Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Geografija > 1. ispitivanje > Flashcards

1. ispitivanje Flashcards

1
Q

Gdje su nastale prve karte

A

Stari istok

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Tko je otac geografije

A

Eratosten

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Zašto je Eratosten otac geografije

A

izračunao opseg zemlje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako je Eratosten izračunao opseg zemlje

A

ljetni solstici u Sieni zrake sunca okomite
ljetni solstici druge godine u Alexandriji zrake sunca pod kutem
izracunao kut
podjelio 360 s kutom i pomnozio ga s udaljenošću između Alexandrije i Siene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što geografija proučava

A

geografski prostor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako su se zvale stare rimske putne karte i što je za njih specifično

A

Itinerari-rimske putne karte koje su dugačke i uske

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Tko je zaslužan za geocentrični sustav svemira

A

Ptolomej

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se zovu stare pomorske karte i tko ih je koristio

A

Portulani, Marko Polo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

TuO karte

A

Izgledaju kao T u O

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Tko je zaslužan za heliocentrični sustav svemira

A

Nikola Kopernik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Tko je otac fizičke geografije

A

Alexander von Humbold

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Tko je otac društvene geografije

A

Carl ritter

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Tko je uveo prirodni determinizam i što je to

A

F. Ratzel - geografski faktori su glavni čimbenici naseljavanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Tko je uveo društveni determinizam i što je to

A

V. de la Blashe - društveni faktori su glavni čimbenici naseljavanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Na koje grane se dijeli geografija

A

Socialna, Fizička, Regionalna, Primjenjena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Nabroji znanstvene discipline geografije i s čime se koja bavi

A

Geomorfologija-reljef, Klimatologija-klima, Hidrogeografija-voda, -Pedogeografija-tlo, Fitogeografija-razmještaj biljnih vrsti zoogeografija-razmještaj životinjskih vrsta

Demogeografija, Urbana geografija, Ekonomska geografija, Agrarna geografija, Industriska geografija, Prometna geografija, trgovinska geografija, Turistička geografija, Politička geografija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Nabroji geografske metode

A

Anketiranje, Kartografske, Terenske, Modeliranje, Geoprostorne analize

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Pomorska karta

A

Merkatorova projekcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

GIS + primjer

A

Geografski Informaciski Sustav - Koliko se može proširiti naselje a da ne ugrožava okolni ekosustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Tabula Peutingeriana

A

Itinerari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Tko je napravio prvu sačuvanu kartu hrvatske

A

Federick Bartolačić Grisogono

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Tko je prvi dobro napravio kartu hrvatske

A

Stjepan Glavač

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

tko je osnovao katedru geografije na sveučilištu u zagrebu;

A

Petar Matković

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

što je napravio Josip Roglić

A

prvi istraživao krš, zaslužan je za definiranje granica istre, preveo latinski udžbenik u hrvatski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Kada je bio veliki prasak’

A

prije 13.8 miliardi godina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Kada se zemlja formira

A

prije 4.6 miliardi godina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

što de desilo nakon što se zemja formira

A

sudara se sudara Theiom od materiala formira se mjesec i zemlja se hlado

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Kako se djeli vrijeme

A

Eon Era Period Epoha Doba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koji su eoni ere periode epohe doba

A

Prekambrij - Hadij, Arhaik, Proterozoik Fanerozoik - Paleozoik [ Kambrij, Ordovicij, Silur, Devon, Karbon, Perm ] Mezozoik [ Trias, Jura, Kreda ] Kenozoik [ Paleogen, Neogen, Kvartar ]

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Hadij

A

Zemlja je užareda kugla - nema života, postupno se hladi (diferencijacija), Atmosferu čine plinovi iz unutrašnjosti zemlje - nema kisika, nastaju prve stjene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Arhaik

A

Prve sačuvane stjene, Nastaju Baltički, Kanadski, Gvajansi, Brazilski, Zapadno australiski, Arapski, Afrički štit, Pojavljuje se život - citanobakterije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Proterozoik

A

povećava se broj citanobakterija, proizvodnja kisika, prvi školjkaši, spušve, alge, orogeneze, ledeno doba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Što je orogeneza

A

proces stvaranja planinskih lanaca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Kambrij

A

Kambriska eksplozija života (ribe), Kaleodonska orogeneza (počinje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Ordovicij

A

prve biljke, kalodonska orogeneza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Silur

A

Kaledonska orogeneza, buja život u moru, javljaju se prve papratnjače

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Devon

A

završava kaledonska orogeneza, vodozemci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Karbon

A

Šume papratnjače (danas ugljen), hercinska orogeneza počinje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Perm

A

prvi reptili, veliko izumiranje krajem perma 90% Pangea

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Trias

A

oporavak flore,pojavljuju se sisavci, pangea se počinje razdvajati i počinje alpska orogeneza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Jura

A

Javljaju se ptice i razvijaju veliki dinoisauri

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Kreda

A

vapnenačke alge, izumiranje dinosaura( ležišta nafte )

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Paleogen

A

Alpska orogeneza počinje, kreće doba sisavaca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Neogen

A

Alpska orogeneza, travnjaci i crvene alge, hladna klima, djele se na epohe miocen i pliocen, mamuti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Kvartar

A

završava alpska orogeneza, pojava čovjeka, djeli se na pleistocen i holocen
ledena doba (glaciali), u holocenu se razina mora diže za 120m, pojavljuje se homosapiens, antropocen-sadašnjica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Nabroji i pokaži Štitove na karti

A

Kanadski, Baltički ,brazilski, zapadnoaustralski, afrički, arapski, ruska platforma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Što je nastalo kaledonskom orogenezom

A

sjeverni dio norveške, škotska, dio labradora, island

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Što je nastalo hercinskom orogenezom

A

središnji francuski masiv, njemačko i češko sredogorje, karpati, rodopi, prostor korzike, sardinja, zapadni dio pirenejskog poluotoka,alpačko sredogorje, veliko razvodno gorje, slavonsko gorje, prostor medvednice, zrinska gora, petrova gora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Što je nastalo alpskom orogenezom

A

alpe, apenini, sejverno američki kordiljeri, južno američki kordiljeri, pirineji, dinaridi, kavkaz, iransko gorje, himalaja, altaj, atlas, istočni dio sibira

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Što je Mineral

A

osnovna građevna jedinica, stijena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Minerologija

A

različitost minerala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

kada se atomi pravilno spoje nastaje ________

A

Kristalna rešetka, kristali

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

kada tvari nemaju kristalnu strukturu oni imaju

A

amorfnu strukturu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

što su minerali

A

nakupine atoma , iona i molekula čiji se sastav može izraziti kemiskom formulom

55
Q

po čemu se razlikuju minerali

A

Boji, Tvrdoći, Sjaju, Elasticinosti, Specifičnoj težini, Indeksu loma

56
Q

kako se određuje tvrdoća materiala

A

Mohsova ljestvica tvrdoće

57
Q

koji su 8 najzastupljenijih elemenata u građi materiala

A

kisik, silicij, željezo, aluminij, kalcij, natrij

58
Q

koji su 9 skupina materiala

A

silikati (MgSiO4), Oksidi (Sio2), karbonati (CaCo3,COMg,(CO3)2), samorodni materiali(C,S,Au,Cu,Hg)

59
Q

Što je petrologija

A

znanost koja proučava stjene

60
Q

Nabroji vrste stjena

A

magmatske, sedimentalne, metamorfne

61
Q

kako nastaju magmatske stjene

A

hlađenjem magme ili lave

62
Q

Koje stjene nastaju hlađenjem magme

A

Intruzivne-nastaju spoo zato se veze imaju vremena formirati čvršće imaju granularnu, krupnokristalnu ili zrnastu strukruru (granit)

63
Q

Koje stjene nastaju hlađenjem lave

A

Efuzivne-brže hlađenje lave razultira nastankom manje čvrstim mineralima amorfne mase Porfirne strukture (bazalt)

64
Q

Što nastaje brzim hlađenjem lave bogate plinova

A

Plovučac

65
Q

Što nastaje naglin hlađenjem lave bez plinova

A

Obsidian-amorfna masa

66
Q

Nabroji intruzivne stjene po kiselosti(Si02)

A

Kisele-Granit, Neutranle-diorit, bazične-Gabro, ultrabazične-Peridotit

67
Q

Nabroji efuuzivne stjene po kiselosti(Si02)

A

Kisele-Riolit, Neutranle-Andezit, bazične-Bazalt

68
Q

Stjenski ciklus- objasni

A

Trošenje starijih stjena(Mehaničko[smrzavanje vode], kemisko[voda-korozija], organogeno[biljke])
Transport materiala-usitnjuju se(voda vjetar led)
Taloženje-Diageneza\kompakcija-postaje čvršći
litifikacija\okamenjivanje

69
Q

Nabroji vrste sedimentnih stjena

A

Klastične, kemogene\kemiske, biogene

70
Q

objasni klastične stjene

A

nastaju taloženjem usitnjenog i trošenog kamonog materiala nastalog rastavljanjem drugih stijena (konglomerat)

71
Q

vrste klastičnih stijena

A

šljunak-konglomerat, kršje-kršnik, pjesak, pješčenjak, silt-siltit, glina-šejl

72
Q

objasni kemogene stjene

A

nastaju kemiskim taloženjem i kristalizacijom mineralnih tvari iz zasičenih vodenih otopina (kremen\kvarc, sedra)

73
Q

objasni biogene stjene

A

nastaju taloženjem ostatka biljaka i životinja
Kavstobioliti - Ugljen (Treset, Lignit, Smeđi ugljen, kameni ugljen, antracit)
Nafta-gusta tvar, nazazi se unutar sedimentalnih stjena

74
Q

Kako nastaju metamorfne stjene

A

preobraženjem sedimentnih, magmatskih ili drugih metamorfnih stjena pod utjecajem visokog tlaka i temperature – METAMORFOZA (mramor)

75
Q

Primjeri metamorfoze

A

Granit-gnajs, vapnenac-mramor

76
Q

kakvu strukturu imaju metamorfne stjene

A

Škriljavu

77
Q

koje su vrste škriljavca i od kojih stjena dolaze

A

sedimentalne stjene-Paraškriljavci
magmatske stjene-otroškriljavci

78
Q

Starost stjena

A

Relativna-utvrđuju se pomoću fozila
Apsolutna-utvrđuju se vremenom raspada ili poluraspada radioaktivnih izotopa

79
Q

Kako je Andrija Mohorovičić da je zemjla građena zonalno

A

Proučaavo je zapis seizmografa potresa u pokuplju i shvatio je da se na određenoj dubini nalazi materija različitih svojstava (na temelju brzine kretanja valova

80
Q

Kako je zemlja građena

A

Zonalno

81
Q

Na koje se zone djeli zemlja

A

Jezgra, Plašt, Kora

82
Q

Što je ploha diskontinuiteta

A

zona na kojoj dolazi do promjena svojstava

83
Q

Od čega je sastavljenja jezgra

A

Nikla i Željeza ( Ni Fe )

84
Q

Svojstva unutarnje jezgre

A

Visok tlak i temperatura (5000c) kruta

85
Q

Svojstva Vanjske jezgre

A

Visok tlak i temperatura rastaljena i stvara magnetno polje zbog zemljine rotacije

86
Q

WOG

A

ploha diskontinuiteta izeđu vanjske jezgre i plašta

87
Q

Kako se zove diskontinuitet između unutarnje i vanjske jezgre

A

Leihmannov diskontinuitet

88
Q

Kako se djeli plašt

A

doljnji plalšt ( mezosfera ), središnji plašt (astenosfera)

89
Q

što se dešava u astenosferi

A

konvekciska gibanja magme

90
Q

objasni konvekciska gibanja magme

A

magma se zagrijava u doljnjim slojevima astenosfere povečava joj se volumen pa se izdiže do litosfere koja je hladnija pa se magma ohladi(u krug)

91
Q

MOHO sloj

A

ploha diskontinuiteta između astenosfere i kore

92
Q

Kako se djeli kora

A

Oceanska, kontinentalna

93
Q

Oceanska kora obrazloži

A

izrađuje oceansko dno debljine 5-12km
60% kore homogene građe bazalt (bazaltna kora)

94
Q

kontinentalna kora obrazloži

A

izgrađuje kontinentalne djelove zemlje prosjecna debljina 40 km
granitna stjena (SiAl)

95
Q

Temperatura

A

raste 1c svaka 33m - geotermiski gradient

96
Q

Nabroji vrste ugljena od najstarijeg do namlađeg

A

Treset, Lignit, Smeđi ugljen, kameni ugljen, antracit

97
Q

tko je napravio teoriju o tektonici ploca i kako ju je nazvao

A

Alfred Wegner “O plutanju kontinenata”

98
Q

kada se od Wegnerove teorije razvija teorija tektonike ploća

A

60ih godina

99
Q

na če mu se zasniva teorija tektonike ploća

A

kretanjima litosfernih ploča

100
Q

nabroji vrste granica litosfernih ploča

A

Konstruktivne, Destruktivne, Konzervativne

101
Q

Konstruktivne Granice

A

događa se razmicanje(udaljavanje,spreading), Reljefni oblik koji nastaje je srednjooceanski hrbat, a nakon što iziđe iznad razine mora vulkanski otok. U moru formira se RIFT
Sjevernoamerička – Euroazijska, Južnoamerička – Afrička, Afrička – Arapska
primjeri vulkanskih otoka: Island, Azorsko otočje, Tristan da Cunha
geotermalna energija- gejziri (istočnoafrički jarak)

102
Q

DESTRUKTIVNE GRANICE

A

dolazi do procesa podvlačenja (subdukcije)
OCEANSKA + OCEANSKA = nastaju dubokomorski jarci (brazde), vulkanski otoci i rubna mora
OCEANSKA + KONTINENTSKA = vulkanska aktivnost na rubu kontinenta i naglašena seizmičnost MLADA ULANČANA GORJA, VULKANI I DUBOKOMORSKI JARAK
KONTINENTSKA + KONTINENTSKA = natiskivanje, rasjedanje i izdizanje dijelova (OROGENEZA)

103
Q

KONZERVATIVNE GRANICE

A

Na ovim granicama litosfernih ploča događa se dodirivanje (mimoilaženje)
Sjevernoamerička i Pacifička ploča

104
Q

kako se zovu sile i procesi koji utjeću na izgled zemlje djeljujući iz unutrašnjosti planeta

A

endogene sile i procesi

105
Q

što su endogene sile i procesi

A

sile i procesi koji utjeću na izgled zemlje djeljujući iz unutrašnjosti planeta

106
Q

kako se zovu procesi koji deformiraju zemljinu koru i stvaraju kontinente, planine i oceanske bazene

A

tektonika

107
Q

što je tektonika

A

procesi koji deformiraju zemljinu koru i stvaraju kontinente, planine i oceanske bazene

108
Q

što uzrokuje tektonika

A

orogene pokrete (boranje, rasjedanje, navlačenje), epirogenski pokreti (izdizanja i spuštanja djelova zemljine kore ( led )

109
Q

što je sloj stjene

A

primarni strukrurni element litosfere

110
Q

kako prema čemu se djele slojevi litosfernih ploha

A

rasporedu( topografska krovina - najbliža površini, Topografska podina - najdalje od površine )
starosti ( stratigrafska krovina - najmlđa, stratigrafska podina - najstarija)

111
Q

kako se zove kada su stjene isto poredane po rasporedu kao i po starosti

A

superpozicija

112
Q

Kako se zovu kukci u jantaru

A

inkrustacija

113
Q

Što je inkrustacija

A

kukci u jantaru

114
Q

Nabroji Litosferne ploće

A

Euroaziska, Afrička, indisko australiska, pacifička, južnoamerička, sjeverno američka, antartička, cocos, karibska, nazca, arapska, filipinska

115
Q

Što su bore

A

plastične deformacije stjena

116
Q

Kako nastaju bore

A

nastaju kao posljedica bočnog pritiska

117
Q

od čega se sastoje bore

A

Antiklinala-uzvisina, Tjeme antiklinale-vrh, krilo bore, sinklinala-udubina, “osna ploha”

118
Q

Sustav Antiklinala, Sinklinala

A

a

119
Q

kako se bore djele bore ovisno o krilu

A

normalne, izoklinalne, lepezaste

120
Q

kako se djele bore ovisno o osnoj plohi

A

ispravna, kosa, prebačena, polegla, utonula

121
Q

Što su rasjedi

A

krta deformacija stjena, dolazi do pucanja stjena

122
Q

od čega se sastoji rasjed

A

paraklaza, krovinsko krilo, podinsko krilo,

123
Q

skok hod

A

Well

124
Q

vrste rasjeda

A

normalni rasjed KK-dole PK-gore, “sile suprotno”, reversni KK-gore PK dole, “sile jedna u drugu”, horizontalni “jedan uz drugoga”

125
Q

Vrste Sustava Rasjeda

A

timor\horst-Schwald,medvednica,moslavačko gorje, kalničko gorje
Tektonski jarak\graba-dobna rijeke rajne, mrtvo more

126
Q

navlake

A

nastaju djelovanjem snažnih bočnih pritisaka kad se starije stjene prebacuju ili navlače preko mlađih(alpe, učka, djelovi gorskog gotara)

127
Q

izdizanje razine mora

A

transgresija

128
Q

transgresija

A

izdizanje razine mora - istočna obala jadrana, nizozemska, južna kina

129
Q

izdizanje razine kopna

A

regresija

130
Q

regresija

A

izdizanje razine kopna - skandinavia, grenland, jadranska obala apeninskog otaka

131
Q

kako se nazivaju pojave i procesi povezani sa izbijanjem magme odnosno lave na površinu zemlje

A

vulkanizam

132
Q

Što je vulkanizam

A

pojave i procesi povezani sa izbijanjem magme odnosno lave na površinu zemlje

133
Q

od čega su građeni vulkani

A

vulkanska kupa, krater, dimnjak, magmatsko ognjište

Geografija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions