1. ispit Flashcards
1
Q
Svjetlosni i elektronski mikroskop - povećanje slike?
A
3000 X; 1 000 000 X.
2
Q
Jednostavna difuzija?
A
- kroz fosfolipidni dvosloj
- male nepolarne molekule
3
Q
Sterilizacija?
A
Postupak uništavanja bakerija i njihovih spora.
4
Q
Što se pretvara u amiloplast kada nema sunčeve svjetlosti?
A
Kromoplast.
5
Q
Kako se oslobađa energija iz ATP-a?
A
Otpuštanjem molekula fosfata (trifosfat->difosfat->monofosfat).
6
Q
Najkondenziraniji oblik DNA?
A
Dijelovi kromosoma.
7
Q
Prioni? Primjer?
A
Prioni su patogeni proteini, manji od virusa, koji mogu ući u živi sustav ili
ih organizam može sam stvoriti zbog genske mutacije. Nemaju genom (DNA ili RNA).
Riječ je o posebnim proteinima otpornim na visoke temperature koji mogu napasti živčani sustav životinja i ljudi-
Najpoznatiji primjer priona jesu oni koji uzrokuju bolest kravlje ludilo. Čovjek se može zaraziti konzumiranjem mesa zaraženoga goveda, što uzrokuje trajno oštećenje živčanoga sustava.
Prionske su bolesti trenutačno neizlječive i
smrtonosne.
8
Q
Vrste endocitoze?
A
Fagocitoza, pinocitoza.
9
Q
Polipeptidi?
A
Dugi lanci aminokiselina.
10
Q
Centrosomi?
A
Sudjeluju u stvaranju diobenog vretena u diobi stanice i omogućavaju pravilnu diobu kromosoma.
11
Q
Hidrostatski tlak?
A
Pritisak na tekućinu - potiče prolazak otapala.
12
Q
Od čega su građeni virusi?
A
Nukleinske kiseline i proteinskog omotača.
13
Q
Stanično frakcioniranje?
A
Postupak odvajanja organela i struktura iz stanica.
14
Q
Francis Crick, James Watson i Maurice Wilkins?
A
Otkrili strukturu DNA i njeno značenje za prijenos informacija u živim bićima.
15
Q
Razlika između prokariotske i eukariotske stanice?
A
Prokariotska:
- nema oblikovanu jezgru - nukleoid
- nema organele
Eukariotska:
- oblikovana jezgra
- organeli
- biljna i životinjska
16
Q
Od čega je građen vosak?
A
Dugolančani alkohol i masne kiseline.
17
Q
Najpoznatiji polisaharid? O njemu?
A
Najpoznatiji strukturni polisaharid koji izgrađuje stanične stijenke svih biljnih stanica te nekih vrsta hifa jest celuloza. Mnoge više životinje i čovjek ne posjeduju enzime za razgradnju celuloze. U čovjekovu crijevu celuloza bubri, nakuplja na sebe štetne tvari i potiče rad crijeva.
18
Q
Zašto je jednostavije promatrati biljne nego životinjske stanice?
A
Zbog totipotentnosti - sposobnosti da se iz jedne biljne stanice razvije cijela biljka.
19
Q
Gdje se stvara kolesterol?
A
U jetri.
20
Q
Nastanak mitohondrija u eukariotskoj stanici?
A
Od aerobnih bakterija.
21
Q
Vakuola?
A
Pohrana različitih tvari, održavanje napetosti membrane -> osmotski tlak, turgor.
22
Q
Gdje nalazimo hitin?
A
U oklopu kukaca i rukova (služi kao zaštita) te kod staničnih stijenki nekih gljiva.
23
Q
Što grade fosfolipidi?
A
Staničnu membranu.
24
Q
Antiparalelnost?
A
Lanci DNA naizgled jedan ima smjer 3’-5’, a drugi 5’-3’, iako je njihov smjer identičan.
25
Kromosom?
Tvorba u jezgri sastavljena od molekule DNA i i proteina.
26
Što spada pod pasivan prijenos?
Difuzija, osmoza.
27
Mattias Jakob Schleiden i Theodor Schwann?
Bitni zaključci stanične teorije:
1. Stanica je osnovna građevna jedinica svih živih bića.
2. Svi organizmi građeni su od jedne ili više stanica.
3. Stanice nastaju diobom iz već postojećih stanica.
28
Stanica?
Temeljna funkcionalna i gradivna jedinica svih živih bića.
29
Osmoza?
Prijenos čestica otapala niz koncentracijski gradijent.
30
U kojim stanicama ne pronalazimo proteine?
Ne postoje takve stanice.
31
Što je glava (i s čime je povezana), a što rep fosfolipidima?
Glava - fosfatna skupina (povezana s organskom skupinom i glicerolom) - hidrofilna.
Rep - lanac masnih kiselina - hidrofoban.
32
Rudolf Virchow?
19. st. - stanice nastaju diobom iz roditeljske stanice.
33
Homeostaza stanice?
Skup ravnotežnih stanja unutar fiziološkog raspona.
34
Postupak staničnog frakcioniranja?
1. stanice tkiva homogeniziraju se (mehanički se probija
stanična membrana uz dodatak pufera čime se oslobađaju
neoštećeni stanični organeli)
2. nastali se homogenat centrifugira ultracentrifugom zbog
čega se organeli zbog različite veličine talože
3. nakon 10 minuta prva se istaložila jezgra i stanični ostatci, a
supernatant (tekućina koja se nalazi iznad taloga) ponovno
je podvrgnuta centrifugiranju
4. nakon 15 minuta talože se mitohondriji, plastidi i lizosomi,
a supernatant je ponovno podvrgnut centrifugiranju
5. nakon 60 minuta talože se dijelovi plazmatske membrane i
membrane organele
6. u posljednjemu centrifugiranju supernantanta talože se
ribosomi koji su od navedenih najsitnije stanične strukture.
35
Od čega su građeni masti i ulja?
Lanci masnih kiselina i alkohol glicerol.
36
ATP?
Adenozin-trifosfat.
Nukleotid građen od dušične baze adenina, šećera riboze i trifosfatne skupine.
Ima zalihu energije pohranjenu u obliku kemijske veze u fosfatima.
37
Najvažniji polisaharid kod biljaka te kod životinja i gdje ih kod njih nalazimo?
Biljke: škrob (žitarice, podzemni dijelovi biljaka).
Životinje: glikogen (jetra, mišićne stanice čovjeka).
38
U ER-u se događa sinteza _____ i _______.
lipida, proteina
39
Kultura stanica?
Stanice životinja, biljaka, gljiva ili bajterija nasađuju se na odgovarajuće sterilne hranidbene podloge na kojima rastu i dijele se.
40
Metode istraživanja stanica?
Mikroskopiranje, stanično frakcioniranje, računala, autoradiografija, kultura stanica.
41
Nastanak kloroplasta u eukariotskoj stanici?
Od cijanobakterija.
42
Aktivan prijenos?
Suprotan koncentracijskom gradijentu, utrošak energije -> ATP.
43
Lynn Margulius?
Oktrila molekule DNA i u mitohondrijima i u kloroplastima postavila endosimbiotsku teoriju.
44
Stanična biologija?
Vrsta biologije koja proučava građu i funkciju stanica, kemijski sastav stanica te metaboličke procese u stanicama.
45
Razgradnjom ____ oslobađa se dvaput više energije nego što se oslobađa razgradnjom jednake mase glukoze.
masti
46
Od čega su građeni steroidi?
4 međusobno povezana prstena ugljikovih atoma na koji se vežu funkcionalne skupine.
47
Osnovna gradivna jedinica nukleinskih kiselina?
Nukleotid.
48
Nukleotid s dušičnom bazom:
1. adenozinom?
2. gvaninom?
3. citozinom?
4. timinom?
1. deoksiadenozin-trifosfat
2. deoksigvanozin-trifosfat
3. deokscitidin-trifosfat
4. deoksitimidin-trifosfat
49
Stanična membrana?
Polupropusna i selektivno propusna pregrada između okoline i unutrašnjosti stanice.
50
Adhezija?
Molekule se vodikovim vezama mogu vezati za različite površine: staklo, krvne žile, žile u biljkama...
51
Svojstva vode?
Adhezija, kohezija, kapilarnost, visoki spef. topl. kapacitet, anomalija vode, prozirnost, pH vrijednost.
52
Hrapavi ER?
Sustav isprepletenih membrana hrapave površine zbog brojnih ribosoma koji stvaraju proteine.
53
Vrste proteina?
Gradivni, regulatorni, zaštitni, transportni, kontraktilni, biokatalizatori, receptori.
54
Vodikova veza između A i T je ____, a između G i C ____.
dvostruka, trostruka
55
Nukleoid?
DNA bakterije.
56
Endoplazmatski retikulum?
Povezuje jezgrinu ovojnicu sa stan. membranom.
57
Obilježja svih živih bića?
1. rast, razvoj i razmnožavanje
2. izmjena tvari i energije
3. organiziranost i individualnost
4. odnosi i održavanje uravnoteženog stanja
5. promjenjivost
58
Dokazi endosimbiotske teorije:
Dvije membrane oko organela, vlastita DNA (prokariotska), ribosomi 70S, veličinom su jednaki bakterijama.
59
Uloga RNA u živim organizmima te u virusima i viroidima?
Živi organizmi: prijenos i prevođenje genske informacije prilikom sinteze proteina (NE za čuvanje nasljedne upute).
Virusi i viroidi: pohrana i prijenos nasljedne upute.
60
Vrste ugljikohidrata?
Jednostavni (monosaharidi) i složeni (oligosaharidi i polisaharidi).
61
Uloga citoplazmatskog mosta?
Komunikacija među stanicama.
62
Što grade fosfolipidi?
Staničnu membranu.
63
Najznačajniji steroid? Gdje ga nalazimo?
Kolesterol; namirnice životinjskog podrijetla.
64
Kloroplast? Od čega je nastao?
Plastid koji se nalazi u svim fotosintetski aktivnim dijelovima biljke.
Nastao od cijanobakterije.
65
Glatki ER?
Obavlja sintezu ugljikohidrata, lipida i hormona steroida.
66
Što se u stanicu uvlači fago/pinocitozom?
fago - bakterije, velike molekule, čestice
pino - tekućina
67
Uloga ribosoma?
Sinteza proteina.
68
Heksoze? Pentoze?
Heksoze: glukoza, fruktoza, galaktoza.
Pentoze: riboza, deoksiriboza.
69
Brzina hidrostatskog i osmotskog tlaka?
Ista.
70
Zašto kažemo da membrana, osim zaštitne, ima i potpornu funkciju?
Jer se na nju veže stan. stijenka.
71
Razlika između masti i ulja?
Masti građene od zasićenih masnih kiselina, ulja od nezasićenih.
72
Kromatin?
Molekule DNA namotane na histone.
73
Peroksisomi?
Mjehurići koji sadrže enzime za oksidaciju specifičnih biomolekula.
74
Što se događa s virusima izvan stanice?
Kristaliziraju.
75
Molekula DNA sastoji se od 2 lanca koji su ____ - oni se sastoje od velikog broja ponavljajućih jedinica koji su ____, što u DNA predstavljaju nukleotidi.
polimeri, monomeri
76
Zašto se virusi ne nalaze u podjeli živoga svijeta? (5)
1. nemaju stan. građu
2. nemaju vlastiti metabolizam
3. kristaliziraju
4. razmnožavaju se samo u stanici domaćina
5. obvezni su nametnici
77
Hiper/izo/hipotonična otopina?
hiper - ima veći broj otopljenih čestica u odnosu na otapalo
izo - isti
hipo - manji
78
Građa proteina?
Aminoskupina, karboksilna skupina, R-skupina.
79
Robert Hooke?
17. st. - konstruirao jednostavan mikroskop s jednom lećom kojom je promatrao građu pluta i otkrio stanice.
80
Vrste prokariota?
Bakterije, arheje.
81
Na/K crpka?
Održava membranski potencijal stanice.
82
Endosimbiotska teorija?
Eukariotska stanica ima prokariotsko porijeklo.
83
Oligosaharidi? Od kojih je monosaharida sastavljen svaki?
Maltoza - glukoza + glukoza.
Laktoza - glukoza + galaktoza.
Saharoza - glukoza + fruktoza.
84
Koji se ioni prenose aktivnim prijenosom?
K+, H+, Na+, Cl2-, Fe3+
85
Kako su nastale jezgra i membranski sustavi kod eukariotske stanice?
Uvrnućem stan. membrane.
86
Vrste plastida?
Kromoplasti (presvlačenje životinja),
amiloplasti (skladištenje energije),
kloroplasti (fotosinteza).
87
Kohezija?
Molekule vode povezane vodikovim vezama drže se zajedno i tvire kapljicu vode.
88
Zajedničko svojstvo svih lipida?
Dobro se otapaju u nepolarnim otapalima, slabo u polarnim (vodi).
89
Nukleosom?
Tvorba od 8 proteinskih podjedinica (histona).
90
U čemu su steoridi topljivi?
Masti, ulja, alkoholi.
91
Koji enzim sudjeluje u autoreplikaciji?
DNA-polimeraza.
92
Citoplazma?
Gusta masa različitih tvari (većinom voda).
93
U endocitozi i egzocitozi zbiva se masovniji prijenos čestica kroz ______ koji se odvija tako da je...
membranu, postojeća stan. membrana uvijek oko njih u obliku mjehurića te ih tako unese ili izbaci iz stanice.
94
Mitohondrij?
Tvornica energije.
95
Biogeni elementi?
Elementi koji grade živu stanicu (H, C, O, N, K,Ca...).
96
Jezgra eukariotske stanice sadrži DNA u obliku _____ ili ______.
kromatina, kromosoma
97
Anorganske tvari?
Voda, soli, anorganske kiseline (nemaju ugljik).
98
Veza između aminokiselina?
Peptidna.
99
Vrste dušičnih baza i koje su?
Pirimidinske: timin/uracil, citozin.
Purinske: adenin, gvanin.
100
Pasterizacija?
Uništavanje patogenih bakterija, ali ne i spora.
101
Autoradiografija?
Metoda kojom se detektira raspodjela radioaktivne tvari u nekom uzorku.
102
Gen?
Redoslijed nukleotidnih parova u molekuli DNA koja nosi nasljedne osobine nekog organizma.
103
Anomalija vode?
Za život je značajno i svojstvo vode da ima najveću gustoću na
4 °C - anomalija vode. Zimi se površina vode koja je
izložena niskim temperaturama zraka hladi, a kada se ohladi
na 4 °C, voda zbog svoje gustoće pada na dno. Površina vode
na 0 °C postaje zaleđena. Naime, zbog vodikovih veza u ledu,
molekule vode su razmaknutije te led ima manju gustoću od
vode - lakši je od vode. Stoga led pliva na vodi i omogućuje
život različitim organizmima koji žive ispod ledenih površina
rijeka, jezera i mora.
104
Građa nukleotida?
Šećer pentoza (riboza ili deoksiriboza), fosfatna skupina i dušična baza.
105
Uloga vakuole?
Pohrana hranjivih tvari i otrovnih kojima se biljka štiti, učvršćuje stanicu i biljne organe.
106
Endocitoza?
Uvijanje stan. membrane oko čestice koja se nalazi izvan stanice i stvaranje mjehurića/vezikule koji sadrže čestice obavijene membranom, koji se odvaja od stan. membrane i ulazi u citoplazmu stanice.
107
Osnovna građevna jedinica membrane?
Lipidi.
108
Razlika ribosoma u eukariotskoj i prokariotskoj stanici?
eukariotska: 80S ribosomi
prokariotska: 70S ribosomi
109
Autoreplikacija i semikonzervativnost?
Molekule DNA mogu se samoumnožavati (replicirati) stvarajući pritom dvije potpuno jednake molekule. Proces replikacije počinje prekidanjem poprečnih vodikovih veza među dušičnim bazama dvaju komplementarnih lanaca. Lanci se zatim djelomice odmataju i razdvajaju. Na svaki se lanac djelovanjem posebnih enzima zatim spajaju slobodni nukleotidi prema pravilima komplementarnosti. Svaka molekula DNA sadrži jedan lanac koji je porijeklom iz stare molekule DNA te novi lanac koji je nastao sintezom na temelju informacije iz staroga komplementarnog lanca. Zato se takav model udvostručivanja DNA naziva semikonzervativnim.
110
Što daje oblik, čvrstoću i zaštitu staničnoj stijenki biljke?
Celuloza.
111
Vrste virusa?
Bakterijski, biljni i životinjski (podvrsta: humani (napadaju ljude)).
112
Komplementarnost?
Lanci se uvijek povezuju A i T, odnosno G i C.
113
Što sve nemaju prokariotske stanice, a eukariotske imaju?
Pravu jezgru, membranom ograđene organele
114
Golgijevo tijelo?
U membranama se proteini svrstavaju prema funkciji, pakiraju u Golgijeve mjehuriće te u njima prenose do odredišta.
115
Genom?
Jedna kopija svih informacija kojima je određen neki organizam ili virus.
116
Lizosomi?
Mjehurići koji sadrže probavne enzime za razgradnju tvari koje u stanici nisu više potrebne.
117
Polisaharidi? Uloge?
Polimeri koji nastaju vezivanjem velikog broja monomera glikozidnom vezom.
Uloge: strukturne tvari stanice, pričuvna energija.
118
Što sve spada pod aktivan prijenos?
Endo/egzocitoza.
119
Antonie van Leeuwenhoek?
Složeniji svjetlosni mikroskop s dvjema lećama, objektivom i okularom.
Promatrao krvne stanice, spermalne stanice, bakterije...
120
Metabolička voda?
Produkt procesa u stanici.
121
Zašto su virusi obvezni nametnici?
Jer mogu preživjeti i razmnožavati se samo u stanici.
122
Visoki specifični toplinski kapacitet?
Sporo se grije i hladi, što organizmima omogućuje zaštitu od prevelike topline ili hladnoće.
123
Što su esencijalni proteini i koliko ih ima?
Oni koje organizam ne može stvoriti sam, 10/20.
124
Osmotski tlak?
Čestice otopljene tvari stvaraju pritisak na polupropusnu membranu - sprječava prolazak otapala.
125
Kretanja tvari iz područja njihove ___ u područje _____ koncentracije.
više, niže
126
Proces vezivanja nukleotida?
Polimerizacija.
127
Zašto je voda polarna molekula? Koje su u njoj međumolekulske interakcije?
lako je molekula vode elektroneutralna, zbog nejednolike
raspodjele elektrona na jednome dijelu molekule (oko atoma
kisika) prevladava elektronegativan naboj, a na drugome
dijelu (oko atoma vodika) prevladava elektropozitivan naboj.
Nejednolika raspodjela pozitivnoga i negativnoga naboja u
molekuli vode čine vodu polarnom molekulom (dipolom).
Pozitivno nabijeni kraj jedne molekule vode povezuje se
slabim elektrostatskim vezama s negativno nabijenim krajem
druge molekule. Takve međumolekulske interakcije među
molekulama vode nazivamo vodikova veza
128
Ogranske tvari?
Ugljikohidrati, lipidi, proteini, nukleinske kiseline (imaju ugljik).
129
Virusi su na granici između...
...žive i nežive prirode.
130
Teorija spontane generacije?
Život se razvija spontano iz nežive tvari.
131
Difuzija?
Prijenos tvari niz koncentracijski gradijent bez utroška energije.
132
Koja bolest nastaje taloženjem kolesterola na stijenkama krvnih žila?
Ateroskleroza.
133
Kapilarnost?
Omogućuje vodi da se u kontinuiranome stupcu diže ili teče kroz neki prostor.
134
Olakšana difuzija?
- pomoću membranskog kanala (nosi hidrofilne molekule i ione) ili nosača (nosi glukozu i aminokiseline)
- ioni, glukoza, aminokiseline, voda
135
Što omogućuje dvosloj fosfolipida koji obavija stan. membranu?
Cjelovitost stanice, sprječava izlazak tekućeg sadržaja.
136
Egzocitoza?
Stapanje sekrecijskog mjehurića sa stan. membranom i izbacivanje tvari u izvanstanični prostor.
137
Životinjska vs. biljna stanica: hiper/hipo/izotonična
Životinjska (eritrocit):
- hiper: smežuran
- izo: očuvan
- hipo: liziran
Biljna:
- hiper: opuštena
- izo: očuvana
- hipo: napeta
138
Centrosom?
Kromosomi prije diobe.
139
Louis Pasteur?
MIKROOZGANIZMI NASTAJU IZ DRUGIH ŽIVIH MIKROORGANIZAMA - ŽIVO NASTAJE IZ ŽIVOG.
Louis Pasteur je 1861. godine napravio jednostavni pokus
s hranjivim bujonom (otopinom fermentiranoga šećera i
kvasca) (1.3. sl.). Jednake volumene tako pripremljene otopine
raspodijelio je u dvije tikvice sa zakrivljenim dugačkim vratom.
Zagrijavao je sadržaj obiju tikvica čime su uništeni mogući
mikroorganizmi unutar tikvica. Zatim je jednoj tikvici odlomio
zakrivljeni vrat i obje tikvice ostavio da stoje na sobnoj
temperaturi. S obzirom na to da tikvice nisu bile začepljene,
zrak je nesmetano ulazio u njih. Nakon nekoliko dana Pasteur
je primijetio da je bujon u tikvici s odlomljenim vratom
promijenjen i zamućen, a bujon u tikvici zakrivljenoga vrata
ostao je nepromijenjen. Zaključio je da su mikroorganizmi iz
zraka ušli u tikvicu ravnoga vrata i izazvali kvarenje bujona.
140
Za što služe lizosomi?
Za razgradnju tvari koje su endocitozom ušle u stanicu (zbog enzima koje sadrže).
