Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Biološka psihologija > 1. kolokvij > Flashcards

1. kolokvij Flashcards

1
Q

Kako dijelimo živčani sustav?

A

središnji (centralni) i periferni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Od čega je građen središnji živčani sustav?

A

Od kompaktne mase živčanih stanica smještenih unutar šupljina lubanje i kralježnice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Od čega je građen periferni živčani sustav?

A

Od ganglija i živaca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je ganglij?

A

Ganglij je nakupina živčanih stanica izvan centralnih struktura.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je živac?

A

Živac je snop živčanih vlakana, tj. izdanaka živčanih stanica koji izlaze iz ili ulaze u centralne strukture.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako dijelimo živce prema smještaju?

A

kranijalni (moždani, lubanjski) i spinalni (moždinski)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako dijelimo živce prema funkciji?

A

senzorički, motorički i mješoviti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako dijelimo periferni živčani sustav?

A
  1. autonomni (vegetativni)
    - simpatikus
    - parasimpatikus
  2. somatski
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Za što je zadužen autonomni živčani sustav?

A

Uključen je u regulaciju različitih sustava za održavanje homeostaze ili unutarnje ravnoteže.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Za što je zadužen somatski živčani sustav?

A

Prenosi uzbuđenje iz receptora u centre i regulira opću motoriku, tj. prenosi uzbuđenje iz centara u mišiće.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako dijelimo središnji živčani sustav?

A

veliki mozak (cerebrum),
mali mozak (cerebellum),
moždano deblo (truncus cerebri), kralježnička moždina (medulla spinalis)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Od čega se sastoji veliki mozak?

A
  1. prednji ili krajnji mozak
    (telencephalon)
    • moždana kora (cortex cerebri)
    • bazalni gangliji
    • limbički sustav
  2. međumozak (diencephalon)
    • hipotalamus
    • talamus
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Od čega se sastoji moždano deblo?

A
  1. srednji mozak (mesencephalon)
    • tectum (lamina quadrigemina,
      lamina tecti)
    • tegmentum
    • moždani krakovi
      (crura/pedunali cerebri)
  2. stražnji mozak
    • metencephalon - moždani
      most (pons)
    • myelencephalon - produljena
      moždina (medulla oblongata)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Na koje tri ravnine se može napraviti presijek mozga?

A

sagitalnoj, horizontalnoj i koronalnoj ili frontalnoj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što se proteže kroz čitavo moždano deblo?

A

retikularna formacija (formatio reticularis)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako se naziva sagitalni presjek kroz sredinu mozga?

A

medijalni presjek

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje su vrste stanica u živčanom sustavu?

A

živčane stanice (neuroni) i glija stanice

(krvne žilice - kapilare)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što predstavlja osnovne funkcionalne jedinice živčanog sustava?

A

živčana stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što su glija stanice i koja je njihova funkcija?

A

Potporne stanice živčanog tkiva. Učvršćuju ga, sudjeluju u prehrani neurona, tj. obavljaju funkcije koje omogućuju učinkovit rad neurona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Od čega se sastoji živčana stanica?

A

stanično tijelo (soma/perikaryon)
izdanci: dendriti i akson

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Od čega je građeno stanično tijelo neurona?

A

jezgra (koja ima jezgricu ili nucleolus) i citoplazma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Objasni jezgru neurona.

A
  • sadrži kromosome građene od DNK
  • upravlja rastom i razvojem stanice, a nakon toga metaboličkim procesima (sinteza bjelančevina iz aminokiselina)
  • bjelančevine - definiraju osnovnu prirodu stanice, strukturalni elementi, transport, enzimi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Navedi organele u citoplazmi.

A

ribosomi, endoplazmatski retikulum, Golgijev kompleks, mitohondij, lizosomi, mikrotubule, mikrofilamenti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Ribosomi

A
  • sinteza proteina iz aminokiselina
  • slobodni ili vezani za endoplazmatski retikulum
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Endoplazmatki retikulum

A
  • granularni/zrnati u obliku spljoštenih vrećica
  • glatki u obliku cjevčica (tubule)
  • najekstenzivnija organela
  • transport bjelančevina (tubule), ribosomi vezani za vrećice
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Golgijev kompleks

A
  • sortira različite vrste molekula
  • pakira neurotransmitere u vezikule
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Mitohondij

A
  • iz glukoze stvara ATP koji daje energiju stanici
  • velika potrošnja kisika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Lizosomi

A
  • sadrži enzime koji razgrađuju spojeve na komponente kako bi se mogli reciklirati ili izbaciti
  • probavni sustav stanice
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Mikrotubule

A
  • intracelularni transport tvari
  • anterogradni i retrogradni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Mikrofilamenti ili neurofilamenti

A
  • ispod membrane - oblik stanice i raspoređuju proteine
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Što je citoskelet neurona?

A
  • mikrotubule i mikrofilamenti
  • jer oni učvršćuju strukturu stanice
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Dendriti

A
  • celulopetalna funkcija (dovode uzbuđenje na tijelo)
  • dendritičko razgranjenje
  • dendritičke spine/trnovi - povećavanje površine i broja kontakata s drugim neuronima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Akson

A
  • samo jedan
  • celulofugalna funkcija (odvodi uzbuđenje sa tijela na druge neurone ili efektore)
  • citoplazma - aksoplazma i membrana - aksolemma
  • aksonski brežuljak - mjesto gdje se akson odvaja od tijela, najekscitabilniji zbog gustih aktivnih ionskih kanala
  • telodendron - grananje
  • kolaterale - ogranci
  • završni čvorići/terminalne kvržice
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Kako dijelimo neurone s obzirom na duljinu aksona?

A

Golgijevog tipa I
- dulje
- prenose informacije
- vanjski, relejni ili glavni
Golgijevog tipa II
- kraći
- asocijativne veze
- unutarnji, lokalni ili interneuroni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Čime je obavijen akson?

A

mijelinskom ovojnicom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Opiši mijelinsku ovojnicu i njezinu svrhu.

A
  • bijela, građena od lipoproteina
  • onemogućava prijenos impulsa s jednog aksona na drugi unutar snopa vlakana
  • ubrzava prijenos živčanog uzbuđenja duž vlakna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Što su Ranvierovi prstenovi?

A

pravilno razmaknuta mjesta prekida mijelinske ovojnice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Što je internodus?

A

razmak između dva Ranvierova prstenova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Koja je bolest povezana sa mijelinskom ovojnicom?

A

multipla skleroza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Što je multipla skleroza?

A
  • autoimuna bolest - imunološki sustav napada mijelin u SŽS
  • mijelin se nadomješta ožijcima tvrđih “sklerotičnih” umetaka tkiva (plakovi)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Koji su simptomi multiple skleroze?

A

poremećaji vida, ravnoteže, ukočenost, malaksalost, nerazgovjetan govor, gubitak koncentracije, poremećaji pamćenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Što je Schwannova ovojnica i kako se još naziva?

A

NEURILEMA
- nalazi se oko mijelinske ovojnice
- niz stanica koje obavijaju ovojnicu između dva prstena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Koje stanice proizvode mijelinsku ovojnicu?

A

PŽS - Shwannove stanice
ŠŽS - oligodendrociti (vrsta glije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Zašto se stanice u PŽS mogu regenerirati, a stanice u SŽS ne mogu?

A

Zato što Shwannove stanice formiraju cilindar i pružaju vodič za rast aksona. Oligodendrociti to ne čine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Od čega je građena stanična membrana?

A
  • dva sloja lipidnih molekula
  • glave čine vanjski i unutarnji sloj
    (svjetli)
  • repovi čine sredinu (tamni)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Što je univerzalna uloga svake membrane u organizmu?

A

selektivna barijera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Koje su tri osnovne funkcije membrane živčane stanice?

A
  • ionski kanali koji propuštaju određene tvari
  • na njoj se odvijaju elektrokemijske promjene - prijenos informacija
  • receptori
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Koja su dva glavna svojstva živčane stanice?

A
  • nemogućnost dijeljenja
  • pordažljivost/iritabilnost - reagira na vanjske podražaje elektrokemijskim promjenama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Čime je kompenziran smanjen broj neurona kod starijih osoba?

A

produljenjem dendrita i proširenjem njihova grananja - povećavanje broja veza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Kako dijelimo neurone s obzirom na morfologiju?

A

apolarne, unipolarne, bipolarne, pseudounipolarne, multipolarne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Kako dijelimo neurone s obzirom na funkciju?

A
  • aferentni ili senzorni
  • eferentni ili motorički
  • spojni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

Navedi vrste glija stanica.

A

astrociti (radijalna glija), oligodendrociti, mikroglija (reaktivne mikroglija stanice), ependimalne stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

Astrociti

A
  • zvjezdasti oblik
  • veza sa neuronima i krvnim žilama
  • metabolička funkcija - izmjena metabolita između neurona i krvi
  • oblikovanje krvno-moždane barijere
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

Radijalne glija stanice

A

migracija neurona u embrionalnom razvoju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

Oligodendrociti

A

proizvode mijelinsku ovojnicu u SŽS

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

Mikroglija

A

uklanjanje otpadnog materijala, visrusa, gljivica i drugih mikroorganizama - imunosni sustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

Ependimalne stanice

A

u moždanim komorama i koroidnim spletovima
- kontrola kemijskog sastava cerebrospinalnog likvora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

Gdje se javljaju reaktivne mikroglija stanice?

A

na mjestu povrede u SŽS

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

Mogu li se glija stanice dijeliti?

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

Koje stanice zauzimaju mjesto ozlijeđenih glija stanica u slučaju povrede i što one stvaraju?

A
  • glija stanice
  • glijalne ožiljke
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

Tko je otkrio krvno-moždanu barijeru?

A

Paul Erlich
- plava boja u životinju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

Zašto je krvno-moždana barijera bitna?

A
  • imunosni sustav tijekom uništavanja virusa uništi i stanice
  • neuroni se ne mogu regenerirati
  • barijera sprječava ulazak virusa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
63
Q

Koji virus može proći
krvno-moždanu barijeru?

A

virus bjesnoće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
64
Q

Na kojem je području krvno-moždana barijera relativno propusna?

A
  • area postrema
  • dio mozga koji upravlja povraćanjem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
65
Q

Što je mana krvno-moždane barijere?

A

ne dopušta prolaz lijekovima
(npr. kemoterapija kod tumora mozga)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
66
Q

Što je živčano uzbuđenje?

A

Kemijsko-električna promjena koja nastaje u živčanoj stanici. Ako je dovoljno intenzivna, poprima svojstva živčanog impulsa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
67
Q

Kako nazivamo stanje u kojem na stanicu ne djeluje nikakav podražaj?

A

stanje mirovanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
68
Q

Što je transmembranski potencijal i koliko on iznosi?

A
  • u stanju mirovanja membrana neurona je polarizirana; vanjska-pozitivno, unutarnja-negativno
  • poljedica tog različitog naboja je transmembranski potencijal
  • -30 do -90mV; -70mV
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
69
Q

Tko je prvi put izmjerio transmembranski potencijal?

A
  • Hodgkin i Huxley
  • na živčanom vlaknu lignje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
70
Q

Koje su tvari više koncentrirane u ekstracelularnoj tekućini?

A

natrij, klor, kalcij

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
71
Q

Koje su tvari više koncentrirane u intracelularnoj tekućini?

A

kalij, veliki organski anioni ili proteinski anioni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
72
Q

Što znači pasivno, a što aktivno?

A

pasivno - ne troši energiju
- uvijek otvoreni kanali
aktivno - troši energiju
- kanali koji se otvaraju pod
određenim uvjetima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
73
Q

Koje pasivno svojstvo membrane pridonosi neravnomjernom rasporedu iona?

A

različita propustljivost membrane za različite vrste iona
- selektivna propustljivost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
74
Q

Od čega su građeni ionski kanali na membrani?

A

od posebno građenih proteinskih molekula

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
75
Q

Koje tvari slobodno prolaze kroz membranu u oba smjera, tj. kroz pasivne kanale?

A

voda, kisik, ugljični dioksid

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
76
Q

Koje tvari uopće ne mogu proći kroz membranu?

A

proteinski anioni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
77
Q

Za koje je tvari membrana gotovo nepropusna u stanju mirovanja?

A

natrij i kalcij

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
78
Q

Za koje je tvari membrana propusna u stanju mirovanja?

A

kalij i klor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
79
Q

Koji gradijenti utječu na kalij i kako?

A
  • koncentracijski - gura ga van
  • elektički - gura ga unutra
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
80
Q

Što je natrij-kalij pumpa?

A

aktivni transportni mehanizam koji zamjenjuje 3Na iona iz intracelularne i 2K iona iz ekstracelularne tekućine
- građena od enzima ATPaza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
81
Q

Zašto postoji transmembranski potencijal?

A

da neuron bude spreman brzo reagirati na podražaj
- otvaranje kanala za Na

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
82
Q

Što će se dogoditi ako stanicu podražimo subliminalnim podražajem?

A
  • elektrotonički potencijal
  • anoda - hiperpolarizacija
  • katoda - depolarizacija
  • promjena traje koliko i podražaj
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
83
Q

Što će se dogoditi ako stanicu podražimo supraliminalnim podražajem?

A
  • akcijski potencijal ili živčani impuls
  • otvaranje ionskih kanala (voltažni proteini)
  • nagli ulazak Na zbog gradijenata
  • unutrašnjost nakratko pozitivna, a vanjska strana negativna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
84
Q

Kako se balansira ulazak Na ako depolarizacija ne dostigne limen?

A

ulazak Na smanjuje električki gradijent pa K može izaći

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
85
Q

Koji je limen, tj. kritična granica depolarizacije?

A

15 mV depolarizacije od početne vrijednosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
86
Q

Što se događa s tvarima kad živčani impuls dostigne amplitudu, tj završi?

A
  • zatvaranje kanala za Na
  • K i dalje izlazi
  • repolarizacija
  • trenutna hiperpolarizacija - postpotencijali
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
87
Q

Što se aktivira nakon velikog broja impulsa kako bi održala ravnotežu ekstracelularne i intracelularne tekućine?

A

natrij-kalij pumpa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
88
Q

Što je faza apsolutre refrakternosti?

A
  • stanica potpuno nepodražljiva
  • za vrijeme nastanka impulsa i inaktivacije Na
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
89
Q

Što je faza relativne refrakternosti?

A
  • zatvoreni kanali za Na
  • otvorei kanali za K
  • impuls se može izazvati samo intenzivnim podražajem
  • intenzivniji što ga ranije želimo izazvati
90
Q

Kako djeluju lokalni anestetici?

A

onemogućavaju ulaz Na

91
Q

Kako djeluju opći anestetici?

A

otvaraju K kanale izazivajući hiperpolarizaciju

92
Q

Objasni zakon sve ili ništa?

A
  • ako je podražaj subliminalan, do impulsa neće doći
  • ako je liminalan ili supraliminalan, amplituda će biti maksimalna
93
Q

O čemu ovisi amplituda živčanog impulsa?

A

o fiziološkom stanju neurona i o njegovoj prethodnoj aktivnosti

94
Q

U kojem slučaju amplituda ovisi o intenzitetu podražaja i zašto?

A
  • u snopu živčanih vlakana
  • zbog normalne distribucije vlakana s obzirom na osjetljivost
  • amplituda u snopu = zbroj svih pojedinačnih amplituda
95
Q

Gdje nastaje živčani impuls?

A

na aksonskom brežuljku

96
Q

Koja su svojstva elektrotoničkog potencijala, ali ne i živčanog impulsa?

A
  • graduiran (amplituda ovisi o
    intenzitetu podražaja)
  • nema limena
  • širi se s dekrementom
    (smanjivanje amplitude
    širenjem) - lokalna promjena
  • nema faze refrakternosti -
    vremenska i prostorna sumacija
97
Q

Kako se širi živčani impuls?

A
  • impuls na susjednom mjestu izaziva elektrotonički potencijal
  • on uzrokuje depolarizaciju
  • nastanak akcijskog potencijala
  • širi se samo depolarizacija, a impuls svaki put ponovo nastaje
98
Q

Zašto se u prirodnim uvjetima živčani impuls ne može širiti u oba smjera?

A

zbog faze refrakternosti

99
Q

Kako se živčani impuls širi u mijeliniziranim, a kako u nemijeliniziranim vlaknima?

A

nemijelinizirana - kontinuirano
mijelinizirana - skokovito/saltatorno

100
Q

Koje su prednosti skokovitog ili saltatornog širenja impulsa?

A

brži prijenos i štednja metaboličke energije

101
Q

O čemu ovisi brzina širenja impulsa?

A

o debljini aksona i mijelinizaciji
- NE o intenzitetu podražaja

102
Q

Kako komuniciraju interneuroni?

A
  • samo sa susjednim stanicama
  • nastaju samo elektrotonički potencijali - graduirani potencijali
  • svako mjesto na stanici može informaciju primiti i prenijeti u bilo kojem smjeru
103
Q

Što je ritmična ili repetitivna funkcija neurona?

A

Pojava da neuron reagira na podražaj nizom impulsa koji slijede jedan za drugim određenom frekvencijom.

104
Q

O čemu ovisi frekvencija živčanog impulsa i zašto?

A
  • o intenzitetu podražaja
  • što je podražaj jači, ranije će uzrokovati impuls u fazi relativne refrakternosti
105
Q

Što je vlastiti ritam živčanog elementa i čime je on određen?

A
  • maksimalna frekvencija živčanog impulsa koju može provoditi
  • trajanjem faze apsolutne refrakternosti
106
Q

Kako se naziva mjesto kontakta dvaju neurona?

A

sinapsa

107
Q

Od kojih elemenata se sastoji svaka sinapsa?

A
  • presinaptički element
  • postsinaptički element
  • sinaptička pukotina
108
Q

Koje su dvije vrste sinapse s obzirom na to koji dijelovi neurona ostvaruju kontakt?

A

akso-dendritična sinapsa
akso-somatična sinapsa

109
Q

Što je sinaptička pukotina i što ona sadrži?

A
  • prostor između presinaptičkog i postsinaptičkog elementa
  • sadrži ekstracelularnu tekućinu
110
Q

Što čini presinaptički element i što on sadrži?

A
  • čini ga završni čvorić
  • sadrži sinaptičke mjehuriće ili vezikule ispunjene neuronima te mitohondrije
111
Q

Navedi dvije vrste sinapsi s obzirom na način prijenosa?

A

kemijska i električna sinapsa

112
Q

Kako neuroni ostvaruju kontakt u kemijskim, a kako u električnim sinapsama?

A

kemijske - neurotransmiteri i receptori
električne - priljubljene membrane ili spojene kanalićima od proteina koneksina

113
Q

Koje su prednosti električnih sinapsi?

A
  • brže su, mogu istovremeno aktivirati skupinu stanica
  • dvosmjerna komunikacija
114
Q

Kako se impuls prenosi u kemijskim, a kako u električnim sinapsama?

A

kemijske - neurotransmiteri i receptori
električne - impuls sam izaziva depolarizaciju membrane postsinaptičkog neurona

115
Q

Kakvu najčešće funkciju imaju električne sinapse?

A

inhibitornu funkciju?

116
Q

Što je sinaptička ili neuronska artikulacija i koji su njezini tipovi?

A
  • različiti oblici veza među neuronima
  • divergentna veza, konvergentna veza, otvoreni tip, reverberativni ili rekurentni krugovi
117
Q

Koja je sinaptička artikulacija karakteristična za koru velikog mozga i što to objašnjava?

A
  • reverberativni ili rekurentni krugovi
  • objašnjava stalnu prisutnost neuralne aktivnosti u mozgu
118
Q

Kako dijelimo neurotransmitere?

A

klasični neurotransmiteri
neuropeptidi

119
Q

Koja je su osnovne razlike između klasičnih neurotransmitera i neuropeptida?

A

klasični
- nastaju uglavnom u izdancima, blizu točke otpuštanja
- visoka frekvencija
- brži
neuropeptidi
- nastaju u staničnom tijelu
- niska frekvencija
- sporiji ali dugotrajniji efekti

120
Q

Koje su vrste klasičnih neurotransmitera?

A

acetilkolin, monoamini, aminokiseline i nekonvencionalni neurotransmiteri

121
Q

Gdje djeluje acetilkolin?

A
  • neuromuskularne veze
  • autonomni živčani sustav (parasimpatikus)
  • dijelovi SŽS
122
Q

Kako nazivamo živčane stanice koje luče acetilkolin?

A

kolienergičke stanice

123
Q

Koju bolest uzrokuju protutijela koja blokiraju receptore za acetilkolin na neuromuskularnim vezama i koji su njezini simptomi?

A

mijastenija gravis
- umor i slabost mišića

124
Q

U kojim funkcijama sudjeluje acetilkolin u moždanim područjima?

A

pamćenje, spavanje i pažnja

125
Q

Koja je bolest povezana s odumiranjem neurona koji oslobađaju acetilkolin?

A

Alzheimerova bolest

126
Q

Koji su najčešći neurotransmiteri u SŽS-u?

A

aminokiseline

127
Q

Navedi četiri aminokiseline?

A

glutamat, glicin, aspartat, gama-aminobuturična kiselina (GABA)

128
Q

Odakle dobijamo aminokiseline?

A

glutamat, glicin i aspartat - proteini koje konzumiramo
GABA - sinteza iz glutamata

129
Q

Koji su najučestaliji ekscitacijski i inhibicijski neurotransmiteri u SŽS-u?

A

glutamat - ekscitacijski
GABA - inhibicijski

130
Q

Kako se zovu jedni od receptora za glutamat i u čemu oni imaju važnu ulogu?

A

NMDA receptori
važna uloga u stvaranju pamćenja

131
Q

Žašto je važna inhubicijska uloga GABA-e?

A
  • kako neuroni nebi stalno pobuđivali jedni druge
  • sprječava pojavu napada, kao npr. epilepsije
132
Q

Pod utjecajem kojih lijekova se aktivnost GABA-e pojačava?

A

antikonvulzivni lijekovi i benzodiazepin - snažan anksiolitik

133
Q

S kojom je bolesti povezano odumiranje neurona koji proizvode GABA-u u centrima za koordinaciju pokreta?

A

Huntingtonova bolest - nekontrolirani pokreti

134
Q

Navedi monoamine.

A

serotonin, dopamin, epinefrin i norepinefrin

135
Q

Što su monoamini i čemu su neurokemijska osnova?

A
  • klasični neurotransmiteri koji se sintetiziraju iz jedne aminokiseline
  • neurokemijska osnova osobina ličnosti
136
Q

Kako dijelimo monoamine? Iz kojih aminokiselina se sintetiziraju?

A
  • katekolamini
  • dopamin, epinefrin, norepinefrin
  • tirozin
  • indolamine
  • serotonin
  • triptofan
137
Q

Kako nazivamo neurone koji otpuštaju epinefrin, a kako one koji otpuštaju norepinefrin?

A

epinefrin - adrenergički
norepinefrin - noradrenergički

138
Q

Kod kojih je bolesti uočen nedostatak epinefrina?

A

Alzheimerova bolest
Korsakovljev sindrom - kronični alkoholizam

139
Q

U čemu sudjeluje epinefrin u PŽS-u? U kojem stanju njegova razina raste?

A
  • regulacija krvnog tlaka i srčanog ritma
  • raste u stanju akutnog stresa
140
Q

Objasni dopaminske neuralne krugove u mozgu.

A
  1. dopaminski neuralni krug
    - kontrola motorike
    - Parkinskonova bolest
  2. dopaminski krug
    - emocije i spoznajni procesi
    - shizofrenija
  3. dopaminergički krug
    - endokrini sustav i sustav potrepljenja
141
Q

U čijoj regulaciji sudjeluje serotonin?

A

u regulaciji spavanja, raspoloženja i nastanku depresije i tjeskobe

142
Q

Koje tvari utječu na serotoninski sustav?

A
  • antidepresiv Prozac
  • LSD i MDMA (ecstasy) - izaziva kognitivne deficite
143
Q

Što uključuju nekonvencionalni neurotransmiteri?

A

topive plinove i endokanabinoide

144
Q

Navedi dva topiva plina.

A

dušični oksid i ugljični monoksid

145
Q

Kako funkcioniraju topivi plinovi kao neurotransmiteri?

A
  • nastaju u citoplazmi
  • ne skladište se
  • difuzijom kroz staničnu membranu ulaze u ekstracelularnu tekućinu i u susjednu stanicu
  • pospješuju sintezu drugog glasnika
  • odmah se razgrađuju
  • funkcija retrogradnog prijenosa
146
Q

Navedi jedan endokanabinoid. Opiši njihovo funkcioniranje.

A

anandamid (vječno blaženstvo)
- proizvode se neposredno prije otpuštanja iz lipidnih sastojaka stanične membrane
- otpuštaju se iz dendrita i tijela
- djeluju na presinaptički neuron
- inhibiraju daljni prijenos

147
Q

Koji su pozitivni i negativni utjecaju THC-a?

A
  • pozitivni: analgezija, umiruje, pospješuje apetit, smanjuje mučninu i očni tlak, pomaže kod astmatičnih napada
  • negativni: ometa koncentraciju, mijenja vidnu i slušnu percepciju, distorizija percepcije vremena
148
Q

Koje se sve tvari vezuju na CB receptore u PŽS i koji učinak time ostvaruju?

A
  • endokanabinoidi
  • THC
  • paracetamol
  • analgetski učinak
149
Q

Navedi jedan neuropeptid.

A

endorfin

150
Q

Koju funkciju ima endorfin?

A
  • analgetski učinak
  • oslobađa se iz moždanih neurona u stanju stresa da bi umanjili bol i potaknuli adaptivno ponašanje
  • ugoda
151
Q

Koje se tvari vežu za iste receptore u mozgu kao i endorfin?

A

opijatne droge (morfij, opium, heroin)

152
Q

Što kaže Daleov zakon?

A

da pojedini neuron sadrži samo jedan neurotransmiter

153
Q

Što je koegzistencija?

A

pojava da jedan neuron može lučiti dva ili čak više neurotransmitera
- uz klasični neurotransmiter može lučiti i neuropeptid

154
Q

Što je neuromodulator?

A

kemijski prijenosnik koji sam po sebi ne stvara impuls u drugoj stanici, već mijenja osjetljivost tih stanica za ekscitacijske ili inhibicijske signale

155
Q

Opiši proces sinteze i transporta neurotransmitera.

A
  • sintetiziraju se u neuronu iz tvari dopremljenih putem krvi, a potječu iz hrane
  • neuropeptidi - stanično tijelo
  • klasični - tijelo ili završne nožice
  • transport aksonom do telodendrona
156
Q

Kako se naziva proces otpuštanja neurotransmitera?

A

egzocitoza

157
Q

Kako funkcionira egzocitoza?

A

Kad živčani impuls stigne do kraja aksona presinaptičkog neurona, depolarizacija uzrokuje otvaranje kanala za kalcij i on ulazi u završni čvorić. To uzrokuje spajanje vezikula s membranom i njihovo pucanje te otpuštanje neurotransmitera u sinaptičku pukotinu.

158
Q

Što su autoreceptori?

A

receptori na membrani presinaptičkog neurona koji reagiraju na neurotransmiter u ekstracelularnoj tekućini te smanjuju njegovu proizvodnju i lučenje (inhibicijski utjecaj) - regulacijski sustav

159
Q

Što je ligand i kako nazivamo neurotransmiter?

A

ligand - svaka molekula koja se veže na drugu
neurotransmiter - ligand svoga receptora

160
Q

Što su receptori?

A

proteini koji sadrže vezivna mjesta samo za određene neurotransmitere

161
Q

Kada će doći do poremećaja u radu nekog neurotransmiterskog sustava?

A

kada je promjena u količini neurotransmitera tolika da je stanica više ne može kompenzirati promjenom broja receptora za taj transmiter

162
Q

Što su receptorni podtipovi?

A

različite vrste receptora za koje se veže određeni neurotransmiter

163
Q

Što omogućuju receptorni podtipovi u različitim moždanim područjima?

A

omogućuju da neurotransmiter prenese različite vrste poruka u različite dijelove mozga

164
Q

Koje efekte na postsinaptički neuron može imati vezivanje neurotransmitera na receptor? O čemu to ovisi?

A

metabotropne i ionotropne efekte
- ovisno o vrsti receptora

165
Q

Kako funkcioniraju ionotropni efekti?

A

Neurotransmiter veže se za ionotropni receptor, otvara se ili zatvara ionski kanal čime se izaziva trenutni postsinaptički potencijal.
- ulazak natrija - EPSP
- izlazak kalija ili ulazak klora - IPSP

166
Q

Za što su vezani ionotropni, a za što metabotropni receptori?

A

ionotropni - ionski kanali
metabotropni - signalni proteini i G-proteini

167
Q

Kako funkcioniraju jednostavniji metabotropni efekti?

A

Neurotransmiter se veže za metabotropni receptor. Preko signalnog proteina dolazi do aktivacije G-proteina koji se mijenja. On tada aktivira ionske kanale što uzrokuje EPSP ili IPSP.

168
Q

Kako funkcionira proces s drugim glasnikom?

A

Neurotransmiter veže se za metabotropni receptor. Preko signalnog proteina aktivira se G-protein koji se mijenja u GTP oblik. On aktivira enzim adenilciklazu koji pretvara ATP u cAMP - drugi glasnik. On djeluje na protein kinaze koji vrši fosforilaciju proteina i to mijenja metaboličku aktivnost u stanici.

169
Q

Koje receptore aktivira koja vrsta neurotransmitera?

A

klasični neurotransmiteri
- ionotropni receptori
- metabotropni s ionskim kanalima

neuropeptidi
- metabotropni s drugim glasnikom

170
Q

Koji mehanizmi uklanjaju neurotransmiter iz sinaptičke pukotine kako on ne bi trajno djelovao?

A

ponovni unos i razgradnja enzimima

171
Q

Kako funkcionira ponovni unos?

A

Neurotransmiteri se vraćaju u presinaptičke čvoriće. Golgijev kompleks ih ponovno pakira i čekaju ponovno otpuštanje.

172
Q

Kako djeluju antidepresivi?

A

Tako da blokiraju ponovni unos čime se povećava količina neurotransmitera u sinapsi.

173
Q

Što su enzimi?

A

kemijske tvari koje pospješuju ili sprečavaju kemijske reakcije, a da pritom sami ne sudjeluju u njima

174
Q

Čime se inaktiviraju monoamini?

A
  • većinom ponovnim unosom
  • MAO - monoaminooksidaza
175
Q

Kako se inaktivira acetilkolin?

A
  • razgrađuje ga enzim acetilkolinesteraza
  • na acetat i kolin
  • kolin se vraća u stanicu i resintetizira u acetilkolin
176
Q

Simptomi koje bolesti se olakšavaju tako da se inhibira djelovanje acetilkolinesteraze?

A

mijastenije gravis

177
Q

Kako će nastati akcijski potencijal kod kemijskih sinapsi?

A

tako da se prostorno, vremenski ili njihovom kombinacijom sumiraju EPSP-ovi

178
Q

Gdje se odvija sumacija sinaptičkih potencijala?

A

na aksonskom brežuljku (inicijalni segment)
- jer je to najekscitabilniji dio neurona - najniži limen depolarizacije jer ima najgušće aktivne ionske kanale

179
Q

Mogže li jedan EPSP izazvati akcijski potencijal? Zašto?

A

Ne
- EPSP - lokalna depolarizacija
- IPSP - lokalna hiperpolarizacija
- EPSP i IPSP - slični
elektrotoničkom potencijalu

180
Q

Što se uspostavlja između mjesta na membrani gdje se javljaju lokalni postsinaptički potencijali i ostalih dijelova membrane?

A

lokalni strujni krugovi

181
Q

Što su agonisti, a što antagonisti?

A
  • agonisti - pospješuju djelovanje nekog neurotransmitera
  • antagonisti - inhibiraju djelovanje nekog neurotransmitera
182
Q

Navedi opće procese zajedničke svim neurotransmiterima.

A

sinteza neurotransmitera, uskladištenje u vezikule, razgradnja transmitera koji iscuri iz vezikule, egzocitoza, inhibicijska povratna sprega preko autoreceptora, inaktivacija

183
Q

Na koje faze sinaptičkog prijenosa mogu djelovati neuropsihoaktivni lijekovi?

A

na sve faze

184
Q

Kako nazivamo jednostanična, a kako višestanična živa bića?

A

jednostanična - protozoa
višestanična - metazoa

185
Q

Što je neuroidna funkcija?

A

Kada životinja koja nema živčani sustav čitavim tijelom reagira na podražaj
- protozoa i najniža metazoa

186
Q

Koja dva tipa živčanog sustava razlikujemo kod metazoa?

A
  • difuzni tip
  • centralizirani tip
187
Q

Opiši difuzni tip živčanog sustava.

A

Živčane stanice su poput mreže raspoređene ispod površine tijela. Na svaki periferni dio tijela može djelovati podražaj, a uzbuđenje se širi na sve strane s dekrementom.
- celuterati (npr. hidra)

188
Q

Opiši nastanak živčane stanice (filogenetski razvoj).

A
  1. Gornji dio ektodermalne stanice postao je osjetljiv na podražaje, a bazalni dio se kontrahira (osjetno-mišićna stanica)
  2. Receptorna i motorička stanica -povezane izdancima receptorne
  3. Spojna stanica - prvi neuron
  4. Funkcionalno razlikovanje (koordinator, aferentna, eferentna)- prvi živčani centar
189
Q

Čime difuzni tip živčanog sustava prelazi u centralizirani?

A

Skupljanjem živčanih stanica u ganglije.
- poprečna i uzdužna veza
- segmentarni razvoj

190
Q

Koji je prvi tip centraliziranog živčanog sustava? Gdje ga nalazimo?

A

tip ljestvice
- anelidni crv (kišna glista)

191
Q

Što predstavlja osnovu pramozga kod anelidnog crva?

A

Par ganglija u predjelu glave koji se najbolje razvija zbog najveće izloženosti podražajima.

192
Q

Koju novu strukturu uočavamo kod antropoda (kukaca)?

A

gangliji se spajaju u veća živčana čvorišta

193
Q

Opiši živčani sustav kralježnjaka.

A
  • bilateralna simetrija
  • uzdužni cjevasti snop - kralježniča moždina i mozak
    • mišići i receptori
  • ubrzani razvoj prednjeg kraja živčanog sustava - mozak
194
Q

Gdje nalazimo najcentraliziraniji tip živčanog sustava?

A

sisavci

195
Q

Što predstavlja ostatke segmentarne građe u živčanom sustavu sisavaca?

A

spinalni živci

196
Q

Koje su opće karakteristike najjednostavnijih reakcija? Navedi te reakcije.

A
  • urođenost i stereotipnost
  • taksis, refleksi i instinkti
197
Q

Što je taksis i kakve vrste postoje?

A

izravna orijentacija živog bića u odnosu na podražaj
- najjednostavniji način reagiranja
na vanjski podražaj
- pozitivan i negativan

198
Q

Što je refleks?

A

sekretorna ili motorička reakcija koja je nastala tako da se uzbuđenje iz nekog receptora proširilo naslijeđem determiniranim putovima do određenog izvršnog organa

199
Q

Po čemu se refleksi razlikuju od drugih funkcija živčanog sustava?

A
  • naslijeđem određeni neuronski
    putovi
  • subkortikalne živčane strukture
  • stereotipni, karakteristični za
    vrstu, nepromjenjivi
200
Q

Što su automatizmi?

A

niz pokreta pretežno refleksnog karaktera koji su reakcija na podražaj

201
Q

Što je instinkt?

A

sklop primarnih potreba i tipova aktivnosti kojime se te potrebe zadovoljavaju

202
Q

Koji su dominantni oblici reagiranja na promjenjive okolne situacije kod čovjeka?

A
  • učenje i mišljenje
  • instinkti i refleksi sudjeluju u manjoj mjeri
203
Q

Koliko traje prenatalni razvoj? Navedi njegove faze.

A

40 tjedana
- zgota - 2 tjedna
- embrij - od 2. do 8. kraja tjedna
- fetus - od kraja 8. tjedna

204
Q

Navedi faze razvoja zametka.

A

brazdanje, gastrulacija, organogeneza

205
Q

Opiši fazu brazdanja.

A
  • mitotička dioba jajne stanice - blastomeri
  • poredani kružno oko centralne šupljine - blastula
206
Q

Opiši fazu gastrulacije.

A
  • blastomeri poredani u dva sloja - vanjski (ektoderm) i unutarnji (endoderm) zametni listić
  • u sredini šupljina
  • mezoderm
207
Q

Opiši fazu organogeneze.

A

ektoderm - koža, receptori, živčani sustav
mezoderm - kosti, mišići, vaskularni i endokrini sustav
endoderm - probavni sustav

208
Q

Opiši razvoj središnjeg živčanog sustava kralježnjaka.

A
  • ektoderm
  • ektodermalne stanice - medularna ili neuralna ploča
  • medularna ili neuralna cijev (osnova ŽS)
  • prednji dio cijevi - 3 prvobitna moždana mjehurića
  • 5 sekundarnih m.m.
  • iz ostatka cijevi - kralježnička m.
  • dijelovi SŽS
  • centralni kanal, moždane komore
209
Q

Navedi prvobitne moždane mjehuriće.

A
  • prednji (prozencefalični)
  • srednji (mesencefalični)
  • stražnji (rombencefalični)
210
Q

Navedi sekundarne moždane mjehuriće.

A

iz prozencefaličnog
- telencefalični
- diencefalični
mesencefalični
iz rombencefaličnog
- metencefalični
- myelencefalični

211
Q

Navedi dijelove živčanog sustava koji su se razvili iz sekundarnih mjehurića.

A
  • telencephalon
  • talamus i hipotalamus
  • tectum, tegmentum, moždani krakovi
  • moždani most
  • produljena moždina
212
Q

Navedi glavne faze razvoja živčane stanice (ontogenetski).

A

proliferacija, migracija, diferencijacija, mijelinizacija

213
Q

Opiši proliferaciju.

A
  • proizvodnja novih živčanih stanica
  • iz prednjeg dijela neuralne cijevi nastaju neuroblasti i glijablasti
  • 40 dan - kraj prvog trimestra
214
Q

Opiši migraciju živčanih stanica.

A
  • korteks se razvija iznutra prema van, prvo se formiraju niži zatim viši slojevi
  • neuroni se penju po radijalnoj gliji
  • alkohol, kokain, zračenje - epilepsija, mentalna retardacija
  • do 22. tjedna
215
Q

Koje sve procese obuhvaća faza diferencijacije živčane stanice?

A

formiranje aksona (migracija), dendrita, maturacija staničnog tijela, sinaptičke veze, maturacija enzima, sinteza i pohrana transmitera
- morfološka i kemijska diferencijacija i sinaptogeneza

216
Q

Kako, u fazi diferencijacije, neuroni uspostavljaju vezu s drugim neuronima?

A
  • čunjići rasta - proširenja aksonskog vrška koja predvode kretanje aksona
  • specijalizirane molekule
  • receptori za signale
  • semaforin - funkcija signala i receptora
217
Q

Zašto dolazi do odumiranja nekih neuronskih veza?

A

Neuralni krugovi sisavaca imaju kritična razdoblja razvoja u kojima mora doći do određenih interakcija s okolišom da bi se neuralni krug pravilno uspostavio i održao.
- “koristi ili izgubi”

218
Q

Opiši fazu mijelinizacije u razvoju živčanih stanica.

A

funkcionalna zrelost neurona postiže se tek mijelinizacijom aksona
- prvo u kralježničkoj moždini
- zadnje u telencefalonu (asocijativna područja)

219
Q

Preklapanje kojih razdoblja razvoja živčanih stanice je karakteristično za mozak čovjeka i majmuna?

A

proliferacije, migracije i sinaptogeneze
- tijekom razvoja velikog mozga

220
Q

Što su samoubilački programi u stanici?

A
  • programi koji se aktiviraju kada neuron izgubi bitku s drugim neuronima za tvari
  • smrt stanice (apoptoza)
  • u odrasloj stanici kod ozljede ili neurodegenerativne bolesti

Biološka psihologija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions