4. Tržište rada.

Question 1

Što označava tržište rada?

Answer 1

• Označava ponudu radnika i potražnju za radnicima, postupak pronalaženja zaposlenja,
  zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na posao, konkurenciju u traženju posla i na
  samom poslu te uspostavljanje ravnotežne razine nadnica na tom tržištu

Question 2

Koji su najvažniji relativni pokazatelji tržišta rada?

3 pokazatelja.

Answer 2

1) Stopa ek. aktivnosti.
2) Stopa zaposelnosti.
3) Stopa nezaposlenosti.

Question 3

Koji su izvori podataka o kreanju zaposlenosti i nezaposlenosti.

2 izvora.

Answer 3

1) Administrativni izvori - podaci o zaposlenima i nezaposlenima koji se prikupljaju redovitim stat. istraživanjima.
2) Podaci iz Ankete o radnoj snazi (ARS) - 1. put provedena u studenom u 1996.

Question 4

Tko je, prema definiciji, nezaposlena osoba?

Answer 4

Registrirana nezaposlena osoba (15 do 65 god.) koja je sposobna ili djelomično spodobna za rad, prijavljena je kod HZZ-a, nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad.

imaju pravo na novčanu naknadu a nezaposlene

Question 5

Zaposlen prema ARS-u.

Answer 5

Osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi.

Question 7

Koja tri kriterija zadovoljavaju nezaposlene osobe?

Answer 7

1. U referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili
   plaćanje u naturi.
2. U posljednja 4 tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i
3. Ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća 2 tjedna.

Question 8

Koji je glavni uzrok nezaposlenosti?

Answer 8

Nedostatak radnih mjesta na kojima bi se pojedinci mogli zaposliti.

Question 9

Vrste nezaposlenosti.

5 vrsta.

Answer 9

• Prikrivena ili skrivena nezaposlenost
• Sezonska nezaposlenost
• Frikcijska nezaposlenost
• Ciklička nezaposlenost
  *Strukturna nezaposlenost

Question 10

Koja su dva pokazatelja tržišta rada i međunarodne usporedbe?

Answer 10

1) Potražnja za radom.
2) Ponuda rada.

Question 11

Faktori koji determiniraju potražnju za radom?

Answer 11

Cijena radne snage (nadnica), preferencije poslodavaca, promjena tehnologije, očekivanja, promjene u cijeni ostalih faktora.

Question 12

Kako definiramo ponudu rada?

Answer 12

Funkcija ibora pojedinaca između razl. profesija pri čemu visina nadnice nije uvijek jedini kriterij po kojem se formira ponuda rada.

Question 13

Povijesna i komparativna analiza razine zaposlenosti.

Answer 13

Ukupno kretanje broja zaposlenih u razdoblju od 1952.- 2014. može se podijeliti u 4 karakteristična razdoblja:
1. Predratno razdoblje - ukupan broj zaposlenih kontinuirano je rastao do 1987. godine kad
je dosegnuo brojku od 1.627.053 zaposlene osobe.
2. Tranzicijsko razdoblje - broj zaposlenih kontinuirano pada tijekom 1990-ih (najveći pad bio je iz 1991. na 1992.) do 1997. godine kada je ujedno dosegnuta i najniža razina broja zaposlenih od hrvatske samostalnosti (1.187.871).
3. Posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) - od 2000. godine započinje značajniji porast
broja zaposlenih, koji traje do početka financijske krize i posljednje,
4. Recesijsko razdoblje - od 2009. godine slijedi ponovno pad broja zaposlenih, koji je u
2014. godini iznosio svega 1.319.418 zaposlenih.

Question 14

Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH.

Answer 14

4 karakteristična razdoblja:
1. predratno razdoblje - do početka 1990-ih nezaposlenost u Hrvatskoj i nije predstavljala
veći problem (1990. ukupan broj nezaposlenih bio je 160.617)
2. tranzicijsko razdoblje - od početka domovinskog rata nezaposlenost značajno raste
(1991. imamo već 253.670 nezaposlene osobe) i traje do 2002. kada se postiže najviša
razina nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je iznosila 389.741 nezaposlenu osobu, pri čemu su 55% nezaposlenih činile žene.
3. posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) – smanjivanje broja nezaposlenih osoba te
porast udjela žena s 53% u 1999. na čak 62% u 2008 i
4. recesijsko razdoblje - od početka globalne financijske krize (2008.) kada se kontinuirano
povećava ukupan broj nezaposlenih osoba te je registrirana nezaposlenost u 2014.
iznosila 328.187 nezaposlene osobe!

Question 15

Na koja 3 različita načina se određuju nadnice/plaće?

Answer 15

1) Kolektivno pregovaranje.
2) Pojedinačnim pregovorima između poslodavca i
zaposlenog ukoliko je riječ o visokoj kvalifikaciji
3) „Uzmi ili ostavi“ (engl. take-it-or-leave it) poslovi za koje je potrebna niža razina kvalifikacije

Question 16

Opća teorija određivanja nadnica

Answer 16

1.) Zaposlenici su u pravilu plaćeni iznad svoje uvjetne/granične nadnice (engl. reservation wage), nadnice koja ih čini indiferentnim između rada i dokolice.
2. Nadnice obično ovise o uvjetima na tržištu rada - što je stopa nezaposlenosti niža, nadnice su više.

Question 17

Porezni klin.

Answer 17

Razlika između bruto troškova rada za poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac.

• U RH porezni klin izrazito je velik i kao takav dijelom je zaslužan za visoku stopu nezaposlenosti.

Question 18

Kako definiramo produktivnost rada?

Answer 18

Kao omjer proizvodnje i br. radnika, tj. omjer BDP-a (Y) te ukupnog br. zaposlenih (N).

Question 19

Koje su dvije vrste politika zapošljavanja?

Answer 19

1) Aktivna politika zapošljavanja.
2) Pasivna politika zapošljavanja.

Question 20

Mjere aktivnih politika zapošljavanja.

Answer 20

Nastoje povećati vjerojatnost zaposlenja te poboljšati mogućnost zarade.

Question 21

Mjere pasivnih politika.

Answer 21

• Na tržištu rada odnose se
  prije svega na sustav naknada za nezaposlene.

Question 22

Beverdige krivulja.

Answer 22

Služi nam kao grafički prikaz strukturne neusklađenosti kroz odnos između stope nezaposlenosti (u) i stope slobodnih radnih mjesta (v) - definicija.

Question 23

Uloga institucija na tržištu rada.

Answer 23

○ smanjivanje nezaposlenosti; smanjivanje segmentacije na
tržištu rada i smanjivanje nepovoljnog položaja rizičnih grupa u zemlji; promoviranje regionalne, kvalifikacijske i sektorske mobilnosti, te porast produktivnosti rada.

• zakonska zaštita zaposlenja.
• ## koncept fleksigurnosti

Question 24

Sindikat.

Answer 24

• Kolektivna organizacija čija je uloga radnika zastupati, štititi i proširivati prava te interese zaposlenika koji su njihovi članovi.
• Vrše pritisak na poslodavce i vlade.