Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Ekonomika kolokvij 1 > 1 > Flashcards

1 Flashcards

1
Q

Ciljevi merkantilizma

A

Povećanje novčane mase u zemlji, sprječavanje odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je protekcionizam i kako se veže uz merkantilizam?

A

Doktrina kojom se nastoji zadržati kapital u državnim granicama uvođenjem carina, količinskih ograničenja na uvoz strane robe itd. Merkantilisti se zalažu za trgovinu, ali samo izvoznu tj. bez uvoza.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Načela merkantilizma (naučiti 4-5)

A
  1. razvoj poljoprivrede i rudarstva
  2. isticanje domaće prerađivačke djelatnosti
  3. učenje od razvijenih
  4. važnost zlata i srebra
  5. važnost razvoja domaće trgovine i štetnosti uvoza
  6. zamjenjivost inozemnih proizvoda domaćim proizvodima, umjesto novcem
  7. uvoz sirovina ograničiti prerađivačkim kapacitetima
  8. bolje prodavati nego kupiti
  9. ograničiti ili u potpunosti ukloniti potrebu za skupim i luksuznim proizvodima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako merkantilisti potiču izvor i graniče uvoz

A
  • carine
  • kvantitativna ograničenja
  • uvozne zabrane
  • kontrola plaćanja
  • subvencioniranja izvoza
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Teoretičari merkantilizma

A

David Hume, Thomas Mun, Josiah Child

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Fiziokratizam

A
  • nastao 18. st. u Franc*skoj
  • predstavnici: Francois Quesnay i Jacques Turgot
  • grč. “fysis” (priroda) + “kratein” (vladati)
  • organizacija društva prema prirodnom poretku: PRIVATNO VLASNIŠTVO, SLOODA PODUZETNIŠTVA, SLOBODNA KONKURENCIJA I PRIVATNI INTERES
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Načela fiziokratske škole (naučiti 4-5)

A

a) Kritika merkantilizma, monopola i laissez-faire doktrina
b) Učenje o ekvivalentnoj razmjeni
c) Koncepcije o primatu poljoprivrede i čistom proizvodu
d) Koncepcija o prirodnom pravu i institucionalnom pravu
e) Doktrina o prirodnom poretku i vladavini prirodnih zakona u društvu
f) Teorija socijalne strukture i ekonomske reprodukcije društva
g) Quesnayove Ekonomske tablice i kružni tok privrede
h) Koncepcija slobodne trgovine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Laissez-faire doktrina fiziokratizma

A

neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomska pitanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Teorija apsolutnih prednosti (Naučiti par)

A
  • Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu
    prednost u proizvodnji te robe.
  • Efikasnost proizvodnje se mjeri utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda.
  • Apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanje,
    vještina i dr.).
  • Ako zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji jednog proizvoda, ona će se specijalizirati u proizvodnji
    tog proizvoda i dio te proizvodnje razmjenjivati za proizvod zemlje B u kojem zemlja B apsolutnu prednost.
    Na taj način će ukupna proizvodnja i potrošnja biti veća i u zemlji A i u zemlji B.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Teorija komparativnih vrijednosti

A
  • David Ricardo
  • svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Ekonomska misao Karla Marxa

A
  • znanstvena analitika i kritika kapitalizma
  • jedan od najutjecajnijih teoretičara socijalizma i komunizma
  • cilj: stvaranje besklasnog društva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Proletarijat vs. buržoazija

A

Proletarijat:
- radnička klasa, najamni radnici
- prodaju svoju radnu snagu
- ne posjeduju vlastita sredstva proizvodnje

Buržoazija:
- trgovci
- posjeduju vlastita sredstva proizvodnje
- plaćaju proletarijat za proizvodnju i zatim prodaju proizvod

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Marxovih 6 stadija razvoja ekonomije

A
  1. Primitivni komunizam: viđen u kooperativnim plemenskim društvima
  2. Robovlasničko društvo: koje se rađa kada pleme postane grad-država. Stvorena je aristokracija.
  3. Feudalizam: aristokracija je vladajuća klasa. Trgovci se razvijaju u kapitaliste.
  4. Kapitalizam: kapitalisti su vladajuća klasa koja stvara i zapošljava pravu radničku klasu
  5. Socijalizam (Diktatura proletarijata): radnici dobivaju klasnu svijest, zbacuju kapitaliste i dobivaju kontrolu nad
    državom.
  6. Komunizam: bezklasno i bezdržavno društvo.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što karakterizira klasičnu liberalnu školu

A

a) zalaganje za privatno vlasništvo i privatno poduzetništvo
b) preferiranje slobodnog tržišta i kritika državne regulacije
c) zalaganje za ravnotežni državni proračun
d) teza o razdvojenosti robnog i novčanog sektora ekonomije
e) teza o neutralnoj ulozi novca u odnosima između monetarnog i robnog sektora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Zakon marginalne korisnosti

A
  • granična korisnost dobra opada dok se količina potrošenog dobra povećava (npr. dodatna kuglica sladoleda ne donosi jednako zadovoljstvo kao i prva)
  • dodano zadovoljstvo koje imamo od potrošnje dodane jedinice dobra naziva se graničnom korisnosti, gdje „granični“ označava dodatni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

John Mynard Keynes (Keynesijanska škola)

A
  • Keynes je bio liberalni ekonomist koji je nastojao ograničiti ulogu države u ekonomiji samo na one djelatnosti
    koje niti jedan drugi subjekt ne obavlja i one poslove koje država može obavljati bolje od privatnog sektora i
    tržišnog mehanizma
  • efektivna potražnja - agregatna potražnja određuje u kratkom roku razinu proizvodnje i zaposlenosti
  • formirao makroekonomiku kao znanstvenu disciplinu te kratkoročnu politiku uravnoteživanja i stabilizacije ekonomskog sustava
17
Q

Prema Keynesu, država treba koristiti niz intervencionističkih mjera, kao što su (naučiti par):

A
  • ekonomsko-politički konsenzus između radnika i kapitalista oko visine uvjeta rada
  • socijalizacija, odnosno podržavljenje jednog dijela privatnog sektora
  • ekspanzivna monetarna politika
  • ekspanzivna fiskalna politika
  • preraspodjela dohotka
18
Q

Monetarizam analizira:

A
  • osobine, značaj i ulogu monetarnog sektora i tržišta novca
  • agregatna ponuda novca i agregatna potražnja novcu,
  • način uravnoteženja tržišta novca i njegov utjecaj na realni sektor
19
Q

Glavne teze kvantitativne teorije novca

A
  1. ukupna količina novca u nekoj ekonomiji predstavlja ukupnu količinu roba i usluga
  2. razina cijena ovisi o ukupnoj količini novca koji se nalazi u ekonomiji
  3. ako se količina robe povećava, njena cijena pada, a vrijednost novca raste
  4. ako se količina novca povećava, cijene roba razmjerno rastu, a vrijednost novca opada
20
Q

Krajnji cilj monetarne vlasti

A

Stabilizacija tržišta novca, koja se ostvaruje intrumentima monetarne politike.

21
Q

Bit monetarističkog pristupa i politike se može svesti u sljedeće teze (naučiti par):

A
  1. rast agregatne ponude novca je najvažnija odrednica kratkoročnog kretanja nominalnog BDPa i dugoročnog
    kretanja cijena
  2. kapitalistička ekonomija u kojoj dominira privatno vlasništvo i koju regulira tržišni mehanizam je stabilna i
    samoregulirajuća ako su u njoj cijene i najamnine relativno fleksibilne
  3. kratkoročna krivulja agregatne ponude nije vodoravna ni sasvim okomita, već je vrlo strma što znači da je
    stvarna razina proizvodnje približno jednaka potencijalnoj proizvodnji (zato keynesijansko povećavanje
    efektivne potražnje može vrlo malo i samo u kratkom roku povećati stvarnu proizvodnju i zaposlenost, dok u
    dugom roku, proizvodnja p j i zaposlenost se vraćaju na prethodnu i prirodnu razinu, ali se povećava stopa
    inflacije)
  4. inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen jer može nastati samo ako stopa rasta agregatne ponude novca
    raste brže od stope BDP-a, pa je smanjivanje iste jedini pravi lijek protiv inflacije
  5. brzina opticaja novca je konstantna i predvidiva
  6. potražnja za novcem je uglavnom stabilna i neosjetljiva na promjene kamatnih stopa, zbog čega ponuda
    novca treba biti stabilna radi lakšeg uravnotežavanja ponude i potražnje novca
  7. monetarnu politiku treba voditi prema monetarnom pravilu koje kaže da agregatna ponuda novca u jednoj
    zemlji treba biti unaprijed poznata i rasti po konstantnoj stopi koja je približno jednaka stopi rasta BDP-a
  8. nakon stabilizacije monetarnog sektora, realni sektor će se prilagođavati monetarnom
22
Q

Što monetaristi misle o inflaciji?

A

Smatraju da je inflacija veće zlo od nezaposlenosti i da je najvažniji cilj monetarne politike stabilizacija cijena i smanjivanje inflacije, pa makar i uz porast stope nezaposlenosti

23
Q

Ekonomija ponude

A
  1. Teoretičari ekonomike ponude predlažu vraćanje Sayovu zakonu tržišta i upravljanje ekonomskim sustavom pomoću poticanja proizvodnje i agregatne ponude roba
  2. Odnos između porezne stope i ukupnih prihoda od poreza prikazuje Lafferova krivulja koja ima oblik zvona i koja opominje vlade da trebaju pronaći optimalnu poreznu stopu
  3. Smanjeni porezi trebaju povećati dio dohotka koji ostaje poduzetnicima, koji će ga uložiti u nove investicije i
    građanima koji će ga uložiti u štednju tako će povećanje proizvodnje i razmjene ublažiti pad prihoda od poreza i
    povećati iste
  4. Ekonomsku politiku koja je nastala unutar ekonomike ponude su provodili američki konzervativci na čelu s R.
    Reaganom tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća i britanski konzervativci na čelu s M. Tatcher 1989. i 1990.
    godine
24
Q

Hicks-Samuelsonova sinteza

A
  • tzv. “neoklasični keynesijanizam”
  • Paul Samuelson i John Hicks
  • tretira Keynesovu teoriju kao posebnu teoriju koja objašnjava posebna stanja (tržišne neuspjehe, nužnost
    državne intervencije i mjere stabilizacijske politike) u kratkom roku, dok u objašnjavanju zbivanja u dugom roku koriste teorije i politike neoklasične škole, dakle kombinira ih
25
Q

Što su supstituti, a što komplementi?

A

Supstituti su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do porasta potražnje za drugim dobrom.

Komplementi su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do smanjenja potražnje za drugim
dobrom

26
Q

Ravnotežna cijena

A

Cijena pri kojoj je količina ponude jednaka količini potražnje

27
Q

Cjenovna elastičnost potražnje

A

Postotna promjena količine potražnje za nekim dobrom izazvana porastom cijene tog dobra za 1%

28
Q

Savršeno elastična i neelastična potražnja

A

Savršeno elastična potražnja: potražnja se smanjuje na nulu pri neznatnom porastu cijene, a pri padu tražena količina proizvoda raste bez granice.
Savršeno neelastična potražnja: potrošač će kupovati fiksnu količinu dobra bez obzira na njenu cijenu

29
Q

Dohodovna elastičnost potražnje

A
  • postotna promjena količine potražnje izazvana promjenom dohotka za 1%
30
Q

Unakrsna cjenovna elastičnost potražnje

A
  • postotna promjena količine potražnje za nekim dobrom izazvana porastom cijene drugog dobra za 1%
31
Q

Cjenovna elastičnost ponude

A
  • postotna promjena količine ponude izazvana povećanjem cijene od 1%
32
Q

Elastičnost potražnje u točki

A
  • cjenovna elastičnost potražnje u točno određenoj točki na krivulji potražnje
33
Q

Lučna elastičnost potražnje

A
  • cjenovna elastičnost izračunata iz čitavog niza cijena na krivulji potražnje

Ekonomika kolokvij 1 (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions