1.1. Građa atoma Flashcards

1
Q

prvi dokaz o postojanju atoma

A

kraj 20. st otkrićem SKENIRAJUĆEG TUNELSKOG MIKROSKOPA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

tvorac ideje

A

DEMOKRIT + Leukip 5. st. pr. Kr.
svijet se sastoji od sitnih, nevidljivih i nedjeljivih čestica koje se kreću praznim prostorom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Ruđer Bošković, atom, sile

A

atom-fizičke točke, čestice bez dimenzije iz kojih izlaze sile
među točkama velike udaljenosti vladaju jake privlačne sile i obrnuto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

John Dalton

A

atom- najmanja građevna jedinica koja može postojati sama ili bit kem. povezana sa atomom istog elementa ili drugih elemenata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Thomsonov model atoma

A

Joseph James Thomson otkrio elektron
pokus sa Crookesovom cijevi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Thomsonov pokus,

A

atom- jednoliko poz. nabijena čestica
neg. nab čestice je nazavo katodnim zrakama
mjerio otklon katodnih zraka u el. i magn. polju
izračunao omjer mase i naboja čestica- masa neg. nab. čestice je oko 2000 puta manja od mase atoma vodika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

George Stoney

A

neg. nabijene čestice nazavo elektron

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Robert Millikan

A
  1. izračunao naboj el. 1,602*10^-19C
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

jesu li atomi nedjeljive čestice

A

nisu jer nakon otkrića el. Thomson je dokazao da nisu nedjeljivi već da je atom poz. nab. kuglica u kojoj se gibaju neg. nab. el

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Rutherfordov model atoma

A
  1. Ernest Ruther pokus
    na tanak listic zlata usmjerio je snop a čestica i s pomocu fluorescentnog zastora pratio kako se mijenja njihov smjer gibanja
    vecini zraka se nije promijenio ali manjem broju jest
    one su naketile na samu jezgru atoma zlata ili prosli blizu nje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

uzrok odbijanja a cestica

A

odbojna el. sila koja se povecavala priblizavanjem cestica jezgri atoma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

što je jezgra

A

čestica koja ima pozitivni naboj u atomu i zauzima jako mali dio njega ( a ipak je gotovo sva masa atoma koncentrirana u jezgri atoma)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

planitarni model atoma

A

atom nalikuje na Sunčev planitarni sustav- jezgra je u sredini, a oko nje kruže elektroni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

koji modeli danas najbolje opisuju atom

A

Bohrov model i Kvantnomehanički model

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Issac Newton

A

bijela svijetlost je sastavljena od duginih boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

kako nastaje kontinuirani spektar zračenja

A

uska zraka Sunčeve svijetlosti prolazi kroz staklenu prizmu te se rastavlja na kont. spektar vidiljiva zračenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

spektar

A

prikaz jakosti elektromagnetskog zračenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

kontinuiran

A

boje se prelijevaju jedna u drugu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koja svojstva posjeduje EM zračenje?

A

posjeduje i valna i čestična svojstva
što je frekvencija viša, dominiraju čestična svojstva, a što je niža domimiraju valna svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

frekvencija

A

broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

na koje valne duljine EM zračenja je osjetljivo naše oko

A

od 380nm do 780nm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

koja zračenja ne vidimo golim okom

A

gama zračenja, rendgenska, ultraljubičasta, infracrvena te radiovalove i mikrovalove

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je EM zračenje?

A

energija koja se pravocrtno širi prostorom u obliku vala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Od čega je sastavljen EM val

A

od oscilirajućeg električnog i magnetskog polja koji su međusobno okomiti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Čime je određen val svjetlosti?
valnom duljinom i frekvencijom
26
Što je valna duljina?
udaljenost dviju ekvivalentnih točaka dvaju uzastopnih valova
27
Što povezuje valnu duljinu i frekvenciju?
brzina širenja vala koja je u vakuumu jednaka brzini svjetlosti i ne ovisi o valnoj duljini ni o frkev.
28
Što je svjetlost?
oblik energije koju odašilju atomi
29
Kvantna teorija zračenja
postavio Max Planck 1900. užareno tijelo može apsorbirati ili emitirati samo određenu količinu energije
30
Kako se događaju procesi u prirodi?
događaju se skokovito, a ne kontinuirano
31
Kako se zove najmanji iznos energije?
zove se kvant energije ili kvant zračenja (foton)
32
kakva je uvijek izmjena energije
izmjena energije je isprekidana
33
formula za brzinu svjetlosti
c=v*valna duljina v-frekvencija
34
formula za energiju kvanta zračenja
E=h*v h-Planckova konstanta-6,62*10^-34 Js
35
Bohrov model atoma
1913. Niels Bohr na osnovi Planckove teorije postavio teoriju o građi atoma raspored elektrona u atomu NIJE slučajan elektroni se nalaze na točno određenim kvantiziranim putanjama =ENERGIJSKE LJUSKE/RAZINE
36
kakve su ljuske u kojima se mogu nalaziti elektroni
poredane su koncentrično oko jezgre
37
Kako su energijske ljuske dobile ime
Charles Barkla je uveo slovne oznake za ljuske (K, L M, N O, P i Q)
38
Kako nastaje linijski spektar? Od čega se sastoji?
pri prijelazu elektrona sa vanjskih ljusaka na unutarnje sastoji se od uskih linija koje održavaju strukturu elektronskog omotača
39
Kad atom NE emitira i ne apsorbira energiju?
u stacionarnom stanju
40
Kada atom napušta stacionarno stanje?
dovođenjem energije atom prelazi u pobuđeno stanje gdje ostaje 10^-8 s a nakon toga se vraća u stacionarno emitirajući apsorbiranu energiju
41
Kada se samo zbivaju apsorbcija ili emisija energije?
pri prijelazu elektrona s jedne energijske razine na drugu
42
Kirchhoff i Bunsen
proučavali su svijetlost koju odašilju zagrijani plinovi svaki atom može apsorbirati one valne duljine koje i sam emitira
43
Što je linijski spektar?
spektar specifičan za svaku tvar jer mu je izvor u atomima
44
kako atom može predati apsorbiranu energiju
postupno ili odjednom
45
što vrijedi za svaku emitiranu energiju
da svakoj emitiranoj energiji odgovara točno odredena valna duljina linijskog spektra
46
kakav moze biti linijski spektar
moze biti apsorpcijski ili emisijski
47
u spektru atoma:
4 linije se nalaze u vidljivom dijelu spektra a ostale u UV ili IR dijelu
48
što vrijedi za svaku vrstu molekule
da ima svoj karakteristicni energijski spektar
49
spektroskopske metode
metode kojima se odreduje struktura uzorka
50
sto je molekulski spektar
karakteristicni spektar koji nastaje interakcijom EM zracenja i molekulske tvari
51
2 vrste mol. spektra
elektricna inerakcija- izmedu oscilirajuceg el. polja EM zracenja i mol. el. dipola tvari magnetska interakcija izmedu oscilirajuceg magn. polja EM zracenja i nagn. momenata tvari
52
zasto su mol. spektri slozeniji od atomskih
jer se enrgijske promjene u njima odnose i na energiju vibracije i rotacije
53
kako se biljeze promjene energije
biljeze se kao spektralne linije i vroce
54
mana Bohrovog modela atoma
ne moze se primijeniti na atome s vecim brojem elektrona nije uzeo u obzir da se el. ponasa i kao cestica i kao val
55
što je dualna priroda elektrona
da imaju i valna i cesticna svojstva
56
što je rekao Heisenberg
da se el. ne može istovremeno odredit i polozaj i brzina što je preciznije izmjeren položaj manje bi precizno odredili količinu gibanja
57
čega su bili posljedica ta kriva mjerenja
kvatnog svojstva tvari
58
Heisenbergovo načelo neodredenosti
je posljedica dualne prirode
59
Erwin Schrodinger
opisao gibanje el iskljucivo valnim svojstvima
60
što karakterizira svako stanje elektrona
njegova energija i valna funkcija
61
što je uloga valne funkcije
kvadrat apsolutne valne fukcije daje vjerojatnost nalaženja elektrona u položaju x, u trenutku t
62
kvantnomeh. model atoma
model u kojem je gibanje el. opisano valnom funkcijom
63
ekektronski oblak
prostor u kojem se nalaze el. oko jezgre
64
gdje je elektronski oblak gušći
tamo gdje je vjerojatnost nalaženja el. veća, udaljavanjem od jezgre gustoća mu je manja
65
orbitale
matematicke funkcije pomocu kojih se izracunavaju fizicke veličine stanja
66
rješavanjem Schrodingerove jednadzbe
energija u atomu kvantizirana
67
stanje el. je odredeno sa 4 broja
glavnim, orbitalnim, magnetskim, spinskim
68
glavni kvantni broj
broj ljuske u kojoj se elektron nalazi
69
što je s elektronima s istim kvantnim brojem
oni čine 1 ljusku
70
povećavanjem vrijednosti glavnog kvantnog broja...
povećava se i udaljenost izmedu elektrona i jezgre
71
orbitalni + njegove vrijednosti
određuje oblik el. oblaka vrijednosti od 0 do n-1
72
ako je I=0 ako je I=1 ako je I=2
orbitala ima oblik kugle orbitale su orijentirane u smjeru jedne od 3 osi koordinatnog sustava pet d orbitale razlicito usmjerene u prostoru
73
magnetski kvantni broj
opisuje odredenu orbitalu u kojoj se mogu smjestiti po 2 elektrona
74
spinski
oznacava spin el ms
75
Paulijevo načelo isključenja
načelo prema kojem se u atomu svaki el. nalazi u drugom kvantnom stanju
76
sto vrijedi za 2 el. u kvantnom sustavu
ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve
77
što čini ljusku
orbitale koje imaju jednaku vrijednost glavnog broja
78
što se nalazi unutar ljuske
nalaze se podljuske s p d f
79
čemu je jednak broj podljuske
jednak je glavnom kvantnom broju
80
elektronska konfiguracija
redosljed popunjavanja pojedinih ljusaka i orbitala