1. Kolokvij Flashcards

1
Q

Opišite kako su računala postala sveprisutna i prožimajuća

A

Računala su postala sveprisutna i prožimajuća zahvaljujući raznim tehnološkim inovacijama i razvoju same tehnologije uključujući razvoj softverskih aplikacija i samog interneta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Navedite tri primjera uređaja koje danas smatramo računalima (osim osobnog računala)

A

Mobitel, automobil i hladnjak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Objasnite što je računarstvo

A

Skup disciplina koje izučavaju procese koji djeluju na podatke i koji se sami mogu prikazati kao podaci u obliku programa.
Grana znanosti koja istražuje kako računala i računalni sustavi funkcioniraju, kako se izrađuju i programiraju te kako se koriste za riješavanje različitih problema.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Navedite dvije discipline računarstva i objasnite čime se bave

A

Teoretske - bave se prirodom informacija, algoritama i matematičkih računa koje provodi neki sustav te njihovim unaprijeđenjem
Praktične - bave se obradom podataka (slika, grafičkih prikaza, zvuka i sl.) koji dolaze do promatrača određenog sustava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Objasnite zašto kažemo da računarstvo nije (isključivo) znanost o računalima

A

Računarstvo obuhvaća bilo kakve procese koji koriste algoritme za izvođenje računanja (npr. kalkulator, abakus)
Postojalo je prije računala
Uključuje matematiku, inžinjering, komunikaciju i jezik te se koristi i u znanstvenim istraživanjima, medicini umjetnosti i drugim aspektima koja nisu direktno povezani s računalima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Dajte primjer problema kakav neka disciplina računarstva rješava

A

Grafički prikaz molekula (ili ljudske kože) i njegovo poboljšanje
Poboljšanje i prilagodbe računalnih igara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Objasnite što je informatika

A

Znanost o obradi i prijenosu podataka i informacija.
Bavi se još i prikupljanjem, skladištenjem, obradom, prijenosom i analizom informacija. Fokusira se na razumijevanje kako se informacije generiraju, obrađuju i koriste kako bi se donosile odluke, rješavale probleme i podržavala učinkovita komunikacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opišite ulogu matične ploče računala

A

Osnovna ploča u računalu koja omogućuje komunikaciju između komponenata računalnog sustava (hardvera i softvera)
Hardver - miš, tipkovnica, monitor (vanjski dijelovi)
Softver - unutrašnji program koji pokreće neku radnju na računalu (pretraživanje na internetu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Objasnite razliku između osnovnog i grafičkog procesora

A

Osnovni procesor je elektronički krug u računalu koji izvodi instrukcije programa kao što su aritmetika, logika, upravljačke i ulazno-izlazne operacije dok grafički stvara slike u međuspremniku okvira namijenjene za prikaz na zaslonu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Navedite dijelove koje osnovni procesor u računalu može imati

A

Aritmetičko-logičku jedinica
Registri

ove imaju u zadnje vrijeme

Jedinica za operacije s pomičnim zarezom
Nekoliko nivoa priručne memorije
Memorijski kontroler za upravljanje glavnom memorijom i dio ulazno-izlaznih kontrolera
Grafički procesor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Objasnite razliku između (glavne) memorije i pohrane podataka

A

Glavna memorija je jedina memorija izravno dostupna osnovnom procesoru
U njoj se nalaze programi koje procesor dohvaća i izvršava
Pohrana podataka je memorija koja nije izravno dostupna osnovnom procesoru, ali se može doseći putem ulazno-izlaznih kanala
Programi i podaci iz pohrane podataka prvo idu u glavnu memoriju, a tek se onda koriste

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Navedite dva primjera izvršnog softvera

A

Znanstveni softveri, 3D modeliranje i animacija, pregledavanje weba…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Objasnite razliku između izvršnog i sustavnog softvera

A

Sustavni softver služi kao platforma za neke izvršne sustave.
Djeluje kao baza za neke izvršne softvere te ne podržava svaki izvršni već samo neke.
Izvršni softver izvodi posebne funkcije koje nisu dio osnovnog rada računala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Navedite dva primjera sustavnog softvera

A

Manjaro, macOS, Microsoft Windows

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Navedite dvije grane razvoja Unixa i objasnite njihovu razliku

A

AT&T grana - komercijalizira Unix te izdaje nekoliko UNIX Systema od kojih su samo 2 iskorištena, poslovna okruženja

BSD grana - u akademskoj zajednici na Sveučilištu u Berkeleyu na bazi AT&T-evog Unixa nastaje Berkeley Software Distribution (kraće BSD) i širi se na druga sveučilišta, akademska zajednica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Opišite početak Unixa

A

Ken Thompson i Dennis Ritchie koji su radili u AT&T Bell Labs započinju razvoj operacijskog sustava Multics 1960-tih godina - bio je prekompleksan
Videoigra Space Travel ima problema s performansama na tom OS-u pa razvijaju Unics kao zamjenu za Multics, cilj je da bude bitno jednostavniji pa zbog toga boljih performansi od Multicsa
Unics postaje Unix 1970-tih godina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Navedite dva komercijalna Unixa i tvrtke koje su ih prodavale (osim AT&T-a)

A

AIX izdaje IBM
IRIX izdaje Silicon graphics (SGI)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opišite početak BSD-a

A

Operacijski sustav koji nastaje krajem 1970-tih i tijekom 1980-tih godina po uzoru na AT&T-ev Unix, začetnik je Bill Joy koji je studirao na Berkeleyu
BSD brzo postaje popularan na sveučilištima i institutima, zaslužan za popularizaciju Unixa na sveučilištima u SAD-u
Prvo su radili na unaprijeđenju Unixa (modifikacije) pa su na kraju razvili svoj novi operacijski sustav
Bio je i vrlo je važan za razvoj tehnologija na kojima se zasniva internet jer ranih 1980-ih godina DARPA financira razvoj tehnologija interneta u okviru BSD Unixa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Opišite nastanak FreeBSD-a

A

Započinje kada 1989. godine Keith Bostic predlaže zamjenu čitavog preostalog AT&T-evog koda Unixa otvorenim kodom
Do 1991. ostaje šest datoteka za zamjenu
1992. William i Lynne Jolitz pišu zamjene za šest datoteka, a na temelju njihovog rada od 1993. nadalje razvija se FreeBSD

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Objasnite zašto kažemo da je BSD značajan za razvoj interneta

A

Vrlo je važan za razvoj tehnologija na kojima se zasniva internet; ranih 1980-ih godina DARPA financira razvoj tehnologija interneta u okviru BSD Unixa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Navedite dva proizvoda koji se temelje na FreeBSD-u

A

Netflix i playstation 3, playstation 4

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Objasnite zašto Apple macOS specifično vežemo uz BSD i općenito uz Unix

A

Određeni djelovi FreeBSD-a nalaze se u jezgri macOS
neznam??
Jezgra koja pokreće macOS izgrađena je na otvorenom kodu i ima korijene u BDS operativnom sustsavu. Također sadrži mnoge alate koji su standardni za Unix i podržava Unix specifične sustave.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Objasnite što je slobodni softver

A

Softver koji možete prilagođavati svojim potrebama i dijeliti prilagođene (promijenjene) verzije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Navedite dva primjera slobodnog softvera (osim GNU-a)

A

BSD i Windows

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opišite kako je Richard Stallman pokrenuo GNU i FSF

A

Prvo je sam modificirao softver starog printera na MIT kako bi mogao koristiti novom i javljati kada se papir zaglavi pošto je bio na katu ispod njegovog ureda
1983. osniva GNU, neovisni slobodni softver koji nema veze s Unixom
1985. osniva FSF, Free Software Foundation kako bi financiro razvoj slobodnog softwera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Navedite četiri slobode kojima Richard Stallman definira slobodni softver

A
  1. Sloboda pokretanja programa kako želite, u bilo koje svrhe
  2. Sloboda proučavanja rada i prilagodba programa kako bi vršio računalne aktivnosti koje želite
  3. Sloboda distribucije kopijâ kako biste pomogli bližnjemu
  4. Sloboda distribucije izmijenjenih inačica programa čime vaše izmjene koriste cijeloj zajednici
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Objasnite pojam copylefta i navedite ime najpoznatije copyleft licence

A

Copyleft je općenita metoda za oslobođenje programa koja zahtijeva da sve izmijenjene i proširene inačice programa budu isto tako slobodne. Osigurava da softver bude slobodan
Najpoznatija je GPL licenca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Opišite početak Linuxa

A

Linux je operativni sustav otvorenog koda koji je započeo kao operativni sustav Linusa Torvaldsa.
Linus Torvalds je bio student računalnih znanosti na Sveučilištu u Helsinkiju. Kao student, imao je priliku raditi s Minixom, malim Unix-sličnim operativnim sustavom koji je služio kao obrazovni alat.
Torvalds je smatrao da Minix ima određena ograničenja i htio je stvoriti vlastiti operativni sustav koji bi bio fleksibilniji i omogućio bolju podršku za hardver.
1991. godine, Torvalds je objavio poruku u kojoj je najavio početak razvoja svog operativnog sustava. Jezgra Linuxa je bila ključni dio operativnog sustava koji upravlja hardverskim resursima. Torvalds je od početka odlučio raditi na otvoren način, omogućavajući drugim programerima da sudjeluju u razvoju. To je privuklo zajednicu programera koji su doprinosili kodu, ispravljali greške i dodavali nove značajke. Torvalds ipak nije razvio čitav operacijski sustav, već “samo” njegovu jezgru.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Objasnite značaj GNU/Linuxa

A

Kombinacija jezgre Linuxa i GNU korisničke okoline koji zajedno tvore cjelovit operacijski sustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Opišite pojam distribucije Linuxa

A

Uključuje sve komponente koje su potrebne da bi korisnik mogao koristiti operacijski sustav
softver i hardver

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Navedite dvije distribucije Linuxa i njihovu ciljanu skupinu korisnika

A

Ubuntu - namijenjena krajnim korisnicima
Fedora - namijenjena poslovnim korisnicima
Arch Linux - namijenjena igračima računalnih igara na Linuxu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Opišite ulogu upravitelja paketa

A

u svijetu Windowsa: korisnik sam nabavlja softver negdje na internetu i instalira ga
u svijetu operacijskih sustava sličnim Unixu: svaki distributer pakira softver za svoju distribuciju u takozvane pakete, a korisnik zatraži instalaciju softvera koji želi, sve ostalo rješava upravitelj paketima.
Upravitelj paketa je softverski alat koji olakšava instalaciju, ažuriranje, uklanjanje i upravljanje softverskim paketima na računalnom sustavu. Paketi su zapakirane verzije softvera koje uključuju resurse potrebne za ispravno funkcioniranje aplikacije

31
Q

Objasnite čemu služe GNOME i KDE

A

Oni su korisnička sučelja. Imaju web preglednik, mail klijent, klijent za trenutačno
poručavanje, tekst editor, kalkulator, audio svirač, preglednik slika, preglednik videa…
Prvo je nastao KDE - Matthias Ettrich želi napraviti grafičko sučelje dovoljno
atraktivno da ga njegova cura želi koristititi. GNOME je grafičko sučelje nastalo kao
alternativa KDE. GNOME aplikacije više se fokusiraju na jednostavnost i lakoću
korištenja, dok KDE nudi naprednije značajke i funkcionalnosti

31
Q

Objasnite razliku programa otvorenog koda i besplatnog programa

A

Program otvorenog koda ima izvorni kod koji je dostupan svakome tko ga želi
izmjeniti i poboljšati, a besplatni program je samo besplatan za preuzimanje i
korištenje, ali njegov kod se ne može mijenjati

32
Q

Navedite dva projekta velikih kompanija koja su postali slobodni softveri.

A

Netscape: Mozilla
Red Hat: Fedora

33
Q

Opišite kako je Netscape pokrenuo projekt Mozilla

A

U ožujku 1998. Netscape je objavio izvorni kod Communicatora na mozilla.org, a plan
razvoja Mozille počinje u listopadu iste godine. Godinu dana od objavljivanja koda,
Netscape je prodan AOL-u (America Online). 2002. nastaje Mozilla 1.0, a sljedeće
godine se u plan razvoja Mozille uključuju Firefox i Thunderbird. 2004. nastaje
Firefox 1.0, a 2005. ima 100 milijuna preuzimanja.

34
Q

Opišite kako je StarOffice postao OpenOffice.org

A

StarOffice je početkom 1990-ih bio komercijalni uredski paket koji je razvila tvrtka StarDivision. 1999. godine druga tvrtka je kupila StarDivision i odlučila je otvoriti izvorni kod StarOffice-a.
Otvoreni izvorni kod verzija StarOffice-a dobila je ime “OpenOffice.org. OpenOffice.org je postao popularan kao alternativa komercijalnim uredskim paketima poput Microsoft Office-a.

35
Q

Opišite probleme zatvorenih formata i objasnite kako ih OpenDocument rješava

A

Ako su informacije objavljene unutar zatvorenog formata, to može uzrokovati značajne prepreke u korištenju tih informacija, te natjerati pojedince koji žele koristiti te podatke da kupe potrebni softver.
Primjenom OpenDocument-a nije važno kakva računala obje strane rabe, niti koji softver upotrebljavaju, jer obje mogu bez poteškoća razmjenjivati dokumente.
Također, primjenom ovog standarda osigurava se dugovječnost arhiviranih dokumenata, znači primjenom ovog otvorenog standarda bit će moguće čitati arhivirane datoteke i nakon dugog niza godina.

36
Q

Objasnite što je znanstveni softver

A

Znanstveni softverje vrsta izvršnog softvera koja se razvija kako bi riješila probleme
u raznim granama znanosti

37
Q

Navedite dva primjera znanstvenog softvera

A

GEOS-5 – za simulaciju klime Zemlje
GROMACS – simulacija molekularne dinamike

38
Q

Objasnite pojam paralelizacije izvođenja

A

Paralelizacija omogućuje da se više radnji, operacija ili proračuna izvodi istovremeno.Radnje, operacije ili proračuni moraju biti takvi da je paralelizacija
moguća.
Paralelizacija se može izvesti na tri razine:
1) procesi
2) procesne niti
3) koprogrami,vlakna ilizelene niti

Tri zakona govore o mogućnosti kraćenja vremena izvođenja korištenjem paralelizacije:
1) Littleov zakon
2) Amdahlov zakon
3) Gustafsonov zakon.

39
Q

Objasnite koju ulogu na superračunalima ima MPI i na kojem dijelu Bure se koristi

A

MPI (Message passing interface) omogućuje paralelizaciju aplikacija zasnovanu na razmjeni poruka. Procesi komuniciraju putem cijevi te nema dijeljene memorije. Koristi se na Cluster dijelu Bure. To je primjer distribuiranog sustava sastavljenog od
više računala povezanih mrežom.

39
Q

Objasnite što tvrdi Amdahlov zakon

A

Amdahlov zakon je formula koja daje teoretsko ubrzanje latencije (vremensko kašnjenje izmeđuuzroka i posljediceneke fizičke promjene upromatranomsustavu) izvršenjazadatkaprifiksnomopterećenjukojese možeočekivati​​odsustava čiji su
resursi poboljšani. Često se koristi uparalelnom računanjuza predviđanje teorijskog
ubrzanja pri korištenju više procesora.

Ako povećamo broj procesora doći će do ograničenja ubrzanja zbog onog dijela programa koji se ne može paralizirati.

39
Q

Objasnite što tvrdi Gustafsonov zakon

A

Gustafsonov zakon je suprotnost Amdahlovom zakonu u kontekstu paralelnog računarstva. Formulirao ga je John Gustafson 1988. godine kako bi istaknuo da, umjesto da se fokusira na ograničenja serijskih dijelova programa kao što to čini Amdahlov zakon, trebali bismo razmišljati o povećanju efikasnosti paralelnog izvođenja.
Gustafsonov zakon tvrdi da povećanjem broja procesora, a ne ograničavajući serijske dijelove, možemo rješavati veće probleme u istom vremenskom okviru.
Ne fokusira se na smanjenje vremena izvođenja već povećanja veličine problema koji moramo riješiti.

40
Q

Opišite način mjerenja performansi superračunala i ulogu liste TOP500 superračunala

A

Performanse superračunala mjere se u broju operacija s pomičnim zarezom po sekundi.TOP500održava top listu 500 najjačih superračunala na svijetu.

40
Q

Objasnite što je heterogeno kod heterogenog računarstva

A

Heterogeno računalo ima dva dijela: domaćin – osnovni procesor i uređaj – grafički
procesor.
Osnvoni procesor je dobar za serijsku obradu, a grafički procesor je dobar za masivnu
paralelnu obradu podataka.Heterogeni sustav kombinira oba.

40
Q

Objasnite koje računalo je superračunalo i gdje možemo takva računala pronaći

A

Superračunaloje računalo koje ima visoke performanse u odnosu na uobičajeno osobno računalo. Takve se performanse najčešće postižu povezivanjem velikog broja odvojenih računala donekle sličnih osobnim računalima korištenjem brze
komunikacijske mreže.
Pronalazimo ih u podatkovnim centrima. Gustim pakiranjem istih osnovnih komponenata koje nalazimo u suvremenim osobnim računalima dobivamo sklopovsku opremu za računala koja se koriste u podatkovnim centrima.
Takav i slični poslužitelji se zatimstavljaju u ormare. Slaganjem više ormara u jednoj ili više prostorija zajedno s umrežavanjem, uređajima za pohranu podataka, napajanjem, hlađenjem, rezervnim baterijama i drugom opremom dobivamo
podatkovni centar.

40
Q

Objasnite zašto kažemo da razvoj osobnih računala pomaže razvoju superračunala

A

Osobna računala su zadnjih 20–30 godina izrazito brzo napredovala u performansama, dijelomzahvaljujući igračima računalnih igarakoji želeigrati fotorealistične igre doma na računaluina konzoli. Gustim pakiranjem istih osnovnih
komponenata koje nalazimo u suvremenim osobnim računalima dobivamo sklopovsku opremu za računala koja se koriste u podatkovnim centrima -superračunala.

41
Q

Navedite dvije države koje dominiraju TOP500 superračunala

A

SAD i Kina

42
Q

Navedite resurse koje možemo zakupiti kod kupovanja računalnih resursa u oblaku

A

računalne (osnovni i grafički procesori s pripadnom memorijom)
skladišne (tvrdi diskovi, pogoni čvrstog stanja i drugi mediji te pripadni kontroleri)
mrežne (mrežni adapteri, komunikacijski mediji i prijenosnici)

43
Q

Navedite tri pružatelja usluga računarstva u oblaku

A

Amazon AWS
Microsoft Azure
Google Cloud

44
Q

Objasnite što je intelektualno vlasništvo

A

To je vlasništvo nad neopipljivim intelektualnim stvarima
Pravno priznato pravo koje se odnosi na kreativne i intelektualne radove. Ovo pravo omogućuje autorima i vlasnicima da kontroliraju upotrebu, distribuciju i reprodukciju svojih stvaralačkih djela

45
Q

Navedite dvije vrste prava koje intelektualno vlasništvo poznaje

A

Postoje dvije vrste: industrijsko vlasništvo (patent, zaštitni znak) i autorsko pravo

46
Q

Objasnite način funkcioniranja autorskog prava na softver

A

Svaki napisan softverautomatski je vlasništvo autorai autor ga moželicenciratidrugima pod uvjetima kojima želi. Znači da drugi ljudi ne mogu mijenjati ništa. Ali, autor se može odreći vlasništva i staviti softver ujavnu domenu.
To znači da je tada softver dostupan svim ljudima i nije ničije vlasništvo

47
Q

Objasnite zašto se koristi akademsko licenciranje kod vlasničkog (znanstvenog) softvera

A

Vlasnički softveri razvijeni za komercijalne svrhe često imaju nižu cijenu za akademsku upotrebu. Razlog tome može biti poticanje razvoja znanosti,
omogućavanje korištenja tog softvera studentima ili možda promoviranje softvera kako bi se koristio na realnim problemima i da bi se omogućilo njegovo poboljšanje
Kod vlasničkog softvera razvijenog u akademskom okruženju često se sreće shema
licenciranja koja definira različite uvjete korištenja u neprofitne (npr. akademska istraživanja) i profitne svrhe (npr. primjena u istraživanja u korporacijama).

48
Q

Opišite licencu vlasničkog (znanstvenog) softvera po želji

A

VMD-ova licenca (Visual Molecular Dynamics): softver je intelektualno vlasništvo sveučilišta Illinois i njemu ostaju sva prava. Korisnik licence mora ugovorom prihvatiti ograničenu, neprenosivu licencu za korištenje softvera samo u akademske i
istraživačke svrhe, npr. ne smije se koristiti za komercijalne potrebe.

49
Q

Opišite licencu slobodnog (znanstvenog) softvera po želji

A

Licenca Open-Source PyMOL-a: softver je autorsko pravo tvrtke Schrodinger LCC. Korisnici imaju dozvolu za slobodnu upotrebu, distribuciju i modifikaciju softvera pod uvjetom da se poštuju određeni uvjeti. Korisnik mora osigurati da se autorsko pravo
pojavljuje u svim kopijama softvera i ne smije se koristiti ime Schrodinger LCC u reklamaciji softvera bez odobrenja te tvrtke.

50
Q

Objasnite način funkcioniranja softverskog patenta

A

Patentje oblik intelektualnog vlasništa koji vlasniku daje zakonsko pravo da ostalima zabrani stvaranje, korištenje, prodaju i uvoz izuma u zamjenu za javnu objavu izuma.
Znači softverski patent bi vlasniku softvera davao pravo da ostalima zabrani korištenje, stvaranje i prodaju tog softvera

51
Q

Objasnite način funkcioniranja zaštitnog znaka softvera

A

Zaštitni znak je prepoznatljiv znak, dizajn ili izraz koji razlikuje neki proizvod od ostalih. U zajednici slobodnog softvera otvorenog koda postoji nepisano pravilo da se postojeća imena softvera ne dupliciraju, bila registrirana kao zaštitni znak ili ne.

Npr. Mozillin web preglednik, je bio nazvan Firebird i postao jeFirefoxkako bi se razlikovao od sustava za upravljanje bazom podatakaFirebird

52
Q

Navedite dvije licence koje se koriste za podatke i navedite za koje podatke se koriste

A

Open Publication Licence - javna licenca za autorska pravaza dokumente, znači za
sadržaj a ne za softver
Creative Commons – licenca koja omogućuje besplatnu distribuciju djela koje je
inače zaštićeno autorskim pravima

53
Q

Navedite osnovno specifičnost autorskog prava kod znanstvenih radova

A

Autorsko pravo nad znanstvenim radom štiti autora od neovlaštenog korištenja, krađe, mijenjanja i javnog objavljivanja njegovog rada. Samo on može odlučivati što želi sa svojim radom i to pravo mu omogućuje da on bude priznat kao tvorac tog rada, a ne netko drugi

54
Q

Objasnite temeljnu razliku po pitanju autorskog prava kod znanstvenih radova u otvorenom pristupu u odnosu na uobičajeni pristup objavljivanju

A

Kod objavljivanja se autorska prava prenose na izdavača, a kod radova u otvorenom pristupu nema prebacivanja autorskih prava na izdavača

55
Q

Navedite dva izdavača koji svoja izdanja temelje na otvorenom pristupu

A

MDPI – molecular diversity preservation international i PLOS – public library of science

56
Q

Opišite situaciju u kojoj se našao Aaron Swartz nakon preuzimanja radova na MIT-u

A

Aaron Swartzje 2011. godine iskoristio svoj pristup radovima na MIT-u da sistematski preuzme velik broj radova s ciljem da ih učini dostupnim javnosti zbog
čega je bio uhićen od strane MIT-eve policije i optužen od strane Federalne vlade SAD-a. 2013. godine je počinio samoubojstvo, ali jeostao jedna od značajnih ličnosti u borbi za otvoreni pristup znanstvenim radovima.

57
Q

Navedite tri varijante otvorenog pristupa

A

Zlatni (pravi otvoreni pristup), zeleni (pravo na vlastito arhiviranje), hibridni (dio radova u otvorenom pristupu, dio ne)

58
Q

Objasnite značaj Sci-Huba

A

Sci-Hubje web stranicaknjižnice u sjeni(prikriveni su da bi mogli pristupit radovima) koja pruža besplatan pristup milijunimaistraživačkih radova,bez obzira na autorska prava,zaobilazećipaywallizdavača na razne načine.Sci-Hub je 2011.
uKazahstanuosnovalaAlexandra Elbakyan, kao odgovor na visoke cijene istraživačkih radova iza paywalla.Osim svoje intenzivne upotrebe, Sci-Hub se ističe među ostalim bibliotekama u sjeni zbog svoje jednostavne upotrebe i pouzdanosti i zbog goleme veličine svoje kolekcije: studija iz 2021. procjenjuje da Sci-Hub omogućuje pristup do 95% svih znanstvenih publikacija s izdanimDOIbrojevima

59
Q

Opišite situaciju u kojoj se nalazi Alexandra Elbakayan povodom Elsevierove tužbe

A

Okružni sud u New Yorku presudio je da Sci-Hub krši američki zakon o autorskim pravima.Sud je presudio u korist akademskog izdavača Elsevier, koji je podnio tužbu protiv te stranice zbog nezakonitog pristupa i distribucije njegovih radova zaštićenih autorskim pravima. Okružni sud u New Yorku dodijelio je Elsevieru odštetu od 15 milijuna američkih dolara, ali pošto Alexandra ne živi, niti ima imovine u SAD-u vlada nema neki način da naplati tu kaznu

60
Q

Opišite značenje pojma model u kolokvijalnom, fizikualnom i konceptualnom značenju

A

Model u kolokvijalnom značenju je osoba kojoj je modeliranje posao, djevojke u modnoj industriji – ugl atraktivna osoba.
U fizici se koristi za opisivanje
pojednostavljene reprezentacije stvarnosti ili nekog fizičkog sustava. Fizički model može biti matematički ili konkretni objekt koji se koristi kako bismo bolje razumjeli ili predviđali ponašanje stvarnog sustava. Na primjer, u meteorologiji, korišteni su numerički modeli kako bi se predvidjelo buduće vrijeme. Ti modeli koriste matematičke jednadžbe i podatke o trenutnim uvjetima kako bi stvorili prognoze.
Pojamkonceptualni modelodnosi se na svakimodelkoji je formiran nakon
procesakonceptualizacijeiligeneralizacije.
Model se koristi kako bi se opisala
pojednostavljena reprezentacija nečega kompleksnijeg. To može uključivati
​​apstraktne koncepte, teorije ili strukture koje pomažu u razumijevanju ili analizi
nekog složenog sustava.

61
Q

Objasnite pojam skale u fizici

A

U fizici, pojam “skala” se odnosi na omjer između stvarne veličine objekta ili pojava i njenog prikaza ili modela. Skala se koristi kako bi se olakšalo proučavanje i razumijevanje pojava koje se događaju na različitim razinama veličine, bilo da se radi o mikroskopskim strukturama na atomskoj razini ili o ogromnim astronomskim objektima u svemiru

62
Q

Navedite koji se modeli i metode koriste na milimetarskoj i mikrometarskoj skali

A

milimetri: modeli kontinuuma imetoda konačnih elemenata (diferencijalne jednadžbe)
mikrometri:grubozrnato modeliranje (simulacija ponašanja složenih sustava korištenjem njihove grube (pojednostavljene) reprezentacije)idisipativna dinamika čestica (kretanje čestica)

63
Q

Opišite čime se bavi molekularno modeliranje

A

Molekularno modeliranje je skup teorijskih i računskih metoda za oponašanje molekula. To je grana znanosti koja se bavi proučavanjem strukture, svojstava i
ponašanja molekula, kao i njihovih međudjelovanja. Ova disciplina koristi računalne tehnike i matematičke modele kako bi simulirala i analizirala ponašanje
molekula na razini atoma i veza među njima

64
Q

Opišite čime se bavi kemoinformatika

A

Kemoinformatikaje interdisciplinarno područje znanosti koje se bavi razvojem metoda i softvera za rješavanje kemijskih problema.Kombinacijaje fizikalne kemije i računalne znanosti. Stvarabaze kemijskih podataka i definirakemijske formate
datoteka

65
Q

Opišite čime se bavi molekularna mehanika

A

Molekularna mehanikakoristiklasičnu mehanikuza
modeliranjemolekularnihsustava.Pretpostavlja se da je Born- Oppenheimerovaaproksimacija važeća i potencijalna energija svih sustava
izračunava se kao funkcija nuklearnih koordinata pomoćupolja sila
Koristi Newtnove zakone

66
Q

Opišite čime se bavi kvantna kemija

A

Primjenjuje kvantnu mehaniku za modeliranje kemijskih sustava (npr. atomi, molekule,kemijske reakcije). Izračunavaelektronsku
struktururješavanjemSchrodingerove jednadžbe

67
Q

Objasnite za što je dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju 1998. godine

A

Nobelova nagrada za kemiju 1998. godine dodijeljena je za otkriće i razvoj katalitičkih funkcija enzima. Nagrada je podijeljena između tri znanstvenika:
1. John B. Fenn: zajedno s kolegama razvio je tehniku zvanu elektrosprej ionizacija (ESI). Ova tehnika omogućuje pretvaranje molekula u ionski oblik kako bi se mogli analizirati masenom spektrometrijom. Fennova inovacija bila je ključna za razvoj
moderne analize proteina i drugih bioloških makromolekula.
2. Koichi Tanaka: također je radio na razvoju metoda za analizu proteina. Tanaka je razvio tehniku poznatu kao laserska desorpcijska/ionizacijska spektrometrija
(LD/IMS). Ova tehnika omogućuje analizu velikih biomolekula kao što su proteini.
3. Kurt Wüthrich: razvio je nuklearnu magnetsku rezonancu u otopini (NMR) za određivanje trodimenzionalne strukture biomolekula u otopini. Ova tehnika je ključna za razumijevanje kako proteini i druge molekule funkcioniraju na molekularnoj razini.

Ova trojica znanstvenika su kroz svoje inovacije u analizi proteina i biomolekula
značajno doprinijeli razumijevanju strukture i funkcije bioloških molekula.

68
Q

Objasnite za što je dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju 2013. godine

A

Nobelova nagrada za kemiju 2013. godine dodijeljena je za razvoj teorija i metoda računalne kemije. Nagrada je podijeljena između trojice znanstvenika:
1. Martin Karplus: doprinio je razvoju kvantno-kemijskih računalnih modela. Karplus je
bio pionir u razvoju metoda koje omogućuju simuliranje kemijskih reakcija na
računalu.
2. Michael Levitt: također je radio na razvoju računalnih metoda za modeliranje
bioloških makromolekula, poput proteina i nukleinskih kiselina. Levitt je posebno
poznat po radu na razvoju programa za predviđanje strukture proteina.
3. Arieh Warshel: surađivao je s Levittom na razvoju računalnih metoda za proučavanje
bioloških sistema. Warshel je specijaliziran za razvoj metoda kvantno-mehaničke
simulacije, koje omogućuju proučavanje reakcija na atomskoj razini.
Njihov rad u području računalne kemije imao je značajan utjecaj na način na koji
kemičari i biokemičari pristupaju proučavanju kemijskih reakcija i struktura. Razvoj
kvantno-kemijskih modela i računalnih simulacija omogućio je detaljnije
razumijevanje kemijskih procesa na molekularnoj razini

69
Q

Navedite dva softvera u području računalne kemije

A

ABINIT - besplatni
Gaussian – komercijalni

70
Q

Opišite čime se bavi bioinformatika

A

Bioinformatikaje interdisciplinarno područje znanosti koje se bavi razvojem metoda i softvera za razumijevanje bioloških podataka. Razvoj softverskih alata za razumijevanje bioloških podataka, koji su čestoveliki i kompleksni

71
Q

Navedite dva softvera u području bioinformatike

A

NCBI Blast - program za usporedbu informacija o primarnim biološkim sekvencama,
kao što su sekvence aminokiselina proteina ili nukleotidi sekvenci DNA
EMBOSS - omogućuje znanstvenicima da analiziraju genomske i proteinske podatke