0_Versifikacija Flashcards
KVANTITATIVNA ili ANTIČKA VERSIFIKACIJA
temelji se na činjenici da su se stihovi pjevali ili govorili na način da su se točno mogli razlikovati dugi i kratki slogovi
mora: ᴜ
arza: –
SILABIČKA VERSIFIKACIJA
temelji se na načelu nizanja stihova jednake duljine, tj. stihova s jednakim brojem slogova u svakom stihu
AKCENATSKA VERSIFIKACIJA
temelji se na načelu pravilne izmjene naglašenih i nenaglašenih slogova, tj. broja i rasporeda naglasaka u stihu
stopa
osnovna ritmička jedinica
trohej – ᴜ
jamb ᴜ –
spondej – –
daktil – ᴜ ᴜ
vrste stihova prema broju i vrsti stopa
trimetar, tetrametar, pentametar, heksametar
heksametar
šestostopac– pet daktila i jedan spondej
ELEGIJSKI DISTIH
heksametar vezan s pentametrom u dvostih
cezura
stalna granica unutar stiha koja dijeli stih na manje dijelove i pridonosi ritmu
osmerci s cezurom iza četvrtoga sloga:
Iva jaše // kroz orašje.
Iva li je, // sunce li je?
Konjik li je, // vila li je?
stih
ritmička, zvukovna, sintaktička i značenjska cjelina.
ritmička – daje ritam koji u pjesmi postaje nositelj novoga značenja
zvukovna – posebna zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvučanju pojedinih glasova i rimi
sintaktička – poredak riječi unutar stiha nikada nije slučajan jer pjesma time dobiva dodatna značenja
značenjska cjelina – osim samih značenja riječi, stih kao cjelina sadrži i sva dodatna značenja postignuta ritmom, zvukom i poretkom riječi
strofa
veća sintaktička cjelina od stiha.
Vrsta strofe određuje se prema broju stihova u njoj, bez obzira na njihovu duljinu
rima
glasovno podudaranje, najčešće na kraju stihova.
parna rima
PARNA (aa)
Sve je lijepo i krasno a
dok o tebi govore glasno. a
urštena rima
UKRŠTENA (abab)
Ja ne znam gdje sam? Nešto tamno slute a
umoren oči. Noć je. Topla. Plava. b
Teško je teško, kada stvari šute a
i kad se miješa prošlost, san i java. b
obgrljena rima
OBGRLJENA (abba)
Ljerko, srce moje, ti si lutka mala, a
Pa ne slutiš smisla žalosnih soneta, b
Kesteni pred kućom duhu tvom su meta, b
Još je deset karnevala do tvog bala. a
isprekidana rima
ISPREKIDANA (nema čvrste sheme) Ošišat ću se ukriž, a nacrtat oko treće, b obući se u vojničko, c pogrbit jedno pleće... b
ritam
razlikuje se od ritma svakodnevnog govora.
U njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture pjesme:
pjesnički jezik
stilska izražajna sredstva, posebice ona utemeljena na učinku glasova i ponavljanja
prenošenje riječi ili misli iz jednog stiha u drugi, tj. iz jedne strofe u drugu
broj slogova u stihu te raspored naglasaka u stihu
rima
Misao se može razlomiti stihom na nekoliko načina:
prebacivanjem / opkoračenjem / prijenosom
prebacivanje
prebacivanje samo jedne riječi u sljedeći stih
Volio sam je, vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.
prebacivanje
opkoračenje
nekoliko riječi prelazi u drugi stih
Ja ne znam gdje sam? Nešto tamno slute
umorne oči. Noć je. Topla. Plava.
opkoračenje
prijenos
sintaktička cjelina prenosi se iz jedne strofe u drugu
Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže, kad padne veče ponad tvog krova, kroz mrak se javi ćuk i hukne sova, a oblaci ko jata ptica kruže nad tornjevima sela i gradova – izađi u noć... idi... Divlje ruže opijat će te putem.
prijenos
vrste vezanog stiha
ŠESTERAC
OSMERAC
DESETERAC – EPSKI I LIRSKI
DVOSTRUKO RIMOVANI DVANAESTERAC
shema dvostruko rimovanog dvanaesterca
shema sjevernoga(splitskog) tipa:
- A - B
- A - B
- B - C
- B - C
- C - D
- C - D
shema južnog tipa (dubrovačkog):
- A - B
- A - B
- C - D
- C - D
Da ti s’ nadasve svet, istini Bože moj,ti daješ slatko pet, vernim si ti pokoj,a ne skup trikrat troj divička okola,pridavši još u broj s kitarom Apola.Uzdvigni odzdola glas moj k nebu gorigdi tvoga pristola čtuju svetih zbori,da der u tvem dvori bude ti uslišan,dokol izgovori od Judite pisan.
sjeverni DRD
Bugarštica
stara narodna pjesma dugog stiha
stih najčešće ima 15 ili 16 slogova s cezurom iza 7. ili 8. sloga
Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala,
lipo plinke dilila i lipo se razdiljala,
i razdiliv se opet sazivala.
Bugarštica
kako se postiže ritam u slobodnom stihu
ulogu rime preuzimaju asonanca i aliteracija
ritam je ostvaren čestim ponavljanjima
grafički oblik važan je činitelj ritma
vrste strofa prema duljini
DVOSTIH ILI DISTIH TROSTIH ILI TERCET ČETVEROSTIH ILI KATREN ŠESTEROSTIH ILI SESTINA SEDMEROSTIH ILI SEPTIMA OSMEROSTIH ILI OKTAVA
strofe romanskog podrijetla
uglavnom jedanaesterci
tercina (!=tercet)
stanca
sestina
Nacionalni stihovi:
endekasilab – jedanaesterac u talijanskoj književnosti
aleksandrinac – dvanaesterac u francuskoj književnosti
tercina
strofa od 3 jedanaesterca
raspored rime: aba bcb
npr. Dante - Božanstvena komedija
stanca
strofa od 8 jedanaesteraca
raspored rime: abababcc
npr. Ariosto - Bijesni Orlando
Tasso - Oslobođeni Jeruzalem
sestina
strofa d 6 jedanaesteraca
raspored rime ababcc
vrste soneta
talijanski ili Petrarcin sonet
elizabetanski ili Shakespeareov sonet
talijanski ili Petrarcin sonet
dva katrena i dva terceta, povezani rimom
elizabetanski ili Shakespeareov sonet
tri katrena i jedan distih, povezani rimom
SONETNI VIJENAC
soneti povezani u cikluse, ciklus od 15 soneta čini sonetni vijenac
petnaesti, završni sonet načinjen je od početnih stihova prvih 14 soneta i naziva se majstorski sonet (magistrale)
pjesma u prozi
pisana je nevezanim, proznim slogom
osobine lirskog izraza:
kratka i sažeta
utemeljena na emotivnom i refleksivnom izrazu
posjeduje osobit pjesnički jezik
posjeduje ritam (prelasci u novi redak, odvajanja na manje stavke možemo promatrati kao strofe, intonacija rečenice, tempo, stanke…)
