1.7. Površinski krški oblici Flashcards
Navedi najčešće površinske krške oblike.
- škrape
- kamenice
- ponikve
- uvale
- polja
- zaravni
- humci
Što su škrape?
Škrape su površinski krški oblici koji nastaju uslijed erozijskog (mehaničkog, ne kemijskog!) djelovanja vode. Izgledaju poput žlijebova koji su nastali tečenjem vode. Mogu biti od 1 cm do 10 m dužine. Sustavi više škrapa čine škrapare.
Kako se razlikuju škrape s obzirom na morfološka svojstva?
a) pukotinske škrape
b) mrežaste škrape
c) meandrirajuće škrape
Što su škrapari?
To su posebna vrsta obalne škrape, gdje osim vode u njihovom formiranju mogu sudjelovati i organizmi.
Navedi podjelu škarpa prema Bögliju.
Bögli dijeli škrape ovisno o tome je li stijena prije nastanka bila:
- ogoljena (free karren)
- djelomično pokrivena (half free)
- potpuno pokrivena tlom ili gustom vegetacijom (covered karren)
Što su kamenice?
Kamenice su površinski krški oblici koji nastaju na padinama malog nagiba ili na horizontalnim površinama i predstavljaju poseban oblik škrapa.
Dubina im varira od nekoliko mm do nekoliko desetaka cm, a dužina od nekoliko cm do nekoliko metara.
Kako dijelimo kamenice prema postanku?
a) korozijske kamenice – nastaju djelovanjem kišnice na vapnenac
b) biogene kamenice – nastaju kada manja udubljenja u karbonatnoj stijeni zapuni organski materijal koji biokemijskim procesima otapa stijenu
Što su ponikve/vrtače?
Ponikve ili vrtače su osnovni reljefni oblici u kršu i daju mu njegov specifičan izgled. To su izolirane ljevkaste ili okrugle udubine promjera 10 do 500 m, dubine do 100 m. Mogu nastati korozijom, otapanjem odozgo ili urušavanjem zbog ispiranja odozdo.
Što su uvale, zaljevi ili drage?
Uvale, zaljevi ili drage su izdužena, koristasta udubljenja u kršu nastala u tektonski razlomljenim zonama mehaničkim i korozivnim radom vode. Duljine su od nekoliko stotina metara od nekoliko kilometara, ali su znatno manje širine.
Što su polja?
Polja su najčešće veće zatvorene depresije unutar krškog terena dugačke i do nekoliko desetaka kilometara. Predisponirana su rasjedima, zaravnjena kvartnim ili neogenskim sedimentima i imaju podzemno odvodnjavanje.
Što su zaravni?
Zaravni su prostrane, kilometrima dugačke i široke zaravnjene karbonatne površine. Na sebi ponekad imaju razvijene ponikve ili su se u njih usjekla krška polja ili riječki kanjon.
Što su humci, brežuljci, glavice ili krški tornjevi?
Humci, brežuljci, glavice ili krški tornjevi su poseban oblik zaostajanja krškog procesa odnosno neerodirani ostaci karbonatnih naslaga.
Kako dijelimo doline u kršu s obzirom na nastanak?
1) slijepa dolina – nastaje kad ponornica iz nekrškog područja doteče u krško područje i nestane u podzemlju
2) viseća dolina – nastaje u slučaju kad je razina vode u rijeci viša nego što je razina temeljnice
3) suha dolina – kada je dolina nastala riječnom erozijom, a danas u njoj nema vodotoka