1. kolokvij Flashcards
1
Q
Kako dijelimo živčani sustav?
A
središnji (centralni) i periferni
2
Q
Od čega je građen središnji živčani sustav?
A
Od kompaktne mase živčanih stanica smještenih unutar šupljina lubanje i kralježnice.
3
Q
Od čega je građen periferni živčani sustav?
A
Od ganglija i živaca
4
Q
Što je ganglij?
A
Ganglij je nakupina živčanih stanica izvan centralnih struktura.
5
Q
Što je živac?
A
Živac je snop živčanih vlakana, tj. izdanaka živčanih stanica koji izlaze iz ili ulaze u centralne strukture.
6
Q
Kako dijelimo živce prema smještaju?
A
kranijalni (moždani, lubanjski) i spinalni (moždinski)
7
Q
Kako dijelimo živce prema funkciji?
A
senzorički, motorički i mješoviti
8
Q
Kako dijelimo periferni živčani sustav?
A
- autonomni (vegetativni)
- simpatikus
- parasimpatikus - somatski
9
Q
Za što je zadužen autonomni živčani sustav?
A
Uključen je u regulaciju različitih sustava za održavanje homeostaze ili unutarnje ravnoteže.
10
Q
Za što je zadužen somatski živčani sustav?
A
Prenosi uzbuđenje iz receptora u centre i regulira opću motoriku, tj. prenosi uzbuđenje iz centara u mišiće.
11
Q
Kako dijelimo središnji živčani sustav?
A
veliki mozak (cerebrum),
mali mozak (cerebellum),
moždano deblo (truncus cerebri), kralježnička moždina (medulla spinalis)
12
Q
Od čega se sastoji veliki mozak?
A
- prednji ili krajnji mozak
(telencephalon)- moždana kora (cortex cerebri)
- bazalni gangliji
- limbički sustav
- međumozak (diencephalon)
- hipotalamus
- talamus
13
Q
Od čega se sastoji moždano deblo?
A
- srednji mozak (mesencephalon)
- tectum (lamina quadrigemina,
lamina tecti) - tegmentum
- moždani krakovi
(crura/pedunali cerebri)
- tectum (lamina quadrigemina,
- stražnji mozak
- metencephalon - moždani
most (pons) - myelencephalon - produljena
moždina (medulla oblongata)
- metencephalon - moždani
14
Q
Na koje tri ravnine se može napraviti presijek mozga?
A
sagitalnoj, horizontalnoj i koronalnoj ili frontalnoj
15
Q
Što se proteže kroz čitavo moždano deblo?
A
retikularna formacija (formatio reticularis)
16
Q
Kako se naziva sagitalni presjek kroz sredinu mozga?
A
medijalni presjek
17
Q
Koje su vrste stanica u živčanom sustavu?
A
živčane stanice (neuroni) i glija stanice
(krvne žilice - kapilare)
18
Q
Što predstavlja osnovne funkcionalne jedinice živčanog sustava?
A
živčana stanica
19
Q
Što su glija stanice i koja je njihova funkcija?
A
Potporne stanice živčanog tkiva. Učvršćuju ga, sudjeluju u prehrani neurona, tj. obavljaju funkcije koje omogućuju učinkovit rad neurona.
20
Q
Od čega se sastoji živčana stanica?
A
stanično tijelo (soma/perikaryon)
izdanci: dendriti i akson
21
Q
Od čega je građeno stanično tijelo neurona?
A
jezgra (koja ima jezgricu ili nucleolus) i citoplazma
22
Q
Objasni jezgru neurona.
A
- sadrži kromosome građene od DNK
- upravlja rastom i razvojem stanice, a nakon toga metaboličkim procesima (sinteza bjelančevina iz aminokiselina)
- bjelančevine - definiraju osnovnu prirodu stanice, strukturalni elementi, transport, enzimi
23
Q
Navedi organele u citoplazmi.
A
ribosomi, endoplazmatski retikulum, Golgijev kompleks, mitohondij, lizosomi, mikrotubule, mikrofilamenti
24
Q
Ribosomi
A
- sinteza proteina iz aminokiselina
- slobodni ili vezani za endoplazmatski retikulum
25
Endoplazmatki retikulum
- granularni/zrnati u obliku spljoštenih vrećica
- glatki u obliku cjevčica (tubule)
- najekstenzivnija organela
- transport bjelančevina (tubule), ribosomi vezani za vrećice
26
Golgijev kompleks
- sortira različite vrste molekula
- pakira neurotransmitere u vezikule
27
Mitohondij
- iz glukoze stvara ATP koji daje energiju stanici
- velika potrošnja kisika
28
Lizosomi
- sadrži enzime koji razgrađuju spojeve na komponente kako bi se mogli reciklirati ili izbaciti
- probavni sustav stanice
29
Mikrotubule
- intracelularni transport tvari
- anterogradni i retrogradni
30
Mikrofilamenti ili neurofilamenti
- ispod membrane - oblik stanice i raspoređuju proteine
31
Što je citoskelet neurona?
- mikrotubule i mikrofilamenti
- jer oni učvršćuju strukturu stanice
32
Dendriti
- celulopetalna funkcija (dovode uzbuđenje na tijelo)
- dendritičko razgranjenje
- dendritičke spine/trnovi - povećavanje površine i broja kontakata s drugim neuronima
33
Akson
- samo jedan
- celulofugalna funkcija (odvodi uzbuđenje sa tijela na druge neurone ili efektore)
- citoplazma - aksoplazma i membrana - aksolemma
- aksonski brežuljak - mjesto gdje se akson odvaja od tijela, najekscitabilniji zbog gustih aktivnih ionskih kanala
- telodendron - grananje
- kolaterale - ogranci
- završni čvorići/terminalne kvržice
34
Kako dijelimo neurone s obzirom na duljinu aksona?
Golgijevog tipa I
- dulje
- prenose informacije
- vanjski, relejni ili glavni
Golgijevog tipa II
- kraći
- asocijativne veze
- unutarnji, lokalni ili interneuroni
35
Čime je obavijen akson?
mijelinskom ovojnicom
36
Opiši mijelinsku ovojnicu i njezinu svrhu.
- bijela, građena od lipoproteina
- onemogućava prijenos impulsa s jednog aksona na drugi unutar snopa vlakana
- ubrzava prijenos živčanog uzbuđenja duž vlakna
37
Što su Ranvierovi prstenovi?
pravilno razmaknuta mjesta prekida mijelinske ovojnice
38
Što je internodus?
razmak između dva Ranvierova prstenova
39
Koja je bolest povezana sa mijelinskom ovojnicom?
multipla skleroza
40
Što je multipla skleroza?
- autoimuna bolest - imunološki sustav napada mijelin u SŽS
- mijelin se nadomješta ožijcima tvrđih "sklerotičnih" umetaka tkiva (plakovi)
41
Koji su simptomi multiple skleroze?
poremećaji vida, ravnoteže, ukočenost, malaksalost, nerazgovjetan govor, gubitak koncentracije, poremećaji pamćenja
42
Što je Schwannova ovojnica i kako se još naziva?
NEURILEMA
- nalazi se oko mijelinske ovojnice
- niz stanica koje obavijaju ovojnicu između dva prstena
43
Koje stanice proizvode mijelinsku ovojnicu?
PŽS - Shwannove stanice
ŠŽS - oligodendrociti (vrsta glije)
44
Zašto se stanice u PŽS mogu regenerirati, a stanice u SŽS ne mogu?
Zato što Shwannove stanice formiraju cilindar i pružaju vodič za rast aksona. Oligodendrociti to ne čine.
45
Od čega je građena stanična membrana?
- dva sloja lipidnih molekula
- glave čine vanjski i unutarnji sloj
(svjetli)
- repovi čine sredinu (tamni)
46
Što je univerzalna uloga svake membrane u organizmu?
selektivna barijera
47
Koje su tri osnovne funkcije membrane živčane stanice?
- ionski kanali koji propuštaju određene tvari
- na njoj se odvijaju elektrokemijske promjene - prijenos informacija
- receptori
48
Koja su dva glavna svojstva živčane stanice?
- nemogućnost dijeljenja
- pordažljivost/iritabilnost - reagira na vanjske podražaje elektrokemijskim promjenama
49
Čime je kompenziran smanjen broj neurona kod starijih osoba?
produljenjem dendrita i proširenjem njihova grananja - povećavanje broja veza
50
Kako dijelimo neurone s obzirom na morfologiju?
apolarne, unipolarne, bipolarne, pseudounipolarne, multipolarne
51
Kako dijelimo neurone s obzirom na funkciju?
- aferentni ili senzorni
- eferentni ili motorički
- spojni
52
Navedi vrste glija stanica.
astrociti (radijalna glija), oligodendrociti, mikroglija (reaktivne mikroglija stanice), ependimalne stanice
53
Astrociti
- zvjezdasti oblik
- veza sa neuronima i krvnim žilama
- metabolička funkcija - izmjena metabolita između neurona i krvi
- oblikovanje krvno-moždane barijere
54
Radijalne glija stanice
migracija neurona u embrionalnom razvoju
55
Oligodendrociti
proizvode mijelinsku ovojnicu u SŽS
56
Mikroglija
uklanjanje otpadnog materijala, visrusa, gljivica i drugih mikroorganizama - imunosni sustav
57
Ependimalne stanice
u moždanim komorama i koroidnim spletovima
- kontrola kemijskog sastava cerebrospinalnog likvora
58
Gdje se javljaju reaktivne mikroglija stanice?
na mjestu povrede u SŽS
59
Mogu li se glija stanice dijeliti?
da
60
Koje stanice zauzimaju mjesto ozlijeđenih glija stanica u slučaju povrede i što one stvaraju?
- glija stanice
- glijalne ožiljke
61
Tko je otkrio krvno-moždanu barijeru?
Paul Erlich
- plava boja u životinju
62
Zašto je krvno-moždana barijera bitna?
- imunosni sustav tijekom uništavanja virusa uništi i stanice
- neuroni se ne mogu regenerirati
- barijera sprječava ulazak virusa
63
Koji virus može proći
krvno-moždanu barijeru?
virus bjesnoće
64
Na kojem je području krvno-moždana barijera relativno propusna?
- area postrema
- dio mozga koji upravlja povraćanjem
65
Što je mana krvno-moždane barijere?
ne dopušta prolaz lijekovima
(npr. kemoterapija kod tumora mozga)
66
Što je živčano uzbuđenje?
Kemijsko-električna promjena koja nastaje u živčanoj stanici. Ako je dovoljno intenzivna, poprima svojstva živčanog impulsa.
67
Kako nazivamo stanje u kojem na stanicu ne djeluje nikakav podražaj?
stanje mirovanja
68
Što je transmembranski potencijal i koliko on iznosi?
- u stanju mirovanja membrana neurona je polarizirana; vanjska-pozitivno, unutarnja-negativno
- poljedica tog različitog naboja je transmembranski potencijal
- -30 do -90mV; -70mV
69
Tko je prvi put izmjerio transmembranski potencijal?
- Hodgkin i Huxley
- na živčanom vlaknu lignje
70
Koje su tvari više koncentrirane u ekstracelularnoj tekućini?
natrij, klor, kalcij
71
Koje su tvari više koncentrirane u intracelularnoj tekućini?
kalij, veliki organski anioni ili proteinski anioni
72
Što znači pasivno, a što aktivno?
pasivno - ne troši energiju
- uvijek otvoreni kanali
aktivno - troši energiju
- kanali koji se otvaraju pod
određenim uvjetima
73
Koje pasivno svojstvo membrane pridonosi neravnomjernom rasporedu iona?
različita propustljivost membrane za različite vrste iona
- selektivna propustljivost
74
Od čega su građeni ionski kanali na membrani?
od posebno građenih proteinskih molekula
75
Koje tvari slobodno prolaze kroz membranu u oba smjera, tj. kroz pasivne kanale?
voda, kisik, ugljični dioksid
76
Koje tvari uopće ne mogu proći kroz membranu?
proteinski anioni
77
Za koje je tvari membrana gotovo nepropusna u stanju mirovanja?
natrij i kalcij
78
Za koje je tvari membrana propusna u stanju mirovanja?
kalij i klor
79
Koji gradijenti utječu na kalij i kako?
- koncentracijski - gura ga van
- elektički - gura ga unutra
80
Što je natrij-kalij pumpa?
aktivni transportni mehanizam koji zamjenjuje 3Na iona iz intracelularne i 2K iona iz ekstracelularne tekućine
- građena od enzima ATPaza
81
Zašto postoji transmembranski potencijal?
da neuron bude spreman brzo reagirati na podražaj
- otvaranje kanala za Na
82
Što će se dogoditi ako stanicu podražimo subliminalnim podražajem?
- elektrotonički potencijal
- anoda - hiperpolarizacija
- katoda - depolarizacija
- promjena traje koliko i podražaj
83
Što će se dogoditi ako stanicu podražimo supraliminalnim podražajem?
- akcijski potencijal ili živčani impuls
- otvaranje ionskih kanala (voltažni proteini)
- nagli ulazak Na zbog gradijenata
- unutrašnjost nakratko pozitivna, a vanjska strana negativna
84
Kako se balansira ulazak Na ako depolarizacija ne dostigne limen?
ulazak Na smanjuje električki gradijent pa K može izaći
85
Koji je limen, tj. kritična granica depolarizacije?
15 mV depolarizacije od početne vrijednosti
86
Što se događa s tvarima kad živčani impuls dostigne amplitudu, tj završi?
- zatvaranje kanala za Na
- K i dalje izlazi
- repolarizacija
- trenutna hiperpolarizacija - postpotencijali
87
Što se aktivira nakon velikog broja impulsa kako bi održala ravnotežu ekstracelularne i intracelularne tekućine?
natrij-kalij pumpa
88
Što je faza apsolutre refrakternosti?
- stanica potpuno nepodražljiva
- za vrijeme nastanka impulsa i inaktivacije Na
89
Što je faza relativne refrakternosti?
- zatvoreni kanali za Na
- otvorei kanali za K
- impuls se može izazvati samo intenzivnim podražajem
- intenzivniji što ga ranije želimo izazvati
90
Kako djeluju lokalni anestetici?
onemogućavaju ulaz Na
91
Kako djeluju opći anestetici?
otvaraju K kanale izazivajući hiperpolarizaciju
92
Objasni zakon sve ili ništa?
- ako je podražaj subliminalan, do impulsa neće doći
- ako je liminalan ili supraliminalan, amplituda će biti maksimalna
93
O čemu ovisi amplituda živčanog impulsa?
o fiziološkom stanju neurona i o njegovoj prethodnoj aktivnosti
94
U kojem slučaju amplituda ovisi o intenzitetu podražaja i zašto?
- u snopu živčanih vlakana
- zbog normalne distribucije vlakana s obzirom na osjetljivost
- amplituda u snopu = zbroj svih pojedinačnih amplituda
95
Gdje nastaje živčani impuls?
na aksonskom brežuljku
96
Koja su svojstva elektrotoničkog potencijala, ali ne i živčanog impulsa?
- graduiran (amplituda ovisi o
intenzitetu podražaja)
- nema limena
- širi se s dekrementom
(smanjivanje amplitude
širenjem) - lokalna promjena
- nema faze refrakternosti -
vremenska i prostorna sumacija
97
Kako se širi živčani impuls?
- impuls na susjednom mjestu izaziva elektrotonički potencijal
- on uzrokuje depolarizaciju
- nastanak akcijskog potencijala
- širi se samo depolarizacija, a impuls svaki put ponovo nastaje
98
Zašto se u prirodnim uvjetima živčani impuls ne može širiti u oba smjera?
zbog faze refrakternosti
99
Kako se živčani impuls širi u mijeliniziranim, a kako u nemijeliniziranim vlaknima?
nemijelinizirana - kontinuirano
mijelinizirana - skokovito/saltatorno
100
Koje su prednosti skokovitog ili saltatornog širenja impulsa?
brži prijenos i štednja metaboličke energije
101
O čemu ovisi brzina širenja impulsa?
o debljini aksona i mijelinizaciji
- NE o intenzitetu podražaja
102
Kako komuniciraju interneuroni?
- samo sa susjednim stanicama
- nastaju samo elektrotonički potencijali - graduirani potencijali
- svako mjesto na stanici može informaciju primiti i prenijeti u bilo kojem smjeru
103
Što je ritmična ili repetitivna funkcija neurona?
Pojava da neuron reagira na podražaj nizom impulsa koji slijede jedan za drugim određenom frekvencijom.
104
O čemu ovisi frekvencija živčanog impulsa i zašto?
- o intenzitetu podražaja
- što je podražaj jači, ranije će uzrokovati impuls u fazi relativne refrakternosti
105
Što je vlastiti ritam živčanog elementa i čime je on određen?
- maksimalna frekvencija živčanog impulsa koju može provoditi
- trajanjem faze apsolutne refrakternosti
106
Kako se naziva mjesto kontakta dvaju neurona?
sinapsa
107
Od kojih elemenata se sastoji svaka sinapsa?
- presinaptički element
- postsinaptički element
- sinaptička pukotina
108
Koje su dvije vrste sinapse s obzirom na to koji dijelovi neurona ostvaruju kontakt?
akso-dendritična sinapsa
akso-somatična sinapsa
109
Što je sinaptička pukotina i što ona sadrži?
- prostor između presinaptičkog i postsinaptičkog elementa
- sadrži ekstracelularnu tekućinu
110
Što čini presinaptički element i što on sadrži?
- čini ga završni čvorić
- sadrži sinaptičke mjehuriće ili vezikule ispunjene neuronima te mitohondrije
111
Navedi dvije vrste sinapsi s obzirom na način prijenosa?
kemijska i električna sinapsa
112
Kako neuroni ostvaruju kontakt u kemijskim, a kako u električnim sinapsama?
kemijske - neurotransmiteri i receptori
električne - priljubljene membrane ili spojene kanalićima od proteina koneksina
113
Koje su prednosti električnih sinapsi?
- brže su, mogu istovremeno aktivirati skupinu stanica
- dvosmjerna komunikacija
114
Kako se impuls prenosi u kemijskim, a kako u električnim sinapsama?
kemijske - neurotransmiteri i receptori
električne - impuls sam izaziva depolarizaciju membrane postsinaptičkog neurona
115
Kakvu najčešće funkciju imaju električne sinapse?
inhibitornu funkciju?
116
Što je sinaptička ili neuronska artikulacija i koji su njezini tipovi?
- različiti oblici veza među neuronima
- divergentna veza, konvergentna veza, otvoreni tip, reverberativni ili rekurentni krugovi
117
Koja je sinaptička artikulacija karakteristična za koru velikog mozga i što to objašnjava?
- reverberativni ili rekurentni krugovi
- objašnjava stalnu prisutnost neuralne aktivnosti u mozgu
118
Kako dijelimo neurotransmitere?
klasični neurotransmiteri
neuropeptidi
119
Koja je su osnovne razlike između klasičnih neurotransmitera i neuropeptida?
klasični
- nastaju uglavnom u izdancima, blizu točke otpuštanja
- visoka frekvencija
- brži
neuropeptidi
- nastaju u staničnom tijelu
- niska frekvencija
- sporiji ali dugotrajniji efekti
120
Koje su vrste klasičnih neurotransmitera?
acetilkolin, monoamini, aminokiseline i nekonvencionalni neurotransmiteri
121
Gdje djeluje acetilkolin?
- neuromuskularne veze
- autonomni živčani sustav (parasimpatikus)
- dijelovi SŽS
122
Kako nazivamo živčane stanice koje luče acetilkolin?
kolienergičke stanice
123
Koju bolest uzrokuju protutijela koja blokiraju receptore za acetilkolin na neuromuskularnim vezama i koji su njezini simptomi?
mijastenija gravis
- umor i slabost mišića
124
U kojim funkcijama sudjeluje acetilkolin u moždanim područjima?
pamćenje, spavanje i pažnja
125
Koja je bolest povezana s odumiranjem neurona koji oslobađaju acetilkolin?
Alzheimerova bolest
126
Koji su najčešći neurotransmiteri u SŽS-u?
aminokiseline
127
Navedi četiri aminokiseline?
glutamat, glicin, aspartat, gama-aminobuturična kiselina (GABA)
128
Odakle dobijamo aminokiseline?
glutamat, glicin i aspartat - proteini koje konzumiramo
GABA - sinteza iz glutamata
129
Koji su najučestaliji ekscitacijski i inhibicijski neurotransmiteri u SŽS-u?
glutamat - ekscitacijski
GABA - inhibicijski
130
Kako se zovu jedni od receptora za glutamat i u čemu oni imaju važnu ulogu?
NMDA receptori
važna uloga u stvaranju pamćenja
131
Žašto je važna inhubicijska uloga GABA-e?
- kako neuroni nebi stalno pobuđivali jedni druge
- sprječava pojavu napada, kao npr. epilepsije
132
Pod utjecajem kojih lijekova se aktivnost GABA-e pojačava?
antikonvulzivni lijekovi i benzodiazepin - snažan anksiolitik
133
S kojom je bolesti povezano odumiranje neurona koji proizvode GABA-u u centrima za koordinaciju pokreta?
Huntingtonova bolest - nekontrolirani pokreti
134
Navedi monoamine.
serotonin, dopamin, epinefrin i norepinefrin
135
Što su monoamini i čemu su neurokemijska osnova?
- klasični neurotransmiteri koji se sintetiziraju iz jedne aminokiseline
- neurokemijska osnova osobina ličnosti
136
Kako dijelimo monoamine? Iz kojih aminokiselina se sintetiziraju?
- katekolamini
- dopamin, epinefrin, norepinefrin
- tirozin
- indolamine
- serotonin
- triptofan
137
Kako nazivamo neurone koji otpuštaju epinefrin, a kako one koji otpuštaju norepinefrin?
epinefrin - adrenergički
norepinefrin - noradrenergički
138
Kod kojih je bolesti uočen nedostatak epinefrina?
Alzheimerova bolest
Korsakovljev sindrom - kronični alkoholizam
139
U čemu sudjeluje epinefrin u PŽS-u? U kojem stanju njegova razina raste?
- regulacija krvnog tlaka i srčanog ritma
- raste u stanju akutnog stresa
140
Objasni dopaminske neuralne krugove u mozgu.
1. dopaminski neuralni krug
- kontrola motorike
- Parkinskonova bolest
2. dopaminski krug
- emocije i spoznajni procesi
- shizofrenija
3. dopaminergički krug
- endokrini sustav i sustav potrepljenja
141
U čijoj regulaciji sudjeluje serotonin?
u regulaciji spavanja, raspoloženja i nastanku depresije i tjeskobe
142
Koje tvari utječu na serotoninski sustav?
- antidepresiv Prozac
- LSD i MDMA (ecstasy) - izaziva kognitivne deficite
143
Što uključuju nekonvencionalni neurotransmiteri?
topive plinove i endokanabinoide
144
Navedi dva topiva plina.
dušični oksid i ugljični monoksid
145
Kako funkcioniraju topivi plinovi kao neurotransmiteri?
- nastaju u citoplazmi
- ne skladište se
- difuzijom kroz staničnu membranu ulaze u ekstracelularnu tekućinu i u susjednu stanicu
- pospješuju sintezu drugog glasnika
- odmah se razgrađuju
- funkcija retrogradnog prijenosa
146
Navedi jedan endokanabinoid. Opiši njihovo funkcioniranje.
anandamid (vječno blaženstvo)
- proizvode se neposredno prije otpuštanja iz lipidnih sastojaka stanične membrane
- otpuštaju se iz dendrita i tijela
- djeluju na presinaptički neuron
- inhibiraju daljni prijenos
147
Koji su pozitivni i negativni utjecaju THC-a?
- pozitivni: analgezija, umiruje, pospješuje apetit, smanjuje mučninu i očni tlak, pomaže kod astmatičnih napada
- negativni: ometa koncentraciju, mijenja vidnu i slušnu percepciju, distorizija percepcije vremena
148
Koje se sve tvari vezuju na CB receptore u PŽS i koji učinak time ostvaruju?
- endokanabinoidi
- THC
- paracetamol
- analgetski učinak
149
Navedi jedan neuropeptid.
endorfin
150
Koju funkciju ima endorfin?
- analgetski učinak
- oslobađa se iz moždanih neurona u stanju stresa da bi umanjili bol i potaknuli adaptivno ponašanje
- ugoda
151
Koje se tvari vežu za iste receptore u mozgu kao i endorfin?
opijatne droge (morfij, opium, heroin)
152
Što kaže Daleov zakon?
da pojedini neuron sadrži samo jedan neurotransmiter
153
Što je koegzistencija?
pojava da jedan neuron može lučiti dva ili čak više neurotransmitera
- uz klasični neurotransmiter može lučiti i neuropeptid
154
Što je neuromodulator?
kemijski prijenosnik koji sam po sebi ne stvara impuls u drugoj stanici, već mijenja osjetljivost tih stanica za ekscitacijske ili inhibicijske signale
155
Opiši proces sinteze i transporta neurotransmitera.
- sintetiziraju se u neuronu iz tvari dopremljenih putem krvi, a potječu iz hrane
- neuropeptidi - stanično tijelo
- klasični - tijelo ili završne nožice
- transport aksonom do telodendrona
156
Kako se naziva proces otpuštanja neurotransmitera?
egzocitoza
157
Kako funkcionira egzocitoza?
Kad živčani impuls stigne do kraja aksona presinaptičkog neurona, depolarizacija uzrokuje otvaranje kanala za kalcij i on ulazi u završni čvorić. To uzrokuje spajanje vezikula s membranom i njihovo pucanje te otpuštanje neurotransmitera u sinaptičku pukotinu.
158
Što su autoreceptori?
receptori na membrani presinaptičkog neurona koji reagiraju na neurotransmiter u ekstracelularnoj tekućini te smanjuju njegovu proizvodnju i lučenje (inhibicijski utjecaj) - regulacijski sustav
159
Što je ligand i kako nazivamo neurotransmiter?
ligand - svaka molekula koja se veže na drugu
neurotransmiter - ligand svoga receptora
160
Što su receptori?
proteini koji sadrže vezivna mjesta samo za određene neurotransmitere
161
Kada će doći do poremećaja u radu nekog neurotransmiterskog sustava?
kada je promjena u količini neurotransmitera tolika da je stanica više ne može kompenzirati promjenom broja receptora za taj transmiter
162
Što su receptorni podtipovi?
različite vrste receptora za koje se veže određeni neurotransmiter
163
Što omogućuju receptorni podtipovi u različitim moždanim područjima?
omogućuju da neurotransmiter prenese različite vrste poruka u različite dijelove mozga
164
Koje efekte na postsinaptički neuron može imati vezivanje neurotransmitera na receptor? O čemu to ovisi?
metabotropne i ionotropne efekte
- ovisno o vrsti receptora
165
Kako funkcioniraju ionotropni efekti?
Neurotransmiter veže se za ionotropni receptor, otvara se ili zatvara ionski kanal čime se izaziva trenutni postsinaptički potencijal.
- ulazak natrija - EPSP
- izlazak kalija ili ulazak klora - IPSP
166
Za što su vezani ionotropni, a za što metabotropni receptori?
ionotropni - ionski kanali
metabotropni - signalni proteini i G-proteini
167
Kako funkcioniraju jednostavniji metabotropni efekti?
Neurotransmiter se veže za metabotropni receptor. Preko signalnog proteina dolazi do aktivacije G-proteina koji se mijenja. On tada aktivira ionske kanale što uzrokuje EPSP ili IPSP.
168
Kako funkcionira proces s drugim glasnikom?
Neurotransmiter veže se za metabotropni receptor. Preko signalnog proteina aktivira se G-protein koji se mijenja u GTP oblik. On aktivira enzim adenilciklazu koji pretvara ATP u cAMP - drugi glasnik. On djeluje na protein kinaze koji vrši fosforilaciju proteina i to mijenja metaboličku aktivnost u stanici.
169
Koje receptore aktivira koja vrsta neurotransmitera?
klasični neurotransmiteri
- ionotropni receptori
- metabotropni s ionskim kanalima
neuropeptidi
- metabotropni s drugim glasnikom
170
Koji mehanizmi uklanjaju neurotransmiter iz sinaptičke pukotine kako on ne bi trajno djelovao?
ponovni unos i razgradnja enzimima
171
Kako funkcionira ponovni unos?
Neurotransmiteri se vraćaju u presinaptičke čvoriće. Golgijev kompleks ih ponovno pakira i čekaju ponovno otpuštanje.
172
Kako djeluju antidepresivi?
Tako da blokiraju ponovni unos čime se povećava količina neurotransmitera u sinapsi.
173
Što su enzimi?
kemijske tvari koje pospješuju ili sprečavaju kemijske reakcije, a da pritom sami ne sudjeluju u njima
174
Čime se inaktiviraju monoamini?
- većinom ponovnim unosom
- MAO - monoaminooksidaza
175
Kako se inaktivira acetilkolin?
- razgrađuje ga enzim acetilkolinesteraza
- na acetat i kolin
- kolin se vraća u stanicu i resintetizira u acetilkolin
176
Simptomi koje bolesti se olakšavaju tako da se inhibira djelovanje acetilkolinesteraze?
mijastenije gravis
177
Kako će nastati akcijski potencijal kod kemijskih sinapsi?
tako da se prostorno, vremenski ili njihovom kombinacijom sumiraju EPSP-ovi
178
Gdje se odvija sumacija sinaptičkih potencijala?
na aksonskom brežuljku (inicijalni segment)
- jer je to najekscitabilniji dio neurona - najniži limen depolarizacije jer ima najgušće aktivne ionske kanale
179
Mogže li jedan EPSP izazvati akcijski potencijal? Zašto?
Ne
- EPSP - lokalna depolarizacija
- IPSP - lokalna hiperpolarizacija
- EPSP i IPSP - slični
elektrotoničkom potencijalu
180
Što se uspostavlja između mjesta na membrani gdje se javljaju lokalni postsinaptički potencijali i ostalih dijelova membrane?
lokalni strujni krugovi
181
Što su agonisti, a što antagonisti?
- agonisti - pospješuju djelovanje nekog neurotransmitera
- antagonisti - inhibiraju djelovanje nekog neurotransmitera
182
Navedi opće procese zajedničke svim neurotransmiterima.
sinteza neurotransmitera, uskladištenje u vezikule, razgradnja transmitera koji iscuri iz vezikule, egzocitoza, inhibicijska povratna sprega preko autoreceptora, inaktivacija
183
Na koje faze sinaptičkog prijenosa mogu djelovati neuropsihoaktivni lijekovi?
na sve faze
184
Kako nazivamo jednostanična, a kako višestanična živa bića?
jednostanična - protozoa
višestanična - metazoa
185
Što je neuroidna funkcija?
Kada životinja koja nema živčani sustav čitavim tijelom reagira na podražaj
- protozoa i najniža metazoa
186
Koja dva tipa živčanog sustava razlikujemo kod metazoa?
- difuzni tip
- centralizirani tip
187
Opiši difuzni tip živčanog sustava.
Živčane stanice su poput mreže raspoređene ispod površine tijela. Na svaki periferni dio tijela može djelovati podražaj, a uzbuđenje se širi na sve strane s dekrementom.
- celuterati (npr. hidra)
188
Opiši nastanak živčane stanice (filogenetski razvoj).
1. Gornji dio ektodermalne stanice postao je osjetljiv na podražaje, a bazalni dio se kontrahira (osjetno-mišićna stanica)
2. Receptorna i motorička stanica -povezane izdancima receptorne
3. Spojna stanica - prvi neuron
4. Funkcionalno razlikovanje (koordinator, aferentna, eferentna)- prvi živčani centar
189
Čime difuzni tip živčanog sustava prelazi u centralizirani?
Skupljanjem živčanih stanica u ganglije.
- poprečna i uzdužna veza
- segmentarni razvoj
190
Koji je prvi tip centraliziranog živčanog sustava? Gdje ga nalazimo?
tip ljestvice
- anelidni crv (kišna glista)
191
Što predstavlja osnovu pramozga kod anelidnog crva?
Par ganglija u predjelu glave koji se najbolje razvija zbog najveće izloženosti podražajima.
192
Koju novu strukturu uočavamo kod antropoda (kukaca)?
gangliji se spajaju u veća živčana čvorišta
193
Opiši živčani sustav kralježnjaka.
- bilateralna simetrija
- uzdužni cjevasti snop - kralježniča moždina i mozak
- - mišići i receptori
- ubrzani razvoj prednjeg kraja živčanog sustava - mozak
194
Gdje nalazimo najcentraliziraniji tip živčanog sustava?
sisavci
195
Što predstavlja ostatke segmentarne građe u živčanom sustavu sisavaca?
spinalni živci
196
Koje su opće karakteristike najjednostavnijih reakcija? Navedi te reakcije.
- urođenost i stereotipnost
- taksis, refleksi i instinkti
197
Što je taksis i kakve vrste postoje?
izravna orijentacija živog bića u odnosu na podražaj
- najjednostavniji način reagiranja
na vanjski podražaj
- pozitivan i negativan
198
Što je refleks?
sekretorna ili motorička reakcija koja je nastala tako da se uzbuđenje iz nekog receptora proširilo naslijeđem determiniranim putovima do određenog izvršnog organa
199
Po čemu se refleksi razlikuju od drugih funkcija živčanog sustava?
- naslijeđem određeni neuronski
putovi
- subkortikalne živčane strukture
- stereotipni, karakteristični za
vrstu, nepromjenjivi
200
Što su automatizmi?
niz pokreta pretežno refleksnog karaktera koji su reakcija na podražaj
201
Što je instinkt?
sklop primarnih potreba i tipova aktivnosti kojime se te potrebe zadovoljavaju
202
Koji su dominantni oblici reagiranja na promjenjive okolne situacije kod čovjeka?
- učenje i mišljenje
- instinkti i refleksi sudjeluju u manjoj mjeri
203
Koliko traje prenatalni razvoj? Navedi njegove faze.
40 tjedana
- zgota - 2 tjedna
- embrij - od 2. do 8. kraja tjedna
- fetus - od kraja 8. tjedna
204
Navedi faze razvoja zametka.
brazdanje, gastrulacija, organogeneza
205
Opiši fazu brazdanja.
- mitotička dioba jajne stanice - blastomeri
- poredani kružno oko centralne šupljine - blastula
206
Opiši fazu gastrulacije.
- blastomeri poredani u dva sloja - vanjski (ektoderm) i unutarnji (endoderm) zametni listić
- u sredini šupljina
- mezoderm
207
Opiši fazu organogeneze.
ektoderm - koža, receptori, živčani sustav
mezoderm - kosti, mišići, vaskularni i endokrini sustav
endoderm - probavni sustav
208
Opiši razvoj središnjeg živčanog sustava kralježnjaka.
- ektoderm
- ektodermalne stanice - medularna ili neuralna ploča
- medularna ili neuralna cijev (osnova ŽS)
- prednji dio cijevi - 3 prvobitna moždana mjehurića
- 5 sekundarnih m.m.
- iz ostatka cijevi - kralježnička m.
- dijelovi SŽS
- centralni kanal, moždane komore
209
Navedi prvobitne moždane mjehuriće.
- prednji (prozencefalični)
- srednji (mesencefalični)
- stražnji (rombencefalični)
210
Navedi sekundarne moždane mjehuriće.
iz prozencefaličnog
- telencefalični
- diencefalični
mesencefalični
iz rombencefaličnog
- metencefalični
- myelencefalični
211
Navedi dijelove živčanog sustava koji su se razvili iz sekundarnih mjehurića.
- telencephalon
- talamus i hipotalamus
- tectum, tegmentum, moždani krakovi
- moždani most
- produljena moždina
212
Navedi glavne faze razvoja živčane stanice (ontogenetski).
proliferacija, migracija, diferencijacija, mijelinizacija
213
Opiši proliferaciju.
- proizvodnja novih živčanih stanica
- iz prednjeg dijela neuralne cijevi nastaju neuroblasti i glijablasti
- 40 dan - kraj prvog trimestra
214
Opiši migraciju živčanih stanica.
- korteks se razvija iznutra prema van, prvo se formiraju niži zatim viši slojevi
- neuroni se penju po radijalnoj gliji
- alkohol, kokain, zračenje - epilepsija, mentalna retardacija
- do 22. tjedna
215
Koje sve procese obuhvaća faza diferencijacije živčane stanice?
formiranje aksona (migracija), dendrita, maturacija staničnog tijela, sinaptičke veze, maturacija enzima, sinteza i pohrana transmitera
- morfološka i kemijska diferencijacija i sinaptogeneza
216
Kako, u fazi diferencijacije, neuroni uspostavljaju vezu s drugim neuronima?
- čunjići rasta - proširenja aksonskog vrška koja predvode kretanje aksona
- specijalizirane molekule
- receptori za signale
- semaforin - funkcija signala i receptora
217
Zašto dolazi do odumiranja nekih neuronskih veza?
Neuralni krugovi sisavaca imaju kritična razdoblja razvoja u kojima mora doći do određenih interakcija s okolišom da bi se neuralni krug pravilno uspostavio i održao.
- "koristi ili izgubi"
218
Opiši fazu mijelinizacije u razvoju živčanih stanica.
funkcionalna zrelost neurona postiže se tek mijelinizacijom aksona
- prvo u kralježničkoj moždini
- zadnje u telencefalonu (asocijativna područja)
219
Preklapanje kojih razdoblja razvoja živčanih stanice je karakteristično za mozak čovjeka i majmuna?
proliferacije, migracije i sinaptogeneze
- tijekom razvoja velikog mozga
220
Što su samoubilački programi u stanici?
- programi koji se aktiviraju kada neuron izgubi bitku s drugim neuronima za tvari
- smrt stanice (apoptoza)
- u odrasloj stanici kod ozljede ili neurodegenerativne bolesti
