2 - Javni sektor, ekonomika blagostanja

Question 1

Što je tržišno gospodarstvo, a kakva su gosp. današnja moderna društva?

Answer 1

• Tržišno gospodarstvo → ono u kojem poduzeća i pojedinci donose glavne odluke o proizvodnji i potrošnji vođeni cijenama tako da prema njima prilagođavaju količine koje nude odnosno traže.
  • Današnja moderna društva su mješovita gospodarstva u kojima, uz tržište, država ili vlada igra značajnu ulogu.

Question 2

Ekonomika javnog sektora

Answer 2

izučava ekonomske funkcije države odnosno ulogu države u (tržišnom) gospodarstvu

Question 3

Koja je razlika javnih financija i ekonomike javnog sektora?

Answer 3

Ekonomika javnog sektora
• Stavlja naglasak na ekonomsko-analitički pristup i na mikroekonomske učinke javnih financija.
• Analizira javne financije sa stajališta političke ekonomije.
• Zaobilazi fiskalnu politiku, smatrajući je dijelom makroekonomske analize

Javne financije
• analiziraju i makroekonomske aspekte državne intervencije kroz ulogu države u upravljanju ekonomskim ciklusima

Question 4

Što su javne financije?

Answer 4

Znanstvena disciplina koja se bavi analizom
financijske aktivnosti države i njezinim utjecajem na alokaciju raspoloživih sredstava, raspodjelu dohotka i razinu ekonomske aktivnosti.

Question 5

Zašto se država bavi financijskom aktivnosti?

Answer 5

• Pojedinac nije u stanju vlastitim snagama na adekvatan način i potpuno zadovoljiti sve svoje potrebe
• Veći ili manji broj tih potreba je izvan moći pojedinca → sigurnost zajednice, osiguranje državnih granica, obrazovanje, kultura, znanost, infrastruktura, zaštita okoliša

Question 6

!! koje su tri osnovne funkcije fiskalne politike

Answer 6

alokacijska, redistribucijska i stabilizacijska

Question 7

richard a. musgrave

Answer 7

• postavio moderne okvire javnih financija.
• utemeljio tri osnovne funkcije fiskalne politike !!
• Njegova filozofija utemeljena je na altruizmu i vjeri u „dobro društvo“
• Smatrao je da javni sektor igra ključnu ulogu u ostvarivanju dobrog društva.
• tvrdio je da se kolektivne društvene odluke moraju donositi na temelju individualnih preferencija kroz demokraciju

Question 8

alokacijska funkcija fiskalne politike

Answer 8

• nastoji ispraviti tržišni neuspjeh temeljen na pretpostavci da tržište nije učinkovito u ponudi određenih dobara (javnih) ili potpunosti zakazuje
• uloga države je da se na optimalan način usmjere raspoloživa sredstva i upotrijebe resursi s ciljem pribavljanja javnih, ali i privatnih dobara.
• prije svega to od strane države podrazumijeva donošenje odluka o alokaciji proračunskih sredstava unutar javnog sektora
• Osim izravnog utjecaja na javni sektor, za ostvarivanje ciljeva alokacijske funkcije država svojim instrumentima može utjecati i na privatni sektor te na ekonomska kretanja u cjelini.

Question 9

distribucijska funkcija fiskalne politike/ funkcija raspodjele

Answer 9

• bavi se pitanjem jednakosti i pravednosti.
• odnosi se na djelovanje države na način da kroz instrumente javnih financija mijenja onu raspodjelu dohodaka, bogatstva i potrošnje koja se ostvaruje na tržištu, kako bi zadovoljila brojne distribucijske ciljeve, uglavnom socijalne naravi.
• Npr. država kroz poreznu politiku (npr. progresivno oporezivanje dohotka) i politiku transfera utječe na raspodjelu dohotka kako bi se ostvarili socijalni ciljevi (jednakost šansi u ostvarivanju dohotka).

Question 10

stabilizacijska funkcija

Answer 10

• bavi se utjecajem države makroekonomska kretanja , odnosno na izglađivanjem oscilacija ekonomskih aktivnosti
• Država putem stabilizacijske funkcije djeluje na osnovne ciljeve ekonomske politike kao što su zadovoljavajuća stopa gospodarskog rasta, visoka zaposlenost resursa, stabilnost cijena..
• Jedan od najvažnijih instrumenata ekonomske politike su upravo mjere fiskalne politike (javni prihodi, javni rashodi i proračunski saldo) čime se značajno može utjecati na stabilnost ekonomskog sustava.
• S obzirom na složenost fenomena stabilnosti, stabilizacijska uloga fiskalne politike se najčešće promatra kroz djelovanje na agregatnu potražnju, ali i na razinu raspoloživih sredstava plaćanja.

Question 11

kakve moraju biti funkcije i mjere fiskalne politike?

Answer 11

• funkcije javnih financija se ne mogu razdvajati pa mjere fiskalne politike moraju biti DOBRO MEĐUSOBNO KORDINIRANE, ali i koordinirane i sa drugim mjerama ekonomske politike.
• Osim što moraju biti koordinirane, moraju biti i PRAVNOVREMENE I CILJANE

Question 12

Stavovi o državi

Answer 12

• Na nazore o tome kako bi država trebala djelovati u ekonomskoj sferi utječu ideološki pogledi o odnosu pojedinca i države.
• Razlikujemo ORGANSKI i MEHANIČKI nazor

Question 13

organski nazor

Answer 13

• Društvo je PRIRODNI ORGANIZAM, svaki pojedinac je dio organizma, a vlada je srce organizma.
• Pojedinci su značajni samo kao dio društva, a dobro pojedinca podređeno je dobru društva → zajednica je iznad pojedinca.
• Ciljeve društva određuje država, koja vodi društvo prema njihovu ostvarivanju
• Društveni ciljevi se mogu razlikovati stoga je važno tko ih odabire i kakvi su..( npr. Hitler – ostvarivanje rasne čistoće., Lenjin – ostvarivanje socijalizma.)

Question 14

osnovni problem organskog nazora

Answer 14

• Odgovor na pitanje što je prirodno – unatoč različitim filozofskim objašnjenjima pojma, nije jasno što je “prirodno”.
• Za društveni organizam ostvarivanje pojedinih ciljeva je prirodno kao npr. Hitlerovo nastojanje da zavlada Europom.

Question 15

mehanički nazor

Answer 15

• U središtu je pojedinac, a ne grupa ili društvo.
• Država je izum pojedinca za bolje ostvarivanje vlastitih individualnih ciljeva.
• Država postoji za dobro naroda, ali je problem što je «dobro» i kako ga država treba ostvarivati.
• Država je povjerenje a državni službenici povjerenici,
• Nazor da je pojedinac važniji od grupe je relativno noviji – tek od 17. st. ,
• Opća suglasnost: dobro je za pojedince kada ih država štiti od nasilja, za što mora imati moć prisile, inače nastaje anarhija.

Question 16

definicija države/ značajke države

Answer 16

• ima vrhovnu vlast
• ima pravo posegnuti za mjerama prisile, može izricati naredbe i zabrane.
• nadležnost države je najviša i konačna.

Question 17

Po čemu se država razlikuje od ostalih sektora:

Answer 17

• državne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra),
• ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora,
• rukovodi se načelom opskrbe, a privatni sektor načelom stjecanja dobiti,
• država i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasništva.

Question 18

javni sektor u širem smislu definicija

Answer 18

• Kod definiranja javnog sektora u širem smislu razlikujemo opću državu te javna poduzeća (društva).
• To uključuje državu na svim razinama vlasti, zatim razne državne fondove i agencije, središnju banku te poduzeća u državnom vlasništvu.

Question 19

javni sektor u širem smislu po ESA metodologiji

Answer 19

• najvažnija definicija za razumijevanje javnog sektora u HR
• javni sektor se može podijeliti na:
• opću državu, koja se sastoji od središnje države, savezne države, lokalne države fondova socijalne sigurnosti,
• javna nefinancijska društva,
• javna financijska društva.

Question 20

Na što se dijeli opća država u RH?

Answer 20

SREDIŠNJU (konsolidiranu) DRŽAVU
- u što spadaju svi korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici (vlada, ministarstva, hrvaatske vode, zavodi…)
REGIONALNU DRŽAVU
- u što spadaju sve županije (županijska tijela, ustanove, vijeća, manjinske i mjesne samouprave čiji se rashodi financiraju iz županijskog proračuna), grad zagreb te županijski izvanproračunski korisnici
LOKALNU državu
- u što spadaju općine (428) i gradovi (127) te lokalna trgovačka društva (komunalna i nekomunalna).
- tu spadaju sva općinska i gradska tijela te sve institucije koje se s 50% i više sredstava financiraju iz gradskih ili općinskih proračuna (npr. vrtići, centri za socijalnu skrb, osnovne i srednje škole..)
- Komunalna poduzeća su izvanproračunski korisnici jer se uglavnom financiraju iz namjenskih
prihoda kao što su komunalne naknade.

Question 21

izvanproračunski korisnici

Answer 21

• su institucije u kojima Vlada ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a izvor njihova financiranja je namjenski prihod (npr. doprinosi za zdravstvo).
• evidentirani su u Popisu izvanproračunskih korisnika.
• oni mogu biti izvanproračunski fondovi, trgovačka društva, agencije i druge pravne osobe.
• trenutno to su HZZO, javno poduzeće Hrvatske vode (HV), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Hrvatske ceste (HC)…

Question 22

na kojih 7 skupina možemo podijeliti javne institucije u RH?

Answer 22

1) središnja banka - HNB
2) javna društva koja primaju depozite osim SB - HPB, Croatia banka, HPB stambena štedionica
3) javna nefinancijska društva - HEP, Croatia Airlines, HŠ, HV, turističke zajednice..
4) javna osiguravajuća društva - Hrvatsko kreditno osiguranje
5) javne pomoćne financijske institucije - SKDD, FINA HPB invest, HANFA…
6) javni ne-novčani investicijski fondovi - KAPITALNI FOND d.d, HPB GLOBAL
7) javni novčani fondovi - HPB novčani

Question 23

kako se može promatrati veličina države u gospodarstvu

Answer 23

kroz sudjelovanje sektora države u kružnom toku
sredstava

Question 24

pitanja iz područja normativne analize

Answer 24

• Treba li se država uplitati u alokaciju resursa?
• Kakva je raspodjela pravedna i treba li, te u kojoj mjeri, fiskalna politika
• utjecati na pravednost u raspodjeli?
• Koje bi kriterije trebalo primijeniti za ocjenu različitih budžetskih politika?

Question 25

Pitanja iz područja pozitivne analize:

Answer 25

* Kako određene mjere fiskalne politike djeluju na raspodjelu dohotka? * Kako privatni sektor reagira na promjene poreza ili javnih rashoda? * Što oblikuje fiskalne institucije, i što determinira fiskalnu politiku?

Question 26

Ekonomika blagostanja

Answer 26

* grana ekonomske teorije koja se bavi **društvenom poželjnošću alternativnih ekonomskih stanja**. * koristi se **da bi se razlikovale okolnosti u kojima je tržište neuspješno od onih u kojima tržište uspješno** djeluje.

Question 27

Edgeworthova kutija graf i objašnjenje

Answer 27

* pokazuje moguće raspodjele dvaju dobara između dvije osobe

Question 28

Pareto učinkovita alokacija

Answer 28

* alokacija koja se ostvaruje kada **ne postoji način da jedna osoba postane bogatija, a da se druga pritom ne učini siromašnijom** * ne može smatrati etičkom normom. Društvo može dati prednost nekoj neučinkovitoj raspodjeli na temelju pravednosti ili nekog drugog kriterija. To je jedan od mogućih razloga za državnu intervenciju u gospodarstvo.

Question 29

Paretova učinkovitost

Answer 29

* standard za procjenu poželjnosti raspodjele sredstava i izvora. * Ako raspodjela nema Paretovu učinkovitost, ona je „rastrošna” u tom smislu da je nemoguće poboljšati položaj neke osobe bez pogoršanja položaja neke druge osobe

Question 30

prvi osnovni teorem ekonomike blagostanja !!!

Answer 30

* govori da **dokle god proizvođači i potrošači djeluju kao savršeni konkurenti,** odnosno dok prihvaćaju cijene kakve su zadane, **tada se uz određene uvjete pojavljuje Pareto učinkovita alokacija** * uvjet koji mora biti zadovoljen za pareto učinkovitost je da su granične stope supstitucije (MRS) jednake, a ako je promjenjiva proizvodnja MRTjs = MRSjs^Adam = MRSjs^Eva * pokazuje da konkurentski sustav vodi do neke alokacije na krivulji mogućih korisnosti, ali to ne mora biti točka koja maksimizira društveno blagostanje. * Paretova se učinkovitost ne može smatrati etičkom normom. Društvo može dati prednost nekoj neučinkovitoj raspodjeli na temelju pravednosti ili nekog drugog kriterija. To je jedan od mogućih razloga za državnu intervenciju u gospodarstvo.

Question 31

UVJETI UČINKOVITOSTI UZ PROMJENJIVU PROIZVODNJU

Answer 31

Kada su ponude jabuka i smokvinih listova promjenjive, uvjeti za Paretovu učinkovitost postaju: MRTjs = MRSjs ^Adam = MRSjs ^Eva U tim uvjetima nemoguće je postići Pareto poboljšanje. (nagibi svih krivulja su jednaki)

Question 32

krivulja ugovora

Answer 32

- Spoj svih potencijalnih Pareto učinkovitih točaka zove se krivulja ugovora i očito je da takvih optimalnih raspodjela u teoriji ima beskonačno mnogo. - iz nje se izvodi krivulja mogućih korisnosti

Question 33

krivulja mogućih korisnosti

Answer 33

- krivulja mogućih korisnosti koja **pokazuje maksimalnu količinu korisnosti jednog pojedinca uz zadanu razinu korisnosti drugog pojedinca** - Ako društvo daje prednost jednakoj distribuciji realnog dohotka, q može onda imati prednost pred Pareto učinkovitim točkama iako sama nije takva budući da je moguće povećati korisnost jedne osobe, a da se pritom ne smanji korisnost druge

Question 34

drugi teorem ekonomike blagostanja

Answer 34

* Prema drugom teoremu ekonomike blagostanja, **društvo i dalje može postići Pareto učinkovitu alokaciju tako da država regulira neke početne uvjete** **paušalnim porezima na dohodak (glavarinama)** iz kojih se financiraju transferi i pusti ljude i poduzeća da slobodno trguju kao u prethodno prikazanim modelima. * Tržište se tada, prema ovom teoremu, može „navesti“ na Pareto učinkovitu razinu na način da država postavi početne uvjete, a onda prepusti tržišnim silama da ravnotežu dovede do Pareto učinkovite alokacije. * Međutim, velik je problem drugog teorema što njegov ključan element – glavarina koja ne utječe na ponašanje ljudi – ne samo da nikada nije dokazana nego nikada nije jasno definirana.

Question 35

meritorna dobra

Answer 35

* Pojam je razvio Musgrave (1956.) kao dobra posebne namjene kako bi opisao robu koja mora biti pribavljena čak i ako je članovi društva ne žele. * Dobra višeg reda koje država prisiljava pojedince da ih koriste ili nudi ta dobra čak i kad ih pojedinci ne žele. * Dijete od sedam godina teško može znati da je za njega dobra osnovna škola. Drugi primjer je zdravstvo. Ne bi se svi osigurali da zdravstveno osiguranje nije prisilno a time bi došlo do problema negativnog izbora.

Question 36

Funkcija društvenog blagostanja

Answer 36

* **stajalište o tome kako je dobrobit društva povezana s dobrobiti njegovih članova** * predstavlja stavove društva o relativnoj zaslužnosti pojedinih članova društva * Kao što blagostanje pojedinca ovisi o količinama dobara koje on troši, tako **društveno blagostanje ovisi o korisnostima svakog člana društva**

Question 37

tržišni neuspjesi

Answer 37

* Cijelo gospodarstvo može biti neučinkovito iz dva osnovna razloga – zbog utjecaja na tržište, ili zbog nepostojanja tržišta. * Utjecaj na tržište: monopol, oligopol... * Nepostojanje tržišta: asimetrične informacije, eksternalije, javna dobra.