4. UPRAVNO I RADNO PRAVO (ZUP - 1, ZUS - 2, ZOR - 2, ostalo - 1)

Question 1

1. Predmet i primjena ZUP-a, upravna stvar

Answer 1

Zakonom o općem upravnom postupku uređuju se pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti (javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.

ZUP se primjenjuje na odgovarajući način:

1) na sklapanje, izmjenu i raskid upravnih ugovora i

2) na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog prava, koje ima neposredan učinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drukčije propisano,

3) u postupcima zaštite prava i pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pravne osobe koje obavljaju javne službe (pružatelji javnih usluga) odlučuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima, ako zakonom nije propisana sudska ili druga pravna zaštita.

Javnopravna tijela su:

1. Tijela državne uprave su ministarstva i državne upravne organizacije (Zakon o sustavu državne uprave),
2. druga državna tijela su Sabor, Predsjednik RH, Vlada RH, Ustavni sud RH, sudovi, DO, pučki pravobranitelj.
3. Tijela jedinica lokalne i područne samouprave su izvršna (župan, gradonačelnici, načelnici) i predstavnička tijela (skupštine, vijeća - provode uprave postupke kad su posebno ovlašteni propisom).
4. Pravne osobe koje imaju javne ovlasti su javne ustanove i neka trgovačka društva, pravne osobe koje obavljaju javnu službu (pružatelji javnih usluga) npr. čistoća, vodovod i sl.

Upravnom stvari smatra se:

1) svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje,

2) svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.

Upravni akt je pojedinačna odluka kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili interesu stranke u upravnoj stvari (definira Zakon o upravnim sporovima).

Question 2

2. Stranka u upravnom postupku, zastupanje stranaka, sudjelovanje stranke u postupku, izjašnjavanje stranke

Answer 2

Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

Stranka: fizička, pravna osoba, tijelo JLS, drugo državno tijelo, tijelo državne uprave

Postoje aktivna stranka (osoba koja je pokrenula postupak), pasivna stranka (protustranka) i zainteresirana stranka (stranka koja ima pravo sudjelovati radi zaštite svojih prava i interesa).

Radnje u postupku mogu poduzimati:
1) potpuno poslovno sposobne osobe,
2) osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću kad im se na temelju zakona priznaje ograničena poslovna sposobnost u upravnoj stvari koja je predmet postupka.

ZASTUPANJE
U postupku stranku može zastupati osoba ovlaštena za zastupanje, odnosno zakonski zastupnik, privremeni zastupnik, zajednički predstavnik, zajednički opunomoćenik i opunomoćenik.

Službena osoba će stranci ZAKLJUČKOM odrediti privremenog zastupnika:
1) kad postupovno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika,
2) kad se radnja u postupku treba hitno poduzeti protiv osobe koje prebivalište, boravište ili sjedište nije poznato, a koja nema opunomoćenika,
3) stranci kojoj su identitet i adresa poznati, ali se ne nalazi na području RH, a na zahtjev službene osobe u za to ostavljenom roku ne odredi osobu ovlaštenu za zastupanje te
4) kad je stranka nepoznata, zaključak o određivanju privremenog zastupnika objavit će se u službenom glasilu, na oglasnoj ploči i na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način.
5) kada je potrebno obaviti jednu radnje, a kad interes stranke ili zaštita života i zdravlja, odnosno imovine veće vrijednosti nalažu hitno obavljanje postupovne radnje i ako je sudjelovanje stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje stranke u obavljanju te radnje nemoguće, ili je vezano uz nerazmjerne troškove.

POSTUPOVNA ZAJEDNICA
Kad dvije stranke ili više njih u istom predmetu nastupaju zajednički, dužne su naznačiti koja će od njih nastupati kao zajednički predstavnik ili odrediti zajedničkog opunomoćenika. Ako to ne učine službena osoba zaključkom će naložiti strankama da to učine u primjerenom roku. Ako stranke to ne učine, službena osoba će zaključkom odrediti jednu od stranaka kao zajedničkog predstavnika koji poduzima radnje u postupku.

Stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti opunomoćenika koji će je zastupati. Za opunomoćenika se može odrediti odvjetnik, odvjetnički ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona može zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom.

Kad je stranka ovlastila određenu osobu za primitak pismena (OPUNOMOĆENIK ZA PRIMANJE PISMENA), o tome je dužna obavijestiti javnopravno tijelo.
Kad se osoba po zahtjevu koje je pokrenut postupak nalazi u inozemstvu, a nema u RH osobu ovlaštenu za zastupanje, obvezna je odrediti opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u RH. Ako tako ne postupi, zahtjev će se odbaciti rješenjem.

SUDJELOVANJE I IZJAŠNJAVANJE STRANKE U POSTUPKU
U postupku stranci se mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari.

Bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo:
1) ako se usvaja zahtjev stranke,
2) ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke,
3) kad je tako propisano zakonom (hitne situacije npr. požar).

Question 3

3. Načela ZUP-a

Answer 3

NAČELA:
Načelo zakonitosti
Načelo pomoći stranci
Načelo utvrđivanja materijalne istine
Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza
Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
Načelo pristupa podacima i zaštite podataka
Službena uporaba jezika i pisma
Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa
Pravo stranke na pravni lijek i načelo zaštite stečenih prava stranaka

• 1. Načelo zakonitosti: javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti.
     U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlašteno rješavati po slobodnoj ocjeni, odluka mora biti donesena u granicama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana.
• 2. Načelo pomoći stranci: Kad ovlaštena službena osoba tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to (dužna je upozoriti), kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im po zakonu pripadaju.
• 3. Načelo utvrđivanja materijalne istine: u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.
• 4. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza: službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

Question 4

4. Nadležnosti i jedinstveno upravno mjesto

Answer 4

Stvarna nadležnost javnopravnih tijela određuje se materijalnim zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje ili određuje nadležnost javnopravnih tijela.
Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona, niti je to moguće utvrditi po naravi upravne stvari.

Mjesna nadležnost određuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno o ustrojstvu javnopravnih tijela.

Ako propisima nije izričito propisana mjesna nadležnost, mjesna nadležnost se određuje:
1. u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi,
2. u stvarima koje se odnose na brodove i zrakoplove hrvatske državne pripadnosti odnosno u stvarima u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili zrakoplovu, prema matičnoj luci broda ili zrakoplova,
3. u stvarima koje se odnose na poslovnu ili drugu djelatnost stranke, prema mjestu sjedišta stranke, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati,
4. u stvarima koje se odnose na djelatnost javnopravnih tijela ili pravnih osoba, prema mjestu njihova sjedišta, odnosno sjedišta njihove područne jedinice kad se djelatnost odnosi na tu jedinicu,
5. u ostalim stvarima, prema prebivalištu stranke. Ako stranka nema prebivalište na području RH, nadležnost se određuje prema mjestu boravišta, a ako nema ni boravište, prema mjestu posljednjeg prebivališta, odnosno boravišta na području RH.
6. Ako se ne može odrediti prema nijednom od tih kriterija, onda prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje upravne stvari.

Stvarna i mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati međusobnim dogovorom javnopravnih tijela, javnopravnih tijela i stranaka ni samih stranaka (kogentne odredbe!).

Javnopravna tijela dužna su tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost.

Kad postoji opasnost od odgode, a mjesno nadležno tijelo ne može poduzeti potrebnu hitnu radnju, drugo stvarno nadležno javnopravno tijelo može poduzeti radnju i izvan područja svoje mjesne nadležnosti. O poduzetoj radnji dužno je odmah obavijestiti mjesno nadležno javnopravno tijelo.

SUKOB NADLEŽNOSTI:
(1)Kad se dva javnopravna tijela ili više njih izjasne kao stvarno ili mjesno nadležna ili nenadležna u istoj upravnoj stvari, o tijelu nadležnom za rješavanje u toj upravnoj stvari odlučit će rješenjem nadležno javnopravno tijelo drugog stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi ta upravna stvar, a ako takvog tijela nema, o sukobu nadležnosti odlučit će središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.

(2)Ako su u sukobu nadležnosti tijela državne uprave i druga državna tijela, odnosno tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne samouprave ili druga državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne samouprave, o sukobu nadležnosti odlučit će bez odgode sud nadležan za upravne poslove.

JEDINSTVENO UPRAVNO MJESTO:
Ako je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi više upravnih ili drugih postupaka, stranci će se omogućiti da na jedinstvenom upravnom mjestu u javnopravnom tijelu podnese sve zahtjeve, koji će se po službenoj dužnosti bez odgode dostaviti nadležnim javnopravnim tijelima.
Ostvarenje načela učinkovitosti i ekonomičnosti.

ZAJEDNIČKA ODLUKA O UPRAVNOJ STVARI:
1) Kad je propisano da u rješavanju o upravnoj stvari sudjeluju dva javnopravna tijela ili više njih, svako od njih dužno je postupiti u toj stvari.
Javnopravna tijela sporazumjet će se koje će tijelo donijeti odluku o upravnoj stvari, u kojoj moraju biti navedene i odluke drugih tijela.

2) Kad je propisano da javnopravno tijelo rješava na temelju suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mišljenja drugoga javnopravnog tijela, to je tijelo dužno takav akt izdati ili odbiti njegovo izdavanje u roku od 30 dana od dana dostave urednog zahtjeva za izdavanje. Kad tijelo u propisanom roku ne odluči o zahtjevu za izdavanje suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mišljenja, smatrat će se da je akt izdan u korist stranke.

Question 5

5. Pokretanje postupka, izmjena i odustanak od zahtjeva, obustava postupka

Answer 5

POKRETANJE POSTUPKA:
Upravni postupak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.

Kad se postupak pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu.
Zahtjev stranke mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se postupilo po njemu. Ako zahtjev sadrži nedostatak koji onemogućuje postupanje, ako je nerazumljiv ili nepotpun službena osoba će zaključkom pozvati stranku na dopunu uz upozorenje ako ne postupi po zaključku da će zahtjev rješenjem odbaciti.

Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postupak se smatra pokrenutim kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti kad je to propisano zakonom ili je nužno radi zaštite javnog interesa.

Javnopravno tijelo može javnom objavom pokrenuti postupak (podvrsta pokretanja postupka po službenoj dužnosti) kad su stranke nepoznate ili je takav način pokretanja postupka propisan zakonom.
Javna objava mora sadržavati:
1) naznaku upravne stvari,
2) određenje osoba na koje se odnosi,
3) način sudjelovanja tih osoba u postupku,
4) popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti javnopravnom tijelu te
5) upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u određenom roku.
Strankama se mora odrediti rok od najmanje 30 dana za odazivanje na javnu objavu

IZMJENA I ODUSTANAK
Do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju.

Kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnošenje drugog zahtjeva, donijet će rješenje kojim će odbaciti zahtjev stranke (za izmjenu njenog prvotnog zahtjeva).

Odustanak od zahtjeva i obustava postupka
1) Tijekom postupka stranka može odustati od zahtjeva u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili elektroničkim putem.
Ako stranka odustane od zahtjeva, donijet će se rješenje o obustavi postupka.
Postupak će se nastaviti ako je nastavak postupka u javnom interesu ili to zahtijeva protivna stranka.
2) Rješenje o obustavi postupka donijet će se po službenoj dužnosti i u slučaju kad se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka može zaključiti da je stranka odustala od zahtjeva (prešutni odustanak).
3) Kad se tijekom postupka utvrdi da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka, rješenjem će se obustaviti postupak.

Question 6

6. Postupak rješavanja upravne stvari

Answer 6

Neposredno rješavanje i ispitni postupak.

Neposredno rješavanje:
Službena osoba u javnopravnom tijelu može riješiti upravnu stvar bez provedbe ispitnog postupka u slučajevima propisanim posebnim zakonom, ako u postupku ne sudjeluju stranke s protivnim interesima (neposredno rješavanje).

Službena osoba može neposredno riješiti stvar u postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti:
1) ako se pravo stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima raspolažu javnopravna tijela, a nije potrebno posebno izjašnjenje stranke radi zaštite njezinih prava ili pravnih interesa;
2) ako je to nužno za poduzimanje hitnih mjera radi zaštite života i zdravlja ljudi ili imovine veće vrijednosti koje se ne mogu odgađati, ako je to u javnom interesu, a činjenice na kojima se rješenje temelji su utvrđene ili barem učinjene vjerojatnima

Službena osoba može neposredno riješiti stvar u postupku koji je pokrenut na zahtjev stranke:
1) kad je stranka u svojem zahtjevu navela sve činjenice ili podnijela potrebne dokaze na temelju kojih se može utvrditi pravo stanje stvari ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili službenih podataka kojima raspolaže javnopravno tijelo,
2) kad je propisano da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti slučaja proizlazi da se zahtjevu stranke može udovoljiti.

ISPITNI POSTUPAK – PRAVA I DUŽNOSTI STRANKE, USMENA RASPRAVA
Ispitni postupak provodi se:
1) kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari,
2) kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima i
3) kad je to nužno radi omogućivanja strankama ostvarenja i zaštite njihovih prava i pravnih interesa.

Stranka ima pravo:
1) sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari,
2) davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari i
3) pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima. Stranka može davati izjave usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku.

Službena osoba dužna je omogućiti stranci:
1) izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenje dokaza i podnesenim dokazima,
2) sudjelovanje u izvođenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe, a uz dopuštenje službene osobe i neposredno, kao i
3) upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima.

Usmena rasprava zaključkom se određuje:
1) u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima,
2) kad je potrebno provesti očevid ili saslušati svjedoke ili vještake,
3) u drugim slučajevima kad je to korisno za rješavanje upravne stvari.

DOKAZIVANJE I ZAPISNIK
Službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.
Dokazi su isprave, iskazi svjedoka i stranaka, nalaz i mišljenje, zapisnik o očevidu i sl.

Nije potrebno dokazivati:
1) činjenice o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju,
2) općepoznate činjenice,
3) činjenice koje su poznate službenoj osobi i
4) činjenice koje propis pretpostavlja, ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica.

Dokazivanje se izvodi javnim ili privatnim ispravama.
Javne isprave su isprave koje su izdali nadležni sudovi ili javnopravna tijela u granicama svoje nadležnosti i u propisanom obliku te dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje.

Zapisnik se sastavlja o:
1) usmenoj raspravi,
2) očevidu ili drugoj važnijoj radnji u postupku te
3) o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku.
Zapisnik sastavljen na način propisan zakonom je javna isprava.

Question 7

7. Prethodno pitanje

Answer 7

Ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe.

Postupak će se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva te u drugom slučaju propisanom posebnim zakonom.

Ako je službena osoba riješila prethodno pitanje, rješavanje prethodnog pitanja ima pravni učinak samo u upravnoj stvari u kojoj je to pitanje riješeno.

Kad službena osoba ne uzme prethodno pitanje u rješavanje, a postupak za rješavanje prethodnog pitanja koji se može voditi po službenoj dužnosti još nije pokrenut, službena će osoba od nadležnog suda ili javnopravnog tijela zatražiti pokretanje postupka.
U stvari u kojoj se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće na zahtjev stranke, službena osoba zaključkom može naložiti stranci
1) da u primjerenom roku radi rješavanja prethodnog pitanja pokrene postupak pred nadležnim tijelom
te
2) dostavi dokaz da je to učinila.
Upozorit će stranku na posljedice toga propuštanja.

Kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a stranka u određenom roku ne podnese dokaz o podnošenju zahtjeva za rješavanje prethodnog pitanja, smatrat će se da je odustala od zahtjeva te će se postupak obustaviti rješenjem.

Postupak prekinut radi rješavanja prethodnog pitanja pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom nastavit će se:
1) kad odluka o tom pitanju postane pravomoćna,
2) kad službena osoba ocijeni da više nema razloga čekati na pravomoćnost rješenja prethodnog pitanja pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom, osim u slučajevima u kojima se mora prekinuti postupak.

Question 8

8. Podnesci, povrat u prijašnje stanje

Answer 8

PODNESCI
Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.

Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.
Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje.
Ako se stranka ne zna ili ne može pisati, potpisat će je druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese.

Kad podnesak sadržava nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba zaključkom će upozoriti na to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini. Ako se nedostaci ne otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti, službena osoba rješenjem će odbaciti podnesak.

ROKOVI
Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku određuju se rokovi.
Kad rok nije propisan, službena osoba odredit će odgovarajući rok za obavljanje radnje u postupku
Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine, a može se označiti i određenim datumom.
Kad je rok određen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg počinje teći rok odnosno dan u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka ne uračunava se u rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg dana.
Rok određen na mjesece, odnosno na godine istječe onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju odgovara danu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka, a ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istječe, rok istječe posljednjeg dana toga mjeseca.
Nedjelje, blagdani i neradni dani ne utječu na početak i na tijek roka. Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istječe prvoga sljedećega radnog dana.

POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE
Stranci koja iz opravdanih razloga propusti u roku obaviti neku radnju pa je zbog toga propuštanja isključena od obavljanja te radnje dopustit će se na njezin prijedlog povrat u stanje postupka prije propuštanja poduzimanja radnje u određenom roku.
Povrat u prijašnje stanje dopustit će se i stranci koja je iz neznanja ili očitom pogreškom poslala ili predala podnesak na vrijeme, ali nenadležnom javnopravnom tijelu.

Prijedlog se podnosi tijelu kod kojeg je trebalo obaviti propuštenu radnju, najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje roka.
Nakon što protekne 3 mjeseca otkad je istekao propušteni rok, ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje, osim ako je podnošenje prijedloga bilo nemoguće zbog više sile.

U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji opravdanost prijedloga, a kad se povrat traži zbog toga što je propušten rok za podnošenje podneska, treba priložiti i taj podnesak.

O prijedlogu se odlučuje rješenjem. Ako se povrat dopusti, postupak se vraća u stanje prije propuštanja, a rješenjem se poništavaju pravne posljedice nastale propuštanjem roka.

Question 9

9. Odluke u upravnom postupku, nagodba

Answer 9

Rješenje i zaključak.

ZAKLJUČAK
Zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanjima ako zakonom nije propisano donošenje rješenja
Zaključak se priopćuje usmeno, a izdaje se u pisanom obliku kad stranka to zatraži ili je to nužno radi pravilnog vođenja postupka.
Protiv zaključka ne može se izjaviti žalba, zaključak se može pobijati žalbom protiv rješenja kojim se rješava o upravnoj stvari.

RJEŠENJE
O upravnoj stvari odlučuje se rješenjem
Sukladno zakonu, akt kojim se odlučuje o upravnoj stvari može imati i drugi naziv (odluka, dozvola, odobrenje, suglasnost).
Rješenje se sastoji od: zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene osobe, otiska službenog pečata javnopravnog tijela.

Rješenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku, kad je to propisano zakonom, ili ako stranka to zahtijeva, ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

U stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes trećih osoba, rješenje se može sastojati samo od izreke u obliku zabilješke u spisu, ako su razlozi za takvu odluku očiti.

ROKOVI ZA DONOŠENJE RJEŠENJA
Službena osoba dužna je u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor.

• rok za rješavanje po žalbi na 1st rješenje = 60 dana
• OPSEG RJEŠAVANJA-
  Djelomično rješenje: kad se u upravnoj stvari rješava o više pitanja, a samo se o nekima od njih može riješiti na temelju utvrđenoga činjeničnog stanja, može se donijeti rješenje samo o tim pitanjima.

Dopunsko rješenje: ako javnopravno tijelo rješenjem nije riješilo sva pitanja koja su predmet postupka, može se, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, donijeti rješenje o pitanjima koja nisu riješena. O odbijanju prijedloga stranke donosi se rješenje.

Privremeno rješenje: Ako prema okolnostima slučaja prije okončanja postupka treba donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi, rješenje će se donijeti na temelju činjenica poznatih u vrijeme njegova donošenja (rješenje mora biti označeno kao privremeno). Privremeno rješenje ukinut će se rješenjem kojim se rješava o upravnoj stvari.

Djelomično, dopunsko i privremeno rješenje u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatraju se samostalnim rješenjem.

NAGODBA
Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, službena osoba nastojat će tijekom cijelog postupka postići nagodbu stranaka u cijelosti ili o pojedinim spornim pitanjima. Nagodba protivna propisima, javnom interesu ili pravima trećih osoba nije dopuštena.
Nagodba protivna propisima, javnom interesu ili pravima trećih osoba nije dopuštena.

Nagodba se smatra sklopljenom kad je stranke nakon pročitanog zapisnika potpišu.

Kad je nagodbom u potpunosti riješena upravna stvar, službena osoba rješenjem će obustaviti postupak.

Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

Question 10

10. Dostava pismena

Answer 10

Dostava:
Osobna, posredna, zajedničkom predstavniku, pravnoj osobi, u posebnim slučajevima, elektroničkom obliku, javnom objavom.

OSOBNA DOSTAVA
Dostava se obavlja osobno naslovljenoj osobi kad od obavljanja dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti ili kad je takva dostava propisana.
Kad se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavljač će u poštanskom sandučiću ili pretincu ili kod osobe zatečene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama može podići pismeno.
Ako dostavljač u naznačeno vrijeme ne pronađe naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno dostavljač će ostaviti pismeno u njezinom poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu.

Kad dostavljač prilikom pokušaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uopće nije moguće uručiti naslovljenoj osobi, pismeno će vratiti pošiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije moguće dostaviti.

Dostava se smatra obavljenom danom uručenja, odnosno danom kad je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokaže da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno.

POSREDNA DOSTAVA
Kad osobna dostava nije obvezna, a dostavljač ne zatekne naslovljenu osobu na mjestu dostave, pismeno se može uručiti odraslom članu kućanstva, a ako ta osoba ne želi preuzeti pismeno ili nije u mogućnosti predati pismeno, pismeno se ostavlja u poštanskom sandučiću ili pretincu naslovljene osobe.
Dostava se smatra obavljenom danom uručenja naslovljenoj osobi, ostavljanjem pismena odraslom članu kućanstva, danom ostavljanja pismena u poštanskom sandučiću ili pretincu.

Mjesto dostave:
Dostava stranci obavlja se na adresu koja je naznačena u zahtjevu za pokretanje postupka, odnosno na adresu mjesta na kojem se stranka trenutačno nalazi.
Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti dostava stranci obavlja se na adresu prebivališta, boravišta ili mjesta na kojem se trenutačno nalazi.
Ako stranka promijeni adresu, a o tome ne obavijesti tijelo, daljnja dostava u postupku obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.

Vrijeme dostave:
Dostava se obavlja radnim danom u vremenu od 8.00 do 20.00 sati. Kad postoje osobito važni razlozi ili se dostava ne može odgoditi, javnopravno tijelo može odrediti da se dostava obavi i u drugo vrijeme.

DOSTAVNICA
Obavljena dostava potvrđuje se dostavnicom. Dostavnicu vlastoručno potpisuje osoba koja je preuzela pismeno, uz obveznu naznaku datuma primitka.
Kad je naslovljena osoba nepismena ili se ne može potpisati, dostavljač će na dostavnici naznačiti osobno ime naslovljene osobe s datumom dostave i naznakom zašto osoba nije potpisala dostavnicu.

Question 11

11. Žalba i postupanje prvostupanjskog tijela po žalbi

Answer 11

Pravo na žalbu (ustavnom zajamčeno pravo) se može isključiti samo kada je to zakonom predviđeno i to samo onda kada je osigurana druga pravna zaštita - upravni spor.

ŽALBENI RAZLOZI:
1. nenadležnost
2. pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
3. pogrešna prijemna materijalnog prava
4. pogrešna primjena odredaba upravnog postupka
5. pogrešna primjena slobodne ocjene

Redovni pravni lijek koji se može izjaviti prvostupanjskom/drugostupanjskom upravnom tijelu (devolutivni pravni lijek) protiv prvostupanjskog rješenja kojim je riješeno u upravnom postupku i to:
1) ako zakonom žalba nije isključena - najčešće kada se radi o jednostupanjskom upravnom tijelu kada ne postoji 2st upr tijelo, već stranka ima pravo pokrenuti upravni spor
2) kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.

Žalba se podnosi poštom preporučenom ili neposredno upravnom tijelu.

Stranka se može odreći prava na žalbu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, od dana primitka prvostupanjskog rješenja do dana isteka roka za izjavljivanje žalbe.
Odricanje od prava na žalbu u višestranačkim stvarima ima pravni učinak samo ako se sve stranke odreknu prava na žalbu.

Stranka može odustati od žalbe sve do otpreme rješenja o žalbi. Kad stranka odustane od izjavljene žalbe, postupak u povodu žalbe obustavit će se rješenjem.

Odricanje ili odustanak od žalbe ne mogu se opozvati.

U žalbenom postupku ispituje se zakonitost rješenja koje se pobija, a kad je rješenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u žalbenom postupku ocjenjuje se i svrhovitost rješenja.

U žalbi stranka treba navesti: rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem.

Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka.
Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, svakoj stranci dostavlja se prijepis žalbe i daje rok za izjašnjavanje o novim činjenicama i dokazima.

Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako nije propisan duži rok.
Predaje se prvostupanjskom tijelu na način propisan za predaju podnesaka, a ako je predana drugostupanjskom tijelu, ono će je bez odgode proslijediti prvostupanjskom tijelu.
Kad stranka izjavljuje žalbu zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku, žalba se može predati izravno i drugostupanjskom tijelu.

Žalba odgađa pravne učinke rješenja dok se stranci ne dostavi rješenje o žalbi, ako zakonom nije drukčije propisano.

Postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela povodom žalbe
1. Prvostupanjsko tijelo ispitat će je li žalba:
1) dopuštena,
2) pravodobna i
3) izjavljena od ovlaštene osobe.
Ako nije, odbacit će je rješenjem.

2. Kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično, zamijenit će pobijano rješenje novim ako se ne dira u prava trećih osoba.
   Mora staviti izvan snage staro 1st rješenje (inače bi bila na snazi 2 1st rješenja).
3. Ako ne odbaci žalbu ili ne zamijeni pobijano rješenje novim, bez odgode će dostaviti žalbu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu.

Question 12

12. Postupanje i odluke drugostupanjskog tijela po žalbi

Answer 12

Drugostupanjsko tijelo prvo ispituje ništavnost žalbe i postojanje nadležnosti upravnog tijela za rješevanje povodom žalbe.

Zatim ukoliko je prvostupanjsko tijelo propustilo ocjenjuje je li žalba:
- dopuštena
- pravodobna
- podnesena od ovlaštene osobe
Ako nije odbacit će je rješenjem.

Drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Ali je vezano navodima u odnosu na to koji dio rješenja stranka osporava.

Drugostupanjsko tijelo riješit će stvar na temelju činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku. Kad činjenice nisu u potpunosti utvrđene ili su pogrešno utvrđene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko će tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.

Drugostupanjsko tijelo može:
1) žalbu odbiti,
2) rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično ili
3) rješenje izmijeniti, tj. rješenje poništiti i samo riješiti stvar.

Kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo, poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje.

ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS
Drugostupanjsko tijelo ne može izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu stranke koja je izjavila žalbu. Iznimno, može izmijeniti na štetu stranke koja je izjavila žalbu samo iz razloga zbog kojih bi to rješenje moglo oglasiti ništavim ili poništiti, ako nije drukčije propisano.

Žalba zbog šutnje uprave
Kad utvrdi da prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje iz opravdanih razloga, odredit će prvostupanjskom tijelu novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana.
Kad utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani, samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje.

Drugostupanjsko tijelo o žalbi odlučuje rješenjem.

U obrazloženju će se ocijeniti i svi navodi žalbe.

Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

Rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok.

Question 13

13. Obnova postupka (ZUP)

Answer 13

Izvanredni pravni lijek koji se može izjaviti jedino ukoliko protiv prvostupanjske upravne odluke nije dopušten redovni pravni lijek.

Prijedlog za obnovu može podnijeti: stranka, državno odvjetnik, drugo ovlašteno državno tijelo, osoba koja je trebala sudjelovati u postupku, a nije joj bila dana mogućnost sudjelovanja (ovakav prijedlog se automatski prihvaća jer je to jedan od zakosnkih razloga za obnovu).

Obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od 3 godine od dana dostave rješenja stranci:
1) ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku,
5) ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku,
6)ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, i dr.

Obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja:
1) ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela,
2) ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta,
3) ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije.

Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.

Državni odvjetnik, odnosno drugo ovlašteno državno tijelo može tražiti obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.

U prijedlogu je dužna učiniti vjerojatnim:
1) razloge zbog kojih traži obnovu postupka i
2) da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

Prijedlog za obnovu postupka ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži.

O prijedlogu za obnovu postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba i to tijelo je nadležno odlučiti o prijedlogu.

a) Kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

b) Ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog rješenjem.

c) Ako nadležno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka ili po službenoj dužnosti utvrdi da postoje razlozi za obnovu postupka, donijet će rješenje kojim će dopustiti obnovu postupka i odrediti u kojem će se opsegu postupak obnoviti. Ovo rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obnova dopuštena.

Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove:
1) ostaviti na snazi ili - jer i nakon provedene obnove postupka nije doneseno drugačije rješenje
2) zamijeniti ga novim rješenjem (u tom slučaju će, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti).

Question 14

14. Oglašavanje rješenja ništavim, poništavanje i ukidanje

Answer 14

OGLAŠAVANJE RJEŠENJA NIŠTAVIM - ne postoji rok jer se radi o teškoj povredi, djeluje od samog trenutka donošenja rješenja, deklaratornog je karaktera (deklarira se ništavost)
- oglašava se ništavim zbog razloga ništavosti

Rješenje će se oglasiti ništavim:
1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti,
2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku,
3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, npr. obveza je naložena mrtvoj osobi
4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo,
5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala,
6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

Rješenje će oglasiti ništavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke u svako doba.
Kad je rješenje o oglašivanju rješenja ništavim donijelo prvostupanjsko tijelo protiv toga rješenja može se izjaviti žalba. Kad ga je donijelo drugostupanjsko tijelo protiv toga rješenja može se pokrenuti upravni spor.

Ništavo rješenje nema pravni učinak.
U slučaju oglašivanja rješenja ništavim, smatraju se ništavim i pravni učinci tog rješenja.

PONIŠTAVANJE I UKIDANJE NEZAKONITOG RJEŠENJA
- poništava se rješenja zbog nezakonitosti
- može doći po odredbama ZUP-a ili odredbama nekog posebnog zakona koji propisuje tu mogućnost

Nezakonito rješenje može se PONIŠTITI ILI UKINUTI u cijelosti ili djelomično i nakon isteka roka za žalbu.

Rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može se PONIŠTITI:
1) ako ga je donijelo nenadležno javnopravno tijelo ili je rješenje doneseno bez zakonom propisane suglasnosti, odobrenja ili mišljenja drugoga javnopravnog tijela,
2) ako je u istoj stvari već doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta upravna stvar drukčije riješena.

U slučaju očite povrede materijalnog propisa, rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može se PONIŠTITI ILI UKINUTI ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništenjem ili ukidanjem rješenja.

U upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, rješenje se može UKINUTI samo uz pristanak protivne stranke.

UKIDANJE ZAKONITOG RJEŠENJA
Zakonito rješenje kojim je stranka stekla kakvo pravo može se ukinuti u cijelosti ili djelomično:
1) ako je ukidanje tog rješenja dopušteno zakonom,
2) ako sadržava pridržaj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rješenja ili je nije ispunila u roku, - stranci je naloženo da nešto napravi, a ukoliko to ne bi napravila, rješenje će se ukinuti
3) ako je to potrebno zbog otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava.

Kad je rješenje ukinuto radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, stranka ima pravo na naknadu stvarne štete.

Rješenje može poništiti ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo.

Nezakonito rješenje može se poništiti u roku od 2 godine, a ukinuti u roku od 1 godine od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima rješenje mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rješenje donijelo.

Javnopravno tijelo donosi rješenje o poništavanju ili ukidanju rješenja po službenoj dužnosti, na prijedlog stranke ili ovlaštenoga državnog tijela.
Protiv rješenja o poništavanju ili ukidanju koje je donijelo prvostupanjsko tijelo može se uložiti žalba, a kad žalba nije dopuštena, može se pokrenuti upravni spor. Ako ga je donijelo drugostupanjsko tijelo može se pokrenuti upravni spor.

Question 15

15. Izvršenje rješenja
    (što je, rok, sredstva izvršenja - nabrojati, obustava)

Answer 15

Ukoliko stranka dobrovoljno na izvrši svoju obvezu u roku, pravo je tijela prisilno izvršiti tu neku obvezu - nakon što je akt stekao svojstvo izvršnosti; to tijelo mora naznačiti na aktu.

Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno:
1) istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena,
2) dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena,
3) dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak,
4) dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija,
5) danom odricanja stranke od prava na žalbu,
6) dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe.
DOSTAVA MORA BITI UREDNA.

Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom stranci.

Kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.

Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu (izvršenik), odnosno njegovih pravnih sljednika.
Izvršenje se provodi:
1) po službenoj dužnosti kad to nalaže javni interes,
2) na prijedlog stranke (predlagatelj izvršenja) kad je u interesu stranke.
Izvršenje se može provesti i na temelju nagodbe stranaka.

Po isteku roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno, rješenje se ne može izvršiti, ako zakonom nije drukčije propisano.

RJEŠENJE O IZVRŠENJU
Ako izvršenik ne postupi po izvršnom rješenju, donosi se rješenje o izvršenju u pisanom obliku. Rješenje treba sadržavati vrijeme, mjesto i način izvršenja.
Žalba protiv rješenja o izvršenju može se uložiti samo na vrijeme, mjesto i način izvršenja i nema odgodni učinak.

Vrijeme izvršenja
Izvršenje rješenja provodi se radnim danom.
Nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i noću izvršenje se može provesti samo ako postoji opasnost od odgode ili se moraju poduzeti hitne mjere radi zaštite života i zdravlja ljudi ili imovine veće vrijednosti i ako je javnopravno tijelo koje provodi izvršenje za to izdalo pisani nalog.

ODGODA IZVRŠENJA
Na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drukčije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.
Izvršenje će se odgoditi ako je u izvršenju obveze dopušten poček ili se umjesto izvršnoga privremenog rješenja donese rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja.
O odgodi izvršenja donosi se rješenje.

PRISILNO IZVRŠENJE NOVČANOM KAZNOM
Javnopravno tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze iz rješenja novčanom kaznom, ako je izvršenik ne ispuni sam, ako izvršenje putem trećih osoba nije moguće ili je neprikladno za postizanje svrhe izvršenja.

IZVRŠENJE PUTEM TREĆIH OSOBA
Kad se obveza izvršenika sastoji od radnji koje mogu obaviti i treće osobe, a izvršenik je ne izvrši ili je ne izvrši u cijelosti, ta će se radnja obaviti putem trećih osoba na trošak izvršenika.

Izvršenje neposrednom prisilom
Ako se primjenom drugih sredstava svrha izvršenja nenovčane obveze ne može postići ili se izvršenje ne može provesti pravodobno, izvršenje se provodi u skladu s prirodom obveze, a kad je to nužno, može se provesti i neposrednom prisilom.

Obustava izvršenja
Javnopravno tijelo će (rješenjem) obustaviti izvršenje, a izvršene radnje poništiti:
1. ako utvrdi da je obveza izvršena,
2. ako utvrdi da izvršenje uopće nije bilo dopušteno,
3. ako utvrdi da je izvršenje započeto prema osobi koja nije u obvezi,
4. ako predlagatelj izvršenja odustane od prijedloga,
5. ako utvrdi da je rješenje koje čini osnovu izvršenja oglašeno ništavim, poništeno ili ukinuto,
6. u drugim propisanim slučajevima.

Question 16

16. Upravni ugovor

Answer 16

= sredstvo i način izvršenja prava i obveza iz rješenja donesenog u upravnom postupku (po okončanju upravnog postupka)

Javnopravno tijelo i stranka sklopit će upravni ugovor o izvršenju prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, ako je posebnim zakonom propisano sklapanje takvog ugovora.
- sklapa se radi zaštite javnog interesa

Upravni ugovor ne smije biti:
- protivan izreci rješenja,
- protivan prinudnim propisima,
- protivan javnom interesu
- sklopljen na štetu trećih osoba.

Sklapa se u pisanom obliku.
Upravni ugovor je ništetan:
1) ako je protivan rješenju radi izvršenja kojeg je sklopljen,
2) iz razloga ništetnosti propisanih zakonom koji uređuje obvezne odnose,
3) kad je ništetan dio toga ugovora, osim ako bi ugovor proizvodio pravne učinke i bez tog dijela.
Ništetnost upravnog ugovora utvrđuje sud nadležan za upravne sporove

Ako bi zbog okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora
ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo bitno otežano, ta strana može zahtijevati da se ugovor izmijeni sukladno nastalim okolnostima. O izmjeni ugovora, ugovorne strane se moraju suglasiti.

MOŽE RASKINUTI
Javnopravno tijelo može jednostrano raskinuti upravni ugovor:
1) kad se javnopravno tijelo i stranka ne suglase o izmjeni ugovora ili ako javnopravno tijelo ili treće osobe uključene u upravni ugovor na takvu izmjenu ne pristanu,
2) kad je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava.

HOĆE UVIJEK RASKINUTI
Javnopravno tijelo jednostrano će raskinuti upravni ugovor ako stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora.

Javnopravno tijelo raskida upravni ugovor rješenjem u kojem moraju biti:
1) navedeni i obrazloženi razlozi raskida i
2) određen iznos štete ukoliko je javnopravnom tijelu šteta nastala.
Protiv rješenja o raskidu upravnog ugovora može se pokrenuti upravni spor

Zbog neispunjivanja ugovornih obveza javnopravnog tijela stranka može izjaviti prigovor, a prigovorom se može tražiti i naknada štete nastale neispunjivanjem ugovora.
Prigovor se izjavljuje i predaje tijelu koje na temelju zakona obavlja nadzor nad javnopravnim tijelom s kojim je stranka sklopila upravni ugovor.
O prigovoru se odlučuje rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.

Question 17

17. Zaštita od postupanja javnopravnih tijela i pružatelja javnih usluga

Answer 17

Obavijest o uvjetima ostvarivanja i zaštite prava –> Na zahtjev zainteresirane osobe javnopravno tijelo dužno je u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva izdati obavijest u pisanom obliku.

Zainteresirana osoba ima pravo izjaviti prigovor:
1) u roku od 8 dana ako tijelo odbije izdati obavijest u pisanom obliku,
2) ako javnopravno tijelo u propisanom roku ne izda obavijest (dakle, u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva)

Drugi oblici postupanja
Osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

PRIGOVOR se izjavljuje čelniku tijela.

Zaštita od postupanja pružatelja javnih usluga
Pod postupanjem pružatelja javnih usluga smatra se poduzimanje ili propuštanje radnji pružatelja javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese fizičkih i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku.

Ako korisnik javnih usluga smatra da su postupanjem pružatelja javnih usluga povrijeđena njegova prava ili pravni interesi, može izjaviti i prigovor radi zaštite svojih prava, odnosno pravnih interesa tijelu nadležnom za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga.
Prigovor se može izjaviti sve dok radnja ili propuštanje radnje pružatelja javnih usluga traje.

– u roku od 30 dana od dana izjavljivanja prigovora, obavijestiti korisnika usluga u pisanom obliku o mjerama koje je u povodu prigovora poduzelo.
Ako korisnik usluga nije zadovoljan poduzetim mjerama ili u propisanom roku nije obaviješten o poduzetim mjerama, može pokrenuti upravni spor.

Question 18

18. Izdavanje potvrda

Answer 18

Potvrdama se smatraju i uvjerenja, izvadci i druge javne isprave o postojanju ili nepostojanju činjenica koje izdaju javnopravna tijela u granicama svoje nadležnosti.

Potvrde o činjenicama o kojima JPRT vode službenu evidenciju
Potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se u skladu s podacima iz službene evidencije, a takve su potvrde javne isprave.
Potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na njezin zahtjev, u pravilu istoga dana kad je stranka zatražila izdavanje potvrde, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje.

Ako javnopravno tijelo odbije zahtjev za izdavanje potvrde, dužno je o tome donijeti rješenje, a stranka može izjaviti žalbu:
1) ako u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva ne izda potvrdu ili
2) ako ne donese i dostavi stranci rješenje o odbijanju zahtjeva.

Ako stranka, na temelju dokaza kojim raspolaže, smatra da potvrda nije izdana sukladno podacima iz službene evidencije, može zahtijevati izmjenu potvrde.
Ako javnopravno tijelo odbije zahtjev za izmijenu potvrde, dužno je o tome donijeti rješenje.

Potvrde o činjenicama o kojima JPRT ne vode službenu evidenciju
Javnopravna tijela izdaju potvrde o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju ako je to zakonom propisano
U tom slučaju činjenice se utvrđuju prema odredbama o dokazivanju propisanim zakonom.
Potvrde izdane o činjenici o kojoj se ne vodi službena evidencija ne obvezuju javnopravno tijelo kojem su podnesene kao dokaz.

Question 19

19. Tijela i poslovi državne uprave, donošenje provedbenih propisa

Answer 19

Tijela državne uprave su ministarstva i državne upravne organizacije.

Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave, u pravilu u više upravnih područja.

Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave i drugih poslova čije obavljanje zahtijeva osobitu samostalnost u radu ili primjenu posebnih uvjeta i načina rada ili je nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije.

Poslovi državne uprave su:
- provedba državne politike (izrada nacrta općih akata Vlade, strateških akata i planova, zastupanje RH u tijelima EU)
- neposredna provedba zakona (rješavanje u upravnim stvarima, vođenje evidencija, izdavanje potvrda)
- inspekcijski nadzor (uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih osoba)
- upravni nadzor (nadzor zakonitosti općih akata, pravilnosti rada i postupanja sa strankama, osposobljenosti službenika)
- drugi upravni i stručni poslovi (analize i izvješća, pravna i stručna pomoć).

Posao državne uprave je i svaki posao koji je zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje određen kao takav.

Provedbeni propisi su pravilnici i naputci.
Pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.
Naputkom se detaljnije propisuje način rada u tijelima državne uprave te način obavljanja povjerenih poslova državne uprave.

Provedbeni propisi objavljuju se u »NN« te stupaju na snagu osmoga dana od dana objave. Iznimno, zbog osobito opravdanih razloga, provedbenim propisom može biti utvrđen drukčiji rok njegova stupanja na snagu, a najranije prvoga dana od dana objave.

Question 20

20. Cilj ZUS-a, javnopravno tijelo, predmet upravnog spora, načela upravnog spora i iznimka od vođenja upravnog spora

Answer 20

Predmet zakona je nadležnost, sastav suda i pravila postupka na temelju kojih upravni sudovi odlučuju o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te o zakonitosti postupanja javnopravnih tijela iz područja upravnog prava (upravni spor).

Cilj zakona je osigurati sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela.

JAVNOPRAVNO TIJELO su tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga).

Predmet upravnog spora je:
1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek;
2. ocjena zakonitosti postupanja JPRT iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek;
3. ocjena zakonitosti propuštanja JPRT iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu (šutnja administracije);
4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora.
5. ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu (ne radi se o podzakonskom propisu, npr. provedbeni urbanistički plan i sl.). Podnositelj prijedloga ima pravo na izmjenu pojedinačnog akta koji se temelji na nezakonitom općem aktu.

Načela upravnog spora: načelo zakonitosti, izjašnjavanja stranke, usmene rasprave, učinkovitosti, pomoći neukoj stranci, obveznosti sudskih odluka i službene upotrebe jezika i pisma.

Načelo zakonitosti: u upravnom sporu sud odlučuje na temelju Ustava i zakona.
Načelo izjašnjavanja stranke: sud će svakoj stranci dati mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Sud može odlučiti u upravnom sporu bez davanja stranci mogućnosti da se izjasni samo u slučajevima propisanim zakonom.
Načelo usmene rasprave: u upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. Sud može odlučiti bez održavanja rasprave samo u slučajevima propisanim Zakonom.
Načelo učinkovitosti: sud će upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućit će zlouporabu prava stranaka i drugih sudionika u sporu te će odluku donijeti u razumnom roku.
Načelo pomoći neukoj stanci: sud će voditi brigu o tome da neznanje i neukost stranke i drugih sudionika u upravnom sporu ne bude na štetu prava koja imaju na temelju zakona.
Obveznost sudskih odluka: pravomoćna presuda suda obvezna je za stranke u upravnom sporu i njihove pravne sljednike. Pravomoćna presuda suda kojom se odlučuje o zakonitosti općeg akta obvezna je za sve.
Službena upotreba jezika i pisma: Upravni spor se vodi na hrv jeziku i latiničnom pismu. Na teret stranke troškovi ovlaštenog prevoditelja ako je potreban.

IZNIMKA OD VOĐENJA UPRAVNOG SPORA
Upravni spor ne može se voditi:
1. u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora.
2. o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke, granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana
3. protiv postupovne odluke javnopravnog tijela, već se takva odluka može pobijati tužbom protiv odluke o glavnoj stvari, ako zakonom nije drukčije propisano. Može protiv postupovne odluke kojom se postupak završava npr. odbacivanje zahtjeva, žalbe i sl.

Question 21

21. Nadležnost za rješavanje upravnog spora, sastav suda i izuzeće sudaca

Answer 21

Upravne sporove rješavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud RH.

NADLEŽNOST ZA RJEŠAVANJE UPRAVNOG SPORA
Upravni sud odlučuje:
1. tužbama protiv pojedinačnih odluka JPRT
2. tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela
3. tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja JPRT u zakonom propisanom roku
4. tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora
5. u drugim zakonom propisanim slučajevima.

Visoki upravni sud odlučuje:
1. žalbama protiv presuda upravnih sudova i rješenja upravnih sudova protiv kojih je dopuštena žalba
2. zakonitosti općih akata
3. sukobu nadležnosti između upravnih sudova
4. u drugim zakonom propisanim slučajevima.

SASTAV SUDA
U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac pojedinac.
Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od 3 suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od 5 sudaca.

IZUZEĆE SUDACA
Sudac ne može odlučivati niti sudjelovati u sporu:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili opunomoćenik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili suobveznika,
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili opunomoćenik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj do četvrtog stupnja, ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije,
3) ako je skrbnik, posvojitelj ili posvojenik stranke, zakonskog zastupnika ili opunomoćenika,
4) ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke u upravnom postupku ili prvostupanjskom upravnom sporu,
5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

Čim sudac sazna da postoji koji od razloga za izuzeće, prekinut će svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda, koji će rješenjem odlučiti o izuzeću suca i odrediti drugog suca. Izuzeće suca može tražiti i stranka.

Nije dopušteno izuzeće svih sudaca, izuzeće o kojem je već odlučeno te ako zahtjev za izuzeće nije obrazložen.

Question 22

22. Stranke, poduzimanje radnje u sporu, zastupanje (tužitelja, tuženika, zainteresirane osobe)

Answer 22

Stranke u upravnom sporu su tužitelj, tuženik i zainteresirana osoba.

TUŽITELJ
Tužitelj je fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvršenjem upravnog ugovora.

Tužitelj može biti osoba koja nema pravne osobnosti ili skupina osoba ako su pojedinačnom odlukom ili postupanjem javnopravnog tijela povrijeđena njihova prava i pravni interesi. npr. stanari zgrade

Tužitelj može biti javnopravno tijelo koje je sudjelovalo ili je trebalo sudjelovati u donošenju odluke, postupanju ili sklapanju upravnog ugovora.

Tužitelj može biti i državno tijelo ovlašteno zakonom.

TUŽENIK
Tuženik je javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinačnu odluku, postupilo ili propustilo postupiti, odnosno koje je stranka upravnog ugovora.

ZAINTERESIRANA OSOBA
Zainteresirana osoba je svaka osoba kojoj bi poništavanje, izmjena ili donošenje pojedinačne odluke, postupanje ili propuštanje postupanja JPRT, odnosno sklapanje, raskid ili izvršavanje upravnog ugovora povrijedilo njezino pravo ili pravni interes.
- uvijek može biti samo na strani tuženika

Tužitelj i zainteresirana osoba mogu poduzimati radnje u sporu ako su potpuno poslovno sposobni, odnosno u granicama svoje poslovne sposobnosti.

ZASTUPANJE
Za tužitelja ili zainteresiranu osobu radnje u sporu može poduzimati osoba ovlaštena za zastupanje, zajednički predstavnik i zajednički opunomoćenik skupine osoba.

Za tuženika u sporu može poduzimati službena osoba JPRT koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili propustila postupiti te druga osoba određena propisima o unutarnjem ustrojstvu JPRT. Čelnik JPRT može ovlastiti i drugu službenu osobu.
iznimka: A po punomoći čelnika tijela državne uprave i drugog tijela može zastupati i državno odvjetništvo. (obično u predmetima velike vrijednosti)
Tuženika koji je javnopravno tijelo ne može zastupati odvjetnik.

Question 23

23. Pokretanje upravnog spora i postupak suda po tužbi

Answer 23

Upravni spor pokreće se tužbom. Spor se smatra pokrenutim danom predaje tužbe sudu.
Spor se može pokrenuti nakon što je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita.

Tužbom se može zahtijevati:
1. poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke,
2. donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku,
3. postupanje koje je tuženik sukladno propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti,
4. oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora.

• sporedni zahtjevi: Ako se u sporu traži povrat stvari ili naknada štete, zahtjev u svezi sa stvarima i visinom pretrpljene štete mora biti sadržan u tužbi.

Ako tužitelj nema prebivalište, odnosno boravište ili sjedište u Republici Hrvatskoj, u tužbi je obvezan naznačiti opunomoćenika ili opunomoćenika za primanje pismena. –> ako ga nema = sud će takvu tužbu odbaciti

Tužba se podnosi sudu u roku od 30 dana od dostave osporene pojedinačne odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje.
Pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili propuštanja postupanja u propisanom roku tužba se sudu podnosi najranije 8 dana nakon proteka propisanog roka.

Tužba se predaje nadležnom sudu neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja elektronički.

VIŠE STRANAKA
Nadležnost je onog suda na čijem području se nalazi sjedište upravnog tijela koje je odlučivalo u postupku

POSTUPANJE SUDA PO TUŽBI
Nakon primitka tužbe sud će ispitati nadležnost za postupanje po tužbi, urednost tužbe te postojanje pretpostavki za vođenje spora.
Ako tužba ne sadržava propisane dijelove ili je nerazumljiva, pozvat će se tužitelj da u određenom roku otkloni nedostatke tužbe i upozorit će se na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda.
Ako tužitelj u ostavljenom roku ne otkloni naznačene nedostatke tužbe, a oni su takvi da sprječavaju rad suda, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu.

Sud tužbu sa svim prilozima dostavlja na odgovor tuženiku i zainteresiranim osobama.
Sud određuje rok za odgovor na tužbu prema okolnostima slučaja koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana.
U odgovoru na tužbu tuženik se treba izjasniti o zahtjevima i navodima tužbe te predložiti dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Uz odgovor na tužbu tuženik je dužan priložiti sve dokaze kojima raspolaže. Odgovor na tužbu predaje se prema pravilima o predaji podnesaka.
Uz odgovor na tužbu tuženik je dužan sudu dostaviti sve spise koji se odnose na predmet spora. Ako tuženik ne dostavi sve spise predmeta ili izjavi da ih ne može dostaviti, sud može riješiti spor i bez spisa predmeta.

Odbacivanje tužbe u upravnom sporu (razlozi)
Sud će rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi:
1. da je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno,
2. da se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja,
3. da protiv pojedinačne odluke, postupanja ili upravnog ugovora nije iskorišten redovit pravni lijek,
4. da je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora,
5. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari,
6. da je tužba podnesena protiv postupovne odluke, osim ako zakonom nije drukčije propisano,
7. da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

Protiv rješenja o odbačaju tužbe je dopuštena žalba.