1. cjelina; BIOLOGIJA STANICE Flashcards

1
Q

Što je citologija?

A

Grana biologije koje se bavi proučavanje stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je fiziologija?

A

Grana biologije koja proučava funkciju organizma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Čime se bavi biokemija?

A

Proučava kemijske procese u živim stanicama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Čime se bavi morfologija?

A

Proučava oblik i građu organizma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koje su organizacijske razine živih bića?

A

atomi i molekule, stanica, tkivo, organ, organski sustav, organizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Tko je postavio staničnu teoriju i kako ona glasi?

A

Schwann i Schleiden; sva živa bića su građena od stanica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako glase sistematske kategorije?

A

vrsta, rod, porodica, red, razred, carstvo, domena (nadcarstvo).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koje su 3 podijele domena i prema čemu?

A

eukarioti, arheje, bakterije
- podijela prema tipu građe stanica i usporedbi DNA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja je podjela carstva?

A
  1. arhebakterije- nemaju murein u stan. stijenci, termofilne i halofilne bakterije
  2. eubakteriji- imaju murein
  3. protoktisti- jednostavna građa, eukarioti (jednostan. i višestan.)
  4. gljive- heterotrofni
  5. biljke- autotrofni
  6. životinje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koja 2 tipa mikroskopa razlikujemo?

A

svjetlosni i elektronski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji su optički, a koji mehanički dijelovi svjetlosnog mikroskopa?

A

optički: okular, objektiv, kondenzor
mehanički: iris, stalak, stolić, tubus, mali i veliki vijak, revolver

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što je to stanično frakcioniranje?

A

To je postupak odvajanja staničnih organela u centrifugi, a temelji se na različitoj težini organela.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je autoradiografija?

A

To je postupak određivanja rasporeda pojedinih skupina molekula u stanici.
Time pratimo biokemijske procese u organizmu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je to protočna citometrija?

A

Protočnom citometrijom se određuje broj, građa i oblik stanice, prisutnost pigmenata ili faze stan. ciklusa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je to elektroforeza?

A

Elektroforeza je proces razdvajanja odsječaka mol. DNA u gelu agaroze u električnom polju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što su biogeni elementi i koliko ih ima?

A

Biogeni elementi su kemijski elementi koji izgrađuju živa bića.
Ima ih 12

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Nabroji biogene elemente.

A

C, H, O, P, K, Fe, Na, Ca, P, Mg, S, Cl

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koji je najzastupljeniji kemijski element u živoj i neživoj prirodi?

A

kisik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji elementi čine neživu prirodu?

A

većinom isti kao i živu
O, Si, Al, K, Ca, Na

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koji su najvažniji anorganski spojevi u stanici?

A

voda, kiseline, lužine, soli i minerali

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što je kohezija?

A

Kohezija je djelovanje slabih vodikovih veza između molekula voda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je adhezija?

A

Adhezija je priljubljivanje molekula vode s drugim tvarima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je kapilarnost vode?

A

Kapilarnost je posljedica adhezije i kohezije, kada je adhezija veća od kohezije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Objasni površinsku napetost.

A

Površinska napetost vode nastaje kada se molekule vode, u dodiru sa zrakom pravilno orijentiraju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Što je acidoza?
Acidoza je porast koncentracije vodikovih iona u krvi.
26
Što je alkaloza?
Alkaloza je smanjenje koncentracije iona vodika u krvi.
27
Koji su minerali potrebni za kosti i zube, a koji za pravilan rad štitnjače?
Za zube i kosti su potrebni: Mg, B, Ca, P Za štitnjaču: mangan i jod
28
Koliko iznosi izotonična otopina?
0,9% NaCl
29
Objasni osmotske odnose u stanici; kako se ponaša stanica koja se nalazi u izotoničnoj, hipertoničnoj ili hipotoničnoj otopini?
STANICA U IZOTONIČNOJ OTOPINI- ne mijenja se, jednaka količina vode ulazi i izlazi STANICA U HIPERTONIČNOJ- voda iz stanice izlazi, stanica se smežura i smanjuje, dehidrira STANICA U HIPOTONIČNOJ- voda ulazi u stanicu, stanica nabubri i pukne ako nema čvrstu stijenku
30
Što je plazmoliza, a što deplazmoliza?
-plazmoliza je odvajanje membrane i protoplazme od stijenke pri izlasku vode iz citoplazme i vakuole vakuola se skuplja - deplazmoliza je kada stanica poprima stari oblik pri ponovnom ulasku vode u nju - ako je stanica privremeno plazmolizirana, bezopasno
31
Što je to turgor?
Turgor je unutarnji tlak koji protoplazma stvara na stijenku biljne stanice - samo kod biljaka čvrste stanične stijenke
32
Što je to osmoza?
Osmoza je prelazak vode preko polupropusne membrane, ali ne i otopljenih tvari. Voda pasivno, bez utroška energije prelazi iz područja gdje je ima više, u područje gdje je ima manje.
33
Što je to dijaliza?
Dijaliza je prelazak vode i otopljenih tvari (ovisno o veličini molekula) preko polupropusne membrane. Pasivno putovanje molekula prema koncentracijskom gradijentu (iz područja više koncentracije u područje niže).
34
Koja je razlika između osmoze i dijalize?
Oba proces su difuzija kroz polupropusnu membranu, razlika je da puči membrane pri osmozi propuštaju vodu, a pri dijalizi vodu i neke molekule otopljenih tvari. Oba procesa su pasivna.
35
Koji su sve organski spojevi?
ugljikohidrati, lipidi, nukleinske kiseline, bjelančevine ili proteini
36
Koji elementi se uvijek nalaze u ugljikohidratima i u kojem omjeru?
ugljik, vodik, kisik (1:2:1)
37
Kako se ugljikohidrati dijele prema složenosti?
monosaharide, disaharide, polisaharide
38
Kako se dijele monosaharidi?
Na trioze, pentoze i heksoze.
39
Kako se zove ugljikohidrat koji je produkt fotosinteze, oslobađa se iz njega energija staničnim disanjem, u organizmu životinja i čovjeka se nalazi u krvi? (monosaharid)
Glukoza
40
Kako se naziva ugljikohidrat koji se nalazi u mlijeku, mliječni šećer? (monosaharid)
Galaktoza
41
Kako nastaju disaharidi?
Nastaju povezivanje 2 monosaharida glikozidnim vezama uz oslobađanje jedne molekule vode.
42
Od koja dva monosaharida se sastoji saharoza?
glukoza + fruktoza
43
Od koja dva monosaharida se sastoji laktoza? Gdje se nalazi i koji enzim je potreban za razgradnju?
galaktoza + glukoza - nalazi se u mlijeku sisavaca - enzim laktaza
44
Od koja dva monosaharida se sastoji maltoza?
glukoza + glukoza
45
Koje su 2 bitne pentoze?
Deoksiriboza (DNA) i riboza (RNA).
46
Koje su 3 osnovne heksoze?
Glukoza, galaktoza, fruktoza.
47
Koja je razlika između polisaharida i ostalih ugljikohidrata?
Polisaharidi nisu slatki šećeri i nisu topljivi u vodi.
48
Čime se dokazuje škrob i koji enzim ga razgrađuje?
- Lugolovom otopinom (oboji u plavo) - enzim ptijalin
49
Koja je razlika između škroba i glikogena?
Škrob je hrana i izvor energije u biljnim stanicama, a glikogen ima istu ulogu ali u životinjskim (i ljudskim).
50
Kako nastaje glikogen i gdje se skladišti?
Glikogen nastaje kada u tijelu ima previše glukoze. Skladišti se u poprečno- prugastim mišićima i jetri.
51
Što su to oligosaharidi?
Oligosaharidi su šećer građeni od 2 do 10 monosaharida.
52
Koja su 4 osnovna polisaharida?
Škrob, glikogen, celuloza, hitin.
53
Koja je uloga lipida?
Pohranjivanje rezerva hrane (energije), izgradnja bioloških membrana i prijenos signala između stanica.
54
Kakvi mogu biti lipidi na sobnoj temperaturi?
kruti (masti) ili tekući (ulja)
55
Koje su zasićene masne kiseline i u kojoj vrsti lipida se nalaze?
stearinska i palmitinska, nalaze se u mastima
56
Što je to ovapnjenje?
Začepljenje krvnih žila.
57
Koje su nezasićene masne kiseline i u kojoj vrsti lipida se nalaze?
Linolna i oleinska, nalaze se u uljima. (imaju dvostruku vezu)
58
Kako se lipidi dijele prema funkciji?
1. neutralne masti ili tirgliceridi 2. fosfolipidi ili digliceridi 3. steroidi
59
Koja je uloga neutralnih masti tj. triglicerida?
Služe kao rezervna hrana. Kod životinja se nalaze u masnom tkivu i štite od hladnoće i skladište energiju. (više energije se oslobodi iz njih nego ugljikohidrata)
60
Koja je razlika između triglicerida i diglicerida?
Kod triglicerida su na alkohol glicerol vezane 3 masne kiseline, a kod diglicerida 2 dok je na treću valenciju vezana fosfatna skupina.
61
Koja je uloga fosfolipida (diglicerida) i kakve su molekule fosfolipida- objasni.
Fosfolipidi izgrađuju stanične membrane. Molekule fosfolipida su amfipatske molekule; imaju hidrofilni i hidrofobni dio; - hidrofobni dio čine masti i ulja - hidrofilni dio čini glicerol i fosfat - hidrofilni dijelovi su okrenuti prema okolini i prema unutrašnjosti stanice, citoplazmi - hidrofobni dijelovi su okrenuti jedni prema drugima - micele
62
Koja je uloga steroida i koji je najbitniji steroid u organizmu, gdje se nalazi?
Steroidi reguliraju biokemijske procese u stanici. - kolesterol - nalazi se u membrani stanice
63
Za što je bitan lipid kolesterol?
Kolesterol je ishodišna molekula za: - sintezu spolnih hormona - sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i aldosteron) - sintezu vitamina D, E, K, A
64
Čime se dokazuje prisutnost bjelančevina i kako?
Octenom kiselinom; bjelančevine koaguliraju- zgrušavaju se.
65
Od čega su građene bjelančevine?
Bjelančevine su građene od aminokiselina; amino skupina jedne aminokiseline i karboksilna skupina druge aminokiseline su povezane peptidnom vezom. Pritom se oslobađa molekula vode.
66
Kako dijelimo aminokiseline?
Na esencijalne i neesencijalne.
67
Koje su uloge proteina u organizmu?
Strukturni, obrambeni, transportni i regulacijski.
68
Kolagen, keratin, miozin su _______ proteini. (po ulozi)
strukturni
69
Hemoglobin je _____ protein po ulozi.
transportni (prijenosni)
70
Koje su strukturne razine proteina? Po čemu se razlikuju?
Primarna- broj, vrsta i redoslijed aminokiselina Sekundarna- lanci aminokiselina se povezuju i savijaju, vodikove veze Tercijarna- sekundarne strukture se slažu u prostoru, vodikove veze i disulfidni mostovi Kvartarne- više različitih podjedinica
71
Kako se bjelančevine dijele prema složenosti i po čemu se razlikuju?
Jednostavne i složene; jednostavne bjelančevine su građene samo od aminokiselina, a na složene je vezana još neka organska molekula.
72
Prema složenosti albumini, histoni i globulini su ______ bjelančevine.
jednostavne
73
Što utječe na aktivnost enzima?
pH-vrijednost, temperatura i koncentracija supstrata
74
Što su NADPH i Q10?
To su koenzimi- male neproteinske molekule koje se vežu na enzime.
75
Što je to nukleotid?
Nukleotid je osnovna građevna jedinica DNA i RNA. Svaki nukleotid se sastoji od: dušične baze, šećera pentoze i fosfatne skupine.
76
Gdje se sve nalazi molekula DNA?
U jezgri, mitohondrijima i kloroplastima.
77
Kakvim vezama se povezuju nukleotidi međusobno?
Kovanlentno- fosfodiesterskom vezom.
78
Kako su povezana 2 polinukleotidna lanca?
Međusobno su povezana vodikovim vezama; povezuju se komplementarne dušične baze jednog i drugog lanca. Adenin i timin su povezani s 2 vodikove veze, a gvanin i citozin s 3.
79
Koje su purinske a koje pirimidinske dušične baze?
Purinske- gvanin i adenin Pirimidinske- citozin i timin
80
Gdje se nalaze molekule RNA i koje su vrste RNA?
Molekule RNA, ovisno o vrsti se nalaze u jezgri i citoplazmi. Vrste RNA su: rRNA, mRNA i tRNA.
81
Za što služi i gdje se nalazi rRNA?
rRNA se sintetizira u jezgrici, izgrađuje ribosome i nalazi se u citoplazmi.
82
Za što služi i gdje se nalazi mRNA?
Sintetizira se i jezgri pa prelazi u citoplazmu (prenosi gensku informaciju iz jezgre u citoplazmu).
83
Za što služi i gdje se nalazi tRNA?
Sintetizira se u jezgri, prelazi u citoplazmu i tamo veže specifičnu aminokiselinu na sebe.
84
Koja je razlika između nukleozida i nukleotida?
Nukleozid nema fosfatnu skupinu, ali oboje imaju dušičnu bazu i šećer.
85
Što su to mikoplazme?
Mikoplazme spadaju u domenu bakterija, najmanji su prokarioti. Nisu virusi jer imaju i DNA i RNA, ali nisu ni bakterije jer nemaju staničnu stijenku- paraziti su.
86
Kako se naziva prstenasta molekula koja se nalazi u središtu stanice bakterije?
Nukleoid ili bakterijski kromosom.
87
Što su to plazmidi?
Plazmidi su kružne, dvolančane molekule DNA u bakterijskim stanicama. Transkripcijom i translacijom sintetiziraju proteine.
88
Objasni građu stanice bakterije (prokarioti)
U citoplazmi se nalaze plazmidi i ribosomi, a umjesto mitohondrija bakterija ima mezosom. Stanica je obavijena staničnom membranom i stijenkom, a neke bakterije imaju i kapsulu. Neke također imaju bič ili pili-e.
89
Što je to mezosom?
Mezosom je nabor stanične membrane koji u bakterijskim stanicama zamjenjuje mitohondrij.
90
Što obavlja funkciju kloroplasta kod stanice bakterije?
Fotosintetske membrane (bakterioklorofil).
91
Objasni gram-pozitivne i gram-negativne.
Tehnika bojanja po gramu dijeli bakterije na 2 skupine; gram-pozitivne i gram-negativne ovisno o svojstvima njihove stijenke. Bakterije koje spadaju u gram-pozitivne imaju 50-90% mureina u stan. stijenci i primaju ljubičastu boju. Gram-negativne imaju oko 10% mureina i otpornije su na antibiotike.
92
Objasni što znači da je bakterija u obliku endospore.
Bakterija nepovoljne životne uvjete može preživjeti u obliku endospore koja ima višeslojni omotač i u kojoj sve metaboličke aktivnosti prestaju.
93
Kojom se labaratorijskom metodom može utvrditi najbolji način djelovanja antibiotika na bakterije?
Antibiogram.
94
Objasni konjugaciju bakterije.
Konjugacijom bakterije izmjenjuju genetski materijal stoga je uvjet da barem jedna bakterija sadrži plazmid. Bakterija davatelj stvara pomoću pilusa (pili) most preko kojega onda strujom citoplazme plazmidi mogu prijeći iz jedne bakterije u drugu. Konjugacijom bakterije mogu postati otporne na antibiotik.
95
Objasni rekombinaciju bakterija.
Do rekombinacije dolazi kada su plazmidi ugrađeni u genom bakterije pa se dio genetskog materijala može prenijeti u drugu i ugraditi u njezin DNA.
96
Objasni proces transformacije bakterije.
Kada dio molekule DNA iz okoliša ili iz raspadnute bakterije ulazi i ugrađuje se u bakterijski kromosom neke bakterije, svojstva te bakterije se mijenjaju.
97
Objasni proces transdukcije bakterije.
Transdukcija je proces prenošenja gena iz jedne u drugu bakteriju uz pomoć bakteriofaga- bakteriofag napadne jednu bakteriju i uzme joj dio DNA, ubije tu bakteriju i napadne drugu ugrađujući joj tu DNA.
98
Što znači da je E.coli koliformna bakterija.
E.coli, kao i neke druge bakterije normalno živi u probavnom sustavu čovjeka, ali stvarala bi opasnost ako bi se našla u nekom drugom organskom sustavu. Također je pokazatelj zagađenja, fekalnosti vode i tla.
99
Kako se dijele bakterije s obzirom na način prehrane?
1. autotrofne-> fotosintetske i kemosintetske 2. heterotrofne-> paraziti i saprofiti (anaerobni i aerobni)
100
Objasni fotosintetske bakterije.
-koriste sunčevu svjetlost kao izvor, koriste još CO2 i H20, te bakterioklorofil -ne stvaraju kisika kao produkt, samo šećere -fotosinteza
101
Objasni kemosintetske bakterije.
-oksidiraju anorganske spojeve -oksidiranje amonijaka nastaje dušićnu kiselinu i sol nitrita ili oksidiranje nitrita u nitrate (obogaćivanje tla)-> NITRIFIKACIJA
102
Kako dijelimo saprofite i zašto?
Saprofite dijelimo na aerobne- bakterije koje uzrokuju truljenje i anaerobne- bakterije koje uzrokuju vrenje. Aerobne bakterije koriste kisik pri nitrofiksaciji, a anaerobne ne.
103
Bacil sjena, dušićne bakterije roda Azotobacter su _________ bakterije.
Aerobni saprofiti.
104
Koje su metode za uspješno odstranjivanje bakterija?
-sterilizacija-> uništavanje bakterija na temp. >100 -pasterizacija-> smanjivanje bakterija na temp 60-80 -dezinfekcija-> smanjivanje bakterija kemijskim sredstvima
105
Tko su najsloženiji prokarioti?
Cijanobakterije (modrozelene alge).
106
Objasni građu cijanobakterija.
-umjesto jezgre imaju nukleoid -u citoplazmi nemaju organele -cjanosomi (mjehurići u citoplazmi) sadrže plavi i crveni pigment- fikobilin
107
Što znači da su virusi obligatni paraziti?
To znači da se razmnožavaju samo u živoj stanici domaćina.
108
Kako dijelimo viruse s obzirom na nukleinske kiseline?
Virusi sadrže samo DNA ili samo RNA, tako ih i dijelimo.
109
Što je to kapsida?
Kapsida je proteinska ovojnica koja obavija nukleinske kiseline virusa.
110
Kako se dijele virusi prema domadaru?
Dijele se na: -biljne viruse -> sadrže RNA -životinjske i ljudske viruse-> sadrže DNA ili RNA -bakterijske viruse-> sadrže DNA
111
Od čega se sastoji bakteriofag?
-nukleinske kiseline obavijene kapsidom -vrat -rep ili plašt -6 repnih nožica -osnovna ploča čini podnožje bakteriofaga
112
Koja 2 procesa može prolaziti bakteriofag kad napadne bakteriju?
Litički (str. 27.) ili lizogeni ciklus
113
Što je to virion?
Virion je zarazna čestica virusa koja prodire u organizam i započinje sintezu bjelančevina virusa.
114
Koja je razlika između lizogenog i litičkog ciklusa virusa?
Litičkim ciklusom virus odmah razara stanice, a lizogenim se ugrađuje u DNA stanicu domaćina i ostaje u pritajenom stanju niz godina.
115
Koji su manji patogeni od virusa?
1. VIROIDI- sadrže RNA, nemaju kapsidu, bolest biljaka 2. PRIONI- građeni samo od proteina
116
Koji organeli su kod eukariotske stanice obavijeni dvostrukom membranom?
Jezgra, plastidi i mitohondrij.
117
Koji su zajednički dijelovi prokariotske i eukariotske stanice?
Stan. membrana i stijenka, ribosomi i citoplazma.
118
Kojom teorijom se tumači nastanak eukariotske stanice?
Endosimbiotskom.
119
Što je energida?
Energidu čini stanična jezgra s citoplazmom oko nje.
120
Koji dijelovi eukariotske stanice se ne smatraju staničnim organelima?
Ribosomi, centrioli i citoskelet.
121
Što se nalazi u matriksu?
enzimi, DNA, RNA i ribosomi
122
Objasni građu mitohondrija.
- obavijen je dvostrukom membranom (unutarnjom-naboranom i vanjskom- glatkom) - središnji dio se naziva matriks - u mitohondriju se događa aeroban proces staničnog disanja
123
Koja 2 dijela procesa staničnog disanja se događaju u mitohondriju?
1. Krebsov ciklus 2. proces oksidativne fosforilacije
124
Koja je razlika između glatkog i hrapavog endoplazmatskog retikuluma?
Hrapavi ER na površini sadrži ribosome, a glatki ne.
125
Koje su uloge endoplazmatskog retikuluma?
- ribosomi sintetiziraju proteine koje treba izlučiti iz stanice - sinteza membranskih lipida
126
Što je to endoplazmatski retikulum i što povezuje?
ER je sustav membranskih kanalića. Povezuje jezgru sa stan. membranom.
127
Kakav je to sarkoplazmatski retikulum?
Nalazi se u stanicama mišića, odgovoran je za kontrakciju i održava koncentraciju Ca2+.
128
Od čega se sastoji Golgijevo tijelo?
Sastoji se od šupljih, plosnatih membranskih vrećica koje u skupini od 8 čine DIKTIOSOM. Od tih vrećica se odvajaju mjehurići (VEZIKULI) u kojima se nalaze molekula enzima ili hormona. Sadržaj mjehurića se može prenositi u prostor izvan stanice ili ostati u stanici u obliku LIZOSOMA.
129
Što su to lizosomi?
Lizosomi su mjehurići ispunjeni enzimima nastali iz Golgijeva aparata.
130
Koja je razlika između primarnih lizosoma i sekundarnih?
Primarni lizosomi su lizosomi ispunjeni enzimima tek nastali iz Golgijeva aparata, a sekundarni lizosomi nastaju kada se primarni lizosom spoji s mjehurićem fagocitirane bakterije.
131
Koja je uloga lizosoma?
- sudjeluju u staničnoj probavi - uklanjaju stare i oštećene dijelove stanica - sudjeluju u starenju i smrti stanice, razarajući
132
Koja je uloga ribosoma?
-sinteza proteina -transkripcija i translacija -mjesto vezanja aminokiselina
133
Gdje se nalaze ribosomi?
Ribosomi mogu biti vezan na ER ili mogu biti slobodni u citoplazmi.
134
Od čega su građeni ribosomi?
Od rRNA i proteina. Bez membrane.
135
Objasni sintezu proteina uz pomoć ribosoma.
Proteini koje sintetiziraju ribosomi koji se nalaze vezani na ER se izlučuju van stanice, a proteini koje sintetiziraju ribosomi u citoplazmi ostaju u toj stanici.
136
Gdje se nalaze centrosomi?
U blizinu jezgre. Nema ih u biljnim stanicama, samo u životinjskim.
137
Što preuzima ulogu centrosoma u biljnim stanicama?
Polarne kape.
138
Od čega su građeni centrosomi?
Centrosom je građen od 2 okomito spojena centriola.
139
Koja je uloga centrosoma?
-sudjeluje u izgradnji diobenog vretena -kod nekih organizama izgrađuje trepetljike i bičeve
140
Od čega je građen citoskelet?
Građen je od proteinskih vlakni (mikrofilamenti) i od cjevčica (mikrotubuli).
141
Koja je uloga citoskeleta?
-daje stanici čvrstoću -oblikuje i štiti stanicu -omogućuje raspored i gibanje stan. organela
142
Koje su organele specifične samo za biljne stanice?
stanična stijenka, vakuole i plastidi
143
Od čega je građena stanična stijenka i koja je njezina uloga?
Građena je od celuloze. Daje stanici oblik i čvrstoću te ograničava prijenos tvari kroz membranu. 2 biljne stanice se povezuju citoplazmatskim mostićima.
144
Koja je uloga vakuola?
Vakuole su ispunjene vodom, sadrže rezervne tvari, pigmente, minerale i otrovne tvari koje biljkama koriste pri obrani od biljoždera.
145
Poredaj biljne stanične organele od najmanjih do najvećih?
ribosomi plastidi jezgra vakuola
146
Kako dijelimo plastide i iz čega nastaju?
Nastaju iz ishodišnog oblika- proplastida; -kloroplasti -kromoplasti -leukoplasti
147
Za što služe kloroplasti?
- pretvaraju Sunčevu energiju u kemijsku - spremišta energija - stroma
148
Kako se zove unutarnji prostor kloroplasta i za što služi?
STROMA - sintetizira masti i škrob - sadrži DNA, RNA, enzime, ribosome i membranski tilakoidni sustav (pigmenti)
149
Kako dijelimo tilakoide?
Na dugačke; tilakoide strome i kratke tj. naslagane jedne na druge; tilakoide grana
150
Što su leukoplasti i gdje se nalaze, za što služe?
Leukoplasti su plastidi bez pigmenta. - nalaze se u stanicama korijena i u podzemnim dijelovima biljaka - spremišta su škroba
151
Kako se nazivaju izrazito veliki leukoplasti?
Amiloplasti
152
Za što služe kromoplasti?
Kromoplasti sadrže pigmente različitih boja; crvene, narančaste i žute.
153
Koje boje je pigment klorofil a i b?
zelene
154
Koje boje je pigment karotenoid?
Crvene, žute i narančaste
155
Koje boje je pigment ksantofil?
Žute
156
Koje boje je pigment antocijan?
ljubičaste
157
Koje boje je pigment fukoksantin?
Smeđe
158
Koje boje je pigment fikoeritrin i likopen?
Crvene
159
Koje boje je pigment fikobilin?
Plave.
160
Koja je uloga stanične membrane?
- omogućuje odvajanje metaboličkih procesa - održava stanični pH - regulira koncentraciju iona i vode - povezuje međusobno 2 stanice
161
Kakav model stanične membrane su opisali Singer i Nicolson?
Model tekućeg mozaika-> membrana ima dvosloj fosfolipida u koje su ugrađeni periferni proteini.
162
Za što služi kolesterol u građi stanične membrane?
Kolesterol daje elastičnost.
163
Koja su 3 načina prijenosa tvari kroz membranu?
Aktivan, pasivan i masovni transport (egzocitoza i endocitoza).
164
Koji su načini pasivnog prijenosa tvari kroz membranu?
difuzija, olakšana difuzija, osmoza
165
Što se prenosi u stanicu i van stanice difuzijom?
male organske molekule; O2 (unutra), CO2 (van), N2, ugljikovodici, alkohol
166
Što se prenosi van stanice ili u stanicu olakšanom difuzijom?
- koriste se proteini - kroz membranu se prenose hidrofilne molekule (glukoza, galaktoza i aminokiseline)
167
Objasni što znači da je stanična membrana polarizirana?
Dio membrane okrenut prema citoplazmi je negativno nabijen, a dio okrenut prema okolini pozitivno.
168
Objasni način na koji radi Na/K crpka?
Izvan stanice ima više iona Na+ nego K+, dok je u citoplazmi obrnuto. Kako bi se održala ta razlika, protein izbacuje Na+ i za svaka 3 Na+ ubacuje 2 K+ u stanicu. To je aktivan prijenos tvari jer se koristi enzim ATP-aza.
169
Objasni endocitozu.
-stanična membrana se uvrne -u uvrnuće ulazi molekula -uvrnuće se pretvara u mjehurić-> vezikul -vezikul se spaja s lizosomom -lizosom uz pomoć energije razgrađuje sadržaj vezikula
170
Što je to pinocitoza?
Pinocitoza se naziva ako se pri endocitozi upijaju tekućina i sitnije čestice.
171
Što je to fagocitoza?
Fagicitoza je ako se pri endocitozi proždiru bakterije, makromolekule i dijelovi stanica. -ameba
172
Što se iz stanice izbacuje egzocitozom?
Enzimi, hormoni i neurotransmiteri. - inzulin iz stanica gušteraće
173
Što je to kromatin i po čemu se razlikuje od kromosoma?
Kromatin je masa gusto isprepletenih dugačkih kromatinskih niti. Kromatinske niti su isto što i kromosomi samo imaju različit stupanj spiralizacije. Kada se kromatinska nit spiralizira u mitozi/ mejozi ona postaje vidljiva pod mikroskopom.
174
Objasni dijelove interfaze.
G1- sinteza proteina, šećera i lipida S- udvostručavanje DNA G2- pojačana sinteza proteina, šećera i lipida zbog usljeđivanja diobe
175
Što je to nukleosom?
Nukleosom je odsječak molekule DNA (niti) omotan oko 8 molekula proteina histona.
176
Koji su stupnjevi spiralizacije u interfazi?
1. nukleosom 2. solenoid struktura 3. super omča 4. kromosom (početak mitoze/ mejoze)
177
Za što služi enzim helikaza?
Odmotava molekule DNA.
178
Za što služi enzim DNA-polimeraza?
DNA-polimeraza omogućuje sintezu novih lanaca.
179
Zašto se udvostručavanje DNA naziva polukonzervativnim?
Jer svaka molekula DNA ima 1 novi i 1 stari lanac.
180
Objasni proces udvostručavanja ili replikacije DNA.
- helikaza odmotava molekule DNA - pucaju vodikove veze - svaki lanac je kalup za sintezu, DNA-polimeraza omogućuje sintezu
181
Objasni proces transkripcije DNA (prepisivanja)?
DNA prelazi u mRNA tako da adenin spaja s uracilom a citozin s gvaninom.
182
Što je to triplet ili kodon?
To je niz od 3 nukleotida u mRNA.
183
Objasni translaciju (prevođenje).
mRNA prelazi u tRNA. Kodon iz mRNA postaje komplementarni antikodon u tRNA.
184
Koji su STOP kodoni?
UUA, UAG, UGA
185
Koji je START kodon?
AUG