

Answer 22

Djelovanje ove funkcije turizma na razvijene zemlje je poželjno samo onda kad se njihova
nacionalna gospodarstva nalaze u uvjetima gospodarske stabilnosti. U takvim uvjetima
se javlja višak kupovne moći te problem kako taj višak eliminirati radi uspostavljanja
robno-novčanih odnosa.
Za te zemlje (Nizozemska, Njemačka, Luksemburg, Norveška) emitivni turizam je poželjan
jer će odljev sredstava po osnovi međunarodnih turističkih kretanja značiti slabljenje
pritiska na realni sektor i održanje niske stope inflacije.

Question 23

Za što je pogodan turizam za turistički receptivne zemlje?

Answer 23

Kako su turistički receptivne zemlje (RH, Grčka, Turska, Portugal) ipak slabije razvijene od
prethodno navedenih, za njihovo gospodarstvo je tipična prisutnost niže ili više stope
inflacije, a s obzirom na to da svojim proizvodima mogu slabije konkurirati na
međunarodnom robnom tržištu, turizam je pogodan mehanizam za apsorpciju viška
kupovne moći iz razvijenih zemalja.

Question 24

objasni funkciju uravnoteženja platne bilance

Answer 24

Logički se nadovezuje na funkciju poticanja međunarodne razmjene dobara. Zbog toga
se turizmu pripisuje i vrlo važna stabilizacijska funkcija.
• Stabilizacijska funkcija turizma ogleda se upravo u pokrivanju većeg dijela ostvarenog
deficita robne razmjene s inozemstvom. Svojim prihodima od inozemne turističke
potrošnje turizam ublažava negativan učinak robne razmjene Hrvatske s inozemstvom
vraćajući platnu bilancu u relativno ravnotežno stanje.
Zbog sezonskog karaktera hrvatskog turizma nemoguće je očekivati da će se deficit robne
razmjene u cijelosti pokriti prihodima od turizma.Uz funkciju turizma u uravnoteženju odnosa na računu tekućih transakcija platne bilance,
treba napomenuti i njegovu ulogu u stabilizaciji financijskog sustava RH jer svaka
turistička sezona osigurava velik priljev deviza koje su presudne za servisiranje vanjskog
duga, ali i osiguravanje relativno stabilnog tečaja domaće valute.

Question 25

objasni funkciju razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih područja

Answer 25

Kad je riječ o prostornoj redistribuciji, kretanje tih tokove prati se na globalnoj,
makroregionalnoj (npr. na prostoru Europe) i nacionalnoj razini (između regija jedne
zemlje) pri čemu su ovi na makroregionalnoj ili globalnoj razini ekonomski najzanimljiviji
jer znatno utječu na razvoj gospodarstva turistički receptivnih zemalja, Glavne motive za odlazak na turistička putovanja stanovnici razvijenih zemalja pronalaze
na onim područjima koja posjeduju suprotna obilježja (manje razvijena, manje
urbanizirana, manje napučena). Kao posljedica takvog ponašanja javlja se redistribucija
dohotka iz gospodarski visokorazvijenih prema slabije razvijenim područjima.

Question 26

koje vrste tokova je moguće prepoznati s globalnog, odnosno makroregionalnog aspekta

Answer 26

Primarni tokovi – kreću se od razvijenijih područja prema nedovoljno razvijenim i
nerazvijenim
o Sekundarni tokovi – kreću se od slabije razvijenih prema jače razvijenim područjima